Nisu sve banke iste, zagrmili su ovih dana iz male Banke Splitsko-dalmatinske. Javno su iznijeli svoje viđenje slučaja kredita veznih uz švicarski franak.

Prozvali su bankarski osmerac u stranom vlasništvu koji ih je nudio, negodujući usput što se u javnosti banke prozivaju neselektivno, uključujući i one koje u toj priči nemaju prste. Međutim, iza apela kako nisu sve banke iste ipak je važnija dimenzija nešto drugo. "HNB bi kao regulator trebao mjere donositi selektivno (…) sukladno čemu bi i troškovi poslovanja trebali biti prilagođeni veličini banke", ističu u BSD-u. U uvjetima produljene recesije i rasta udjela problematičnih kredita većina se vlasnika malih i srednjih banaka (naročito domaćih) jednostavno sve teže nosi sa zaoštrenim regulatornim zahtjevima. O tome svjedoče i učestale rošade u upravama manjih banaka.

Nekoliko ih je potvrdio Savjet HNB-a prošli tjedan, ali unatrag nekoliko tjedana bilo je i privremenih internih preslagivanja i slanja HNB-ovih povjerenika koja se ne oglašavaju na sva zvona. Uz suglasnost Ivi Biliću i Emiru Delgadu za Upravu Kentbank, potvrdu imenovanja na sjednici savjeta HNB-a dobili su i Boris Zadro, Pero Bolotin i Nataša Jakić Felić za Upravu Kreditne banke Zagreb, u kojoj su već duže vrijeme učestale premetaljke na relaciji uprava, prokuristi i nadzornici. Na dnevnom redu prošlotjedne sjednice Savjeta HNB-a nije bilo Jadranske banke, ali i u toj je banci posljednjih tjedana dosta živahno. Prije dva-tri mjeseca propali su dogovori o pojačanju dovođenjem Davora Holjevca iz HNB-a na čelo te banke.

On je trebao zamijeniti Ivicu Džapu koji je od prošle godine vodio banku, a kako mu je mandat istekao prošli mjesec, kao privremeno rješenje u Upravu su prije tri tjedna povučena dva člana Nadzornog odbora. Za zamjenskog je predsjednika Uprave određen Franjo Filipović, umirovljeni bankar s iskustvom u upravama Zabe i PBZ-a, a za zamjenskog člana Uprave iz NO-a je povučen Boris Teški, vlasnik konzultantske kuće koja je poslovno surađivala s Josipom Stojanovićem (Jolly), jednim od četiri-pet ključnih dioničara Jadranske banke.

Vlasnici te banke s 2,7 milijardi kuna aktive na kraju 2014. (devet posto manje nego godinu prije) već su dulje vrijeme pod pritiskom kapitalnih zahtjeva HNB-a, a oni su u odnosu na lani povećani. Dobro upućeni neslužbeni izvori tvrde da središnja banka od Jadranske traži stotinjak milijuna kuna dodatnih rezervacija, što znači i ponovne pritiske za osiguranje oveće injekcije kapitala. Koliko su pak zbog toga vruće upravljačke fotelje, sugeriraju neslužbene informacije da se Filipović već zahvalio na povjerenju i prepustio Teškom svoje mjesto. Ono podrazumijeva i izradu plana restrukturiranja, što je navodno već povjereno KPMG-u, a time se zacijelo cilja na moguću injekciju iz DAB-a. 

Privremeni upravitelji
Podsjetimo, u dva kruga dokapitalizacije u temeljni je kapital banke prošlog ljeta ubrizgano više od 60 milijuna kuna. To je bilo manje od ciljanog iznosa, što pokazuje i stopa ukupnog kapitala banke koja je potkraj rujna bila na nedostatnih 10,34 posto. Upravo se nespremnost najutjecajnijih dioničara za osiguranje komotnije kapitalne osnovice nedavno navodila kao razlog zašto su propali dogovori s Holjevcem. A sudeći prema prošli tjedan objavljenim nerevidiranim rezultatima banke za 2014. devetomjesečni gubitak od nepunih 80 milijuna kuna do kraja je godine produbljen na 87,6 milijuna.

To sugerira da je lanjski minus bio 11 milijuna manji nego 2013.Međutim, nerevidirano izvješće kaže da su rezervacije i ispravci vrijednosti u gubitku participirali 81 milijun kuna, što znači da je lani i operativni rezultat banke bio negativan. S tim u vezi u izvješću se ističe kako su pad zabilježile sve kategorije i prihoda i troškova, međutim, pad prihoda bio je veći, a rezultat toga je 6,6 milijuna operativnog gubitka. Od malih banaka koje su za prva tri tromjesečja 2014. iskazale gubitak dobar ih dio pritom ima i operativni minus, a to nameće pitanje na koje je staze uz današnje regulatorne zahtjeve i ukupni ambijent poslovanja odnosno recesiju i predstečajeve održiv njihov poslovni model "univerzalnog bankarenja".

Vlasnici malih banaka još uvijek se očito teško mire s tim. Inicijative udruživanja uglavnom su propadale već u ranoj fazi. Mnogima od njih danas je teško pri pomisli za koliko su novca mogli prodati bankarski biznis prije sedam-osam godina, no ni uz daleko manja vrednovanja banaka danas je interesente teško naći. Investitori kupuju perspektivu, a čini se da je u bankama, pogotovo malima, trenutno ne vide. Preuzimanja ili spajanja malih banaka utoliko su izglednija kao dio okrupnjavanja s ciljem kasnije prodaje. Neki vlasnici malih banaka, pak, možda priliku vide u potencijalnim investitorima koji iz raznih razloga kupnjom banke žele tek kupiti ulaznicu za tržište EU. 

HS Produkt zažalio
Takve se spekulacije mogu čuti glede Karlovačke banke. Već neko vrijeme tvrdi se da bi karlovački HS Produkt, koji ima više snage za nepredviđene dokapitalizacije nego neki drugi vlasnici malih banaka, rado izašao iz bankarstva. Iz banke su to opovrgavali. No, u novije vrijeme tvrdi se da su kroz svoj osnovni biznis, proizvodnju i izvoz oružja, s nekim poslovnim partnerima iz Kazahstana došli i do razgovora o mogućem ulasku u banku.