Marić: Fintech je brza i dinamična rastuća pojava koju je teško predvidjeti

Foto: Marko Prpic/PIXSELL Foto: Marko Prpic/PIXSELL

Fintechi ubrzano mijenjaju svijet oko nas, a nove tehnologije nude kreativna rješenja koja mogu olakšati i ubrzati financijske transakcije, istaknuto je na konferenciji Zagreb – financijsko središte, u organizaciji Poslovnog dnevnika, čije su središnje teme bile bankarski trendovi i fintech.

"Konferenciju na kojoj se razgovara o trendovima u bankarskom sustavu Poslovni dnevnik organizira već treću godinu zaredom, a danas možda i ispred vremena govorimo o fintechu. Pozitivan pokazatelj je sve veći broj okupljenih svake godine jer progovaramo o važnim i ozbiljnim temama", istaknuo je u pozdravnom govoru glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević.

Fintechi su važna pojava u cijelom svijetu, a sposobnost bankarskog sektora da se prilagodi novim zahtjevima digitalne ekonomije znači mogućnost održavanja vodećeg položaja banaka u financijskom sektoru, stoga hrvatske banke žele promovirati i voditi digitalnu transformaciju hrvatskog gospodarstva. Istaknuo je to Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, koji smatra da fintech znači promjenu, no da pritom treba riješiti fundamentalne slabosti poput pravnog i pravosudnog okvira.

"Prema posljednjem izvješću o globalnoj konkurentnosti, tri su područja posebno izdvojena u kojima Hrvatska zaostaje. Jedan od njih je efikasnost pravnog okvira u osporavanju propisa gdje se Hrvatska nalazi na 138. mjestu od 141 zemlje, zatim efikasnost pravnog sustava u rješavanju sporova gdje je Hrvatska na 140. od 141 zemlje, a na kraju opterećenje vladinim propisima gdje smo zauzeli 139. od 141 zemlje", naveo je Adrović. Posebnom važnom smatra zaštitu vjerovnika, kao i zaštita potrošača jer između toga ne postoji ravnoteža odnosa i Hrvatska ne ostvaruje rezultate za stabilan i predvidljiv regulatorni okvir.

"Naša zadaća u budućnosti je očuvati stabilnost hrvatskog bankarskog sustava", istaknuo je Adrović.

Europska unija ima fintech plan koji su počeli razvijati 2018. godine i gotovo je u potpunosti ispunjen. Rekla je to Judita Cuculić Župa, savjetnica za europski semestar u Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj, te dodala da su se europski i financijski sustav znatno promijenili nakon krize, kao i regulativa koja ga podržava.

"Na valu smo digitalizacije u cijeloj Europi, a polako i u RH, dakle fintech se razvija. No, sve je to još u povojima zbog velikog neostvarenog potencijala. EU je u ožujku 2018. godine donijela akcijski plan za fintech s 19 mjera kojima se omogućava širenje mjera i inovativnih poslovnih rješenja, uvođenje novih tehnologija, pazi se na zaštitu potrošača te održivost i stabilnost cijelog financijskog sustava. Fintech plan ima par elemenata – crowdfunding, odnosno masovno financiranje putem interneta i pitanju kako ga regulirati, a politički je dogovor da se to riješi do kraja godine. Ide se prema tome da nema nacionalnih zakonodavstava već da postoji licenca na nivou EU, završava se tehnička izvedba i s projektom bismo trebali zgotoviti do kraja godine", navela je savjetnica. Održali su tri fintech laboratorija od lipnja 2018. godine, u kojima se nalaze pružatelji tehnoloških usluga, financijske institucije i nadzorna tijela, a teži se pronalasku najboljih rješenja kako bi se zadržala sigurnost i zaštita potrošača. Pritom se koristi regulatorna tehnologija, umjetna inteligencija i iCloud, a kako je najavila, krajem godine održat će novi laboratorij. Također, u travnju je pokrenut je Forum centara za poticanje inovacija, gdje se raspravlja o najboljim praksama i kako ih primijeniti u državama članica.

Cuculić Župa dotaknula se kriptovaluta i uvođenja digitalne valute libre koju razvija Facebook. "Stav Komisije se nije promijenio, no promijenila se cijela dinamika procesa. Ako libra zaživi, imat će sistemski utjecaj na cijeli financijski sustav, tim više jer toliki broj ljudi koristi Facebook. Svakako ćemo se suočiti s izazovima. Kako smo proveli fintech plan za 2018. godine skoro u cijelosti, EU s novom Komisijom ide se u izradu novog fintech plana koji će zaživjeti sljedeće godine. Radi se i na zajedničkom pristupu kriptovalutama", objasnila je Cuculić Župa.

Ministar financija i potpredsjednik Vlade RH Zdravko Marić pohvalio je Poslovni dnevnik i grupu Styrija zbog poticanju važnih tema kojima i sam prisustvuje treću godinu zaredom.

"Fintech je brza i dinamična rastuća pojava koju je teško predvidjeti, a o kojoj smo mi sa Svjetskom bankom razgovarali još prošle godine. Potencijali i mogućnosti su uistinu veliki, a tema nema više zajednički nazivnik kriptovalute već gledamo širi aspekt fintecha", istaknuo je Marić te dodao da je naglasak i dalje na pravosuđu u kojem je potrebno tražiti rješenja gospodarskih i društvenih izazova nevezano uz gospodarski ciklus jer, smatra ministar, pogled prema pravosudnom sustavu nije ništa drugačiji od ekspanzije ili gospodarskog rasta. "Pravna sigurnost i vladavina prava nužan su i osnovni preduvjet rasta gospodarstva. Moramo uskladiti pravni okvir, već smo pojednostavili veliki broj zakona, no trebamo svaki u svom segmentu dati svoj doprinos i osnažiti pravni sustav s ciljem rasta gospodarstva i općenito društva", istaknuo je ministar financija i dodao da se veliki potencijal nalazi i u mirovinskim fondovima i zagrebačkoj burzi, gdje postoji tržište kapitala.

"Bankarski sustav sve ovo vrijeme, unatoč brojnim izazovima poput recesije, pokazao je stabilnost i održivost, a značajno se promijenila i regulativa, radi se i na sprečavanju pranja novca i suzbijanju terorizma", naveo je Marić.

Ministar se dotaknuo i javnih financija, a smatra da je u tom segmentu Hrvatska napravila veliki iskorak što se tiče stabilizacije i uravnoteženja. "Ideja je bila već ranije da odmah krenemo s usporavanjem javnog dana, koji je snažnije krenuo prema dolje prije tri godine", rekao je ministar i dodao da će prijedlog proračuna dati jasniju poruku.

"Tu su i javni dug i ukupni rezultat godišnjeg proračuna. S obzirom na veću indeksaciju od planirane i već par promila postotaka, što je 900 milijuna na godišnjoj razini, nedostaje sredstava za plaće, za doprinos europskom proračunu i to je već nekoliko milijardi kuna koje se nakupe", naveo je Marić i zaključio da svi zajedno trebaju doprinijeti pokretanju promjena i oživljavanju transakcija.

Šonje: Azija i SAD daleko su ispred EU

Na konferenciji Zagreb Financijsko središte prezentaciju Fintech: prijetnja ili prilika održao je ekonomski analitičar Velimir Šonje. U pitanju je HUB-ove analiza 70 koja je ponudila odgovore na tri ključna pitanja- što je fintech, hoće li banke kakve znamo odumrijeti i gdje je fintech u Hrvatskoj.

˝Danas nije moguće govoriti o ideji financijskog centra bez referiranja na fintech, a glavni zaključci istraživanja su da je sve u rukama potrošača. Naime, oni su ti koji odlučuju na jedinstvenom tržištu. Sljedeća dva zaključka su da financijska i digitalna pismenost ruku pod ruku i kako su potrebni jednaki regulatorni uvjeti za sve˝, kazao je Šonje.

Kako ističe, riječ je o e industriji koja ima karakteristika zrele industrije u fazi konsolidacije i koja se suočava s konkurentskim i regulatornim izazovima i tehnološkim promjenama. Rast je još uvijek najbrži u mješovitim tehnologijama, a Šonje napominje kako priča i dalje počiva na potrošačima, njihovim navikama i regulaciji.

˝Azija i SAD daleko su ispred EU, procjena udjela fintecha na tržištu hipotekarnog kreditiranja u SAD-u 8-16 posto. Ipak, preuzimanja i strateška partnerstva idu u svim smjerovima. Kad govorimo o pitanju prihvaćanja inovacija ključni su demografija, brzina gospodarskog rasta i tehnološki napredak i regulatorni uvjeti. Na kraju će svi prihvatiti sva najbolja rješenja kao što su svojevremeno prihvatili cash, a nakon toga račune i bankomate.  Sve će biti fintech, samo je pitanje kako˝, poručuje Šonje.

Žigman upozorava na brojne rizike fintecha

Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe održao je  na konferenciji Zagreb Financijsko središte prezentaciju Razvoj i primjena financijske tehnologije u okruženju izraženih nesigurnosti – trojanski konj.

˝U proteklim godinama zabilježen je blagi porast značaja sektora financijskih usluga u ukupnom financijskom sustavu, kako u Hrvatskoj, tako i u ostalim EU zemljama. Iako relativno skromniji u odnosu na razvijene EU zemlje, značaj sektora financijskih usluga u Hrvatskoj usporediv je sa zemljama SIE.  U strukturi domaćeg sektora financijskih usluga zadržana je dominantna pozicija mirovinskih fondova i društava za osiguranje˝, istaknuo je u uvodu Žigman.

Kako kaže, globalne investicije u FinTech sve su izraženije, no još uvijek volatilne, a nakon Sjeverne Amerike najviše u FinTech industriju ulaže Europa. Ipak, Žigman upozorava na brojne rizike fintecha.

˝Upitna je povjerljivost, naime podaci su online, pristup ima i treća strana, a moguće su i prekogranične pravne i regulatorne restrikcije, pranje novca, a tu je i cyber sigurnost i činjenica da digitalizacija vodi većoj ranjivosti. Jedan od rizika koji valja napomenuti je i potražnja, možda je čak bolje reći i rat za kadrovima˝, poručuje Žigman.

Švaljek: Naš odnos prema fintechu je razumjeti rizike, ali ne ugušiti inovacije

Fintech, kako nazivamo financijske inovacije potpomognute novim tehnologijama, događa se u svim segmentima financijske industrije, od crowdfundinga i kreditiranja do upravljanja imovinom i pristupa tržištima kapitala, navela je Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke. .

"U fintech kompanije ulažu se sve veći iznosi, a Europska unija je u ovom području iznimno jaka. Financijske inovacije imaju znatne učinke za sustav i čine ga agilnijim, stabilnijim i fleksibilnijim, na zadovoljstvo klijenata", istaknula je zamjenica guvernera i dodala da fintech može pridonijeti porastu financijske uključenosti, potaknuti razvoj ekonomije dijeljenja i smanjiti asimetričnost u pogledu informiranosti sudionika na financijskim tržištima.

"Uz nesumnjive dobrobiti ima i brojnih rizika poput prevare i dovođenja klijenata u zabludu, zlouporabe podataka, narušavanja privatnosti do nepoštenog konkuriranja licenciranim i reguliranim subjektima, te narušavanja odluka gospodarskih subjekata o štednji i investicijama, pa i ugrožavanju monetarne i financijske stabilnosti", navela je Švaljek i dodala da regulatori institucija moraju pozorno pratiti razvoj fintech kompanija, razumjeti njihove poslovne modele i rizike s kojima su povezani.
 
HNB već duže vrijeme prati rizike financijskih inovacija u svijetu i Hrvatskoj, istaknula je Švaljek te dodala da razmjenjuju znanja i iskustva s drugim središnjim bankama i relevantnim međunarodnim institucijama. "Naš odnos prema fintechu je razumjeti rizike, ali ne ugušiti inovacije. Donijeli smo regulativu koja omogućava inovacije i poslovne modele u području platnog prometa", naglasila je. Njihovu pozornost zaokuplja i razvoj virtualne imovine,odnosno kriptovalute, kao i tema digitalne valute središnjih banaka koja, upozorila je Švaljek, može znatno promijeniti prirodu novca.

"Možda je upravo libra problem za koji digitalni novac predstavlja rješenje", zaključila je.

'Ne smije nas omesti brzina i dubina tehnologije, ona će poremetiti svijet kakav poznajemo – zdravstvo, rad obrazovanje...'

Thomas Magill, partner u odjelu divizije u Deloitte Hrvatska održao je prezentaciju o tome hoće li pobijediti digitalno ili regulatorno okruženje ona konferenciji Zagreb Financijsko središte.

˝85 posto anketiranih u istraživanju koje je Deloitte proveo smatra da bi im umjetna inteligencija pomogla u poslu koji rade. Ne smije nas omesti brzina i dubina tehnologije, ona će poremetiti svijet kakav poznajemo – zdravstvo, rad obrazovanje.. Tech kompanije su se globalno natjecale da bi došle do talenata, a to je u današnje vrijeme ključno jer nove poslovne prilike su tu oko nas˝, kaže Magill. 

Kako tvrdi, iz digitalne transformacije ne učimo samo tehnologiju nego i o tome kako se ona odražava na ljude.

˝Pitanje je kako ćemo kao društvo sazrijevati u tome. Tehnološke promjene će utjecati ne samo na poduzeća nego i na način na koji mi postojimo˝, smatra Magill.

Kako tvrdi, pitanje povjerenja i privatnosti je sve važnije i posljedice nedostatka toga će biti velike.

Poručuje kako nas neće inovacije dovesti u pitanje, nego način na koji se mi s njima nosimo.

˝Poslovni uspjeh ima veću ulogu nego privatnost pojedinaca, ali tu je pitanje digitalne etike. Moralna nit, moralno postupanje definiraju način rada kompanije. Etika i regulativa su međusobno povezane, a potrebna je nova razina leadershipa koja će u vidu imati balans i društvo. Ako to ne postignemo, strojevi će pobijediti˝, zaključuje Magill.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!