Nautički turizam u Hrvatskoj u prošloj je godini, procjenjuje se, zabilježio prihode od oko 700 milijuna eura što čini 10 posto ukupnih hrvatskih turističkih prihoda. U tom je segmentu lani u odnosu na 2006. ostvaren gotovo dvostruko veći rast od rasta ukupnog turističkog prihoda. Od ukupno 21.600 vezova, 15 tisuća je na moru, a u proceduri koncesioniranja su tri nove marine u Ližnjanu, Novom Vinodolskom i Tisnom s ukupno 761 vezom. Nadalje, hrvatski su proizvođači malih brodova lani proizveli oko dvije tisuće plovila vrijednih oko 80 milijuna eura i osnovali, također u prošloj godini, klaster kojemu je pristupilo 30-ak članica. Na Zagrebačkom velesajmu, gdje traje do nedjelje sajam Sport i nautika, za danas je najavljen sastanak Udruženja male brodogradnje u organizaciji Sektora za industriju HGK i Odsjeka za industriju ŽK Rijeka. O aktualnom stanju male brodogradnje u Hrvatskoj, govorit će Mario Polla, poslovni tajnik Udruženja, a na sastanak je pozvan i voditelj još jednog klastera male brodogradnje. Naime, mnogi ne znaju da u Hrvatskoj postoje dva takva klastera te da je svoju prezentaciju ovih dana održao i Hrvatski klaster brodogradnje (HKB) pri HUP-u predstavivši svoje članice, a posebno tvrtku Delta Data d.o.o. I dok se klaster više bavi morem, ovaj je orijentiran na kopno i prema riječima Gordana Krpanca, klaster menadžera HKB-a pri HUP-u, priključenje klasteru od strane poduzetnika “pokazuje da gospodarstvo prepoznaje značenje revitalizacije remonta i gradnje riječnih brodova”. On dalje smatra kako je Sisački navoz jedini u Hrvatskoj na kojem se može odvijati remont plovila vlastite težine do 400 t i duljine do 80 m, bez obzira na vodostaj rijeke. Godišnje na navoz na remont, popravke i kontrole dolazi oko 25 plovila.

Na državnoj razini je isto tako uočeno značenje unutarnjih plovnih putova, što čini ovaj klaster aktivnost još značajnijom, tumači Krpanec. Rijekama se u Hrvatskoj sada prevozi 1,5% od ukupnog transporta roba, dok je u EU prosjek 25%. Cilj je u idućih 5 godina poduzeti aktivnosti na različitim razinama kako bi se riječnim transportom prevelo 10% svih roba koje su u prometu na državnoj razini u jednoj godini. Hrvatska unutarnja plovidba, podsjeća Krpanec, broji oko tristotinjak plovnih jedinica, kojih je prosječna starost više od 25 godina. Plovilo unutrašnje plovidbe moralo bi biti izvučeno na navoz jednom u 5 godina prema programu pregleda i kontrola propisanom pravilima za tehnički nadzor brodova unutrašnje plovidbe. Budući da je zbog Domovinskog rata riječni transport u Hrvatskoj stagnirao, određeni broj plovila je u lošem stanju zbog zapuštenosti te postoji potreba i za remontom i za izgradnjom novih plovila, a što je u skladu s temeljnim ciljevima projekta ovog klastera. Trendovi suvremene svjetske brodogradnje reflektiraju se i utječu i na hrvatsku brodogradnju, pogotovo malu. Kako bi konkurirali na tom tržištu, članice klastera pri HUP-u upoznale su se s radom tvrtke Delta Data koja u svom djelovanju prati zahtjeve za uvođenjem novih materijala. Karbon, kevlar, epoxidne, vinilesterske i izoftalne smole polako istiskuju materijale starih tehnologija. Tvrtka Delta Data d.o.o. 2002. godine započinje razvoj dekorativnih i konstrukcijskih materijala namijenjenih brodogradnji, a 2005. je započela proizvodnja Deltex laminata i Deltex Sailing 525 sportskog katamarana. U 2005. otvara vlastiti proizvodni pogon u Zagrebu.