Mali hoteli zbog troškova skraćuju sezonu

U posljednjih osam godina država ih je poduprla s gotovo 2 mlrd. kn i zaboravila/FOTOLIA U posljednjih osam godina država ih je poduprla s gotovo 2 mlrd. kn i zaboravila/FOTOLIA

Suradnja s lokalnim jedinicama je loša, ne žele nam zimi sniziti komunalnu naknadu..., žali se Šime Klarić.

Iako su otvoreni s vizijom cjelogodišnjega poslovanja i trebali su biti jedna od glavnih poluga produljenja turističke sezone, mali obiteljski hoteli sve češće svoja vrata gostima zatvaraju sredinom listopada, da bi ih ponovno otvorili u travnju.

Kriza je tome samo pridonijela, tvrde poduzetnici, čiji su najveći problem i dalje visoki parafiskalni nameti koje im naplaćuju jedinice lokalne uprave. Muče ih i propisi koji ih izjednačavaju s velikim hotelima, bilo po pitanju opremljenosti, bilo stoga što svaki član obitelji koji pomaže u hotelu mora biti zaposlen. Strategija turizma, doduše, predviđa izradu akcijskoga plana za male hotele, no poduzetnici više nemaju mnogo vremena čekati da se ona izradi i provede, tvrde u Udruzi malih obiteljskih hotela, koja okuplja 200-tinjak hotela. Šime Klarić, predsjednik Udruge, upozorava na to da u pitanje dolaze ulaganja od gotovo dvije milijarde kuna koje je dijelom kroz povoljne kredite putem HBOR-a sufinancirala država u posljednjih osam godina.

"Gostu koji u studenome dođe na Hvar mali hotel jedina je šansa da pronađe pristojan smještaj. Mali hoteli izvan sezone održavaju destinaciju živom, omogućuju rad drugima, privlače nove segmente gostiju i tako produljuju sezonu. Od toga svi imaju korist, uključujući jedinice lokalnih uprava, no većina uprava lokalnih jedinica jako loše surađuju. Ne samo da ne žele u zimskim mjesecima smanjiti komunalnu naknadu, naknadu za odvoz smeća, za slivne vode..., već nemaju interes ni sjesti za isti stol i dogovoriti eventualne nove sadržaje u destinacijama koji bi onda privukli goste izvan sezone", objašnjava Klarić, koji smatra da su hotelijeri napravili što su mogli.

U hotelima koje okuplja Udruga zaposleno je više od 3500 ljudi i dio će ih ove zime morati na burzu jer hotelijeri više nemaju entuzijazma i nisu spremni raditi gubitke na održavanju hladnog pogona. Jedan od tih hotela je hotel Vicko u Starigradu, koji će se, za razliku od prethodnih godina, zatvoriti ovoga vikenda. Članovi obitelji vlasnika hotela Zorana Katića upravo rade financijsku konstrukciju kako bi odlučili koliko ljudi će morati otpustiti preko zime te kad će na proljeće otvoriti. "Posljednjih četiri-pet godina dižemo po 400-tinjak tisuća kuna kredita za pripremu sezone kako bismo pokrili troškove hladnog pogona zimi, da bismo bili na nuli, no ove godine pao nam je entuzijazam i procijenili smo da nam se više isplati zatvoriti do proljeća. Uštedjet ćemo na parafiskalnim nametima i izdacima za zaposlene. To nam nije bio cilj, ali prisiljeni smo", ispričao nam je Katić, uz napomenu da je dodatan problem neizvjesnost vezana uz najavljeno podizanje stope PDV-a turizmu, zbog čega još ne može objaviti cijene za 2014. godinu.

Hotel Borovnik u Tisnom također će ove godine po prvi put raditi kraće od devet mjeseci."Lokalne uprave funkcioniraju tako da kad vide koliko im nedostaje u proračunu novac uzmu od onih koji rade, odnosno rad se počinje kažnjavati. Oni koji su pak načelno spremni razgovarati,pretvaraju to u spor i neučinkovit proces. A destinacije su im zimi prazne, zatvoreni su kafići, restorani, trgovine", ističe Slamić.

Komentari (1)
  • osi3
    osi3 22:54 17.10.2013.

    dobar pokazatalje dokle je došla propast hrvatskog društva, u malim mjestima to se još bolje vidi: od onih preostalih koji rade političari će uzeti zadnju kap krv da nahrane sebe i svoje horde neradnika.

    ne bi zagreb bio ništa življi od tisnog da nema tih milijardi kredita koji se i dalje slijevaju većinom u neradničke džepove prijestolničkog činovništva.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!