Majetić: Moramo sve više plaćati i loše informatičare

Najbolji su programeri matematičari s PMF-a i nesvršeni studenti FER-a

Moramo sve više plaćati i loše ljude. Ta izjava Davora Majetića, dugogodišnjega prvog čovjeka Microsofta Hrvatska, a sada predsjednika udruge YES Hrvatska (Young Executives Society), zacijelo je najbolji sažetak rasprave na Prvom poslovnom ručku i okruglom stolu Kluba Human resource profesionalaca posvećenom specifičnostima upravljanja ljudskim resursima u informacijskim tehnologijama. S kadrovima u IT sektoru bit će sve više problema, a već je danas, kako se čulo u utorak na zagrebačkom skupu 40 stručnjaka, nužno uzeti i ljude koji “nisu nešto”, jer se bez njih sutra, jednostavno, neće moći raditi.

U Hrvatskoj pada broj raspoložive radne snage, upozorio je Zvonimir Musa iz Direkcije za upravljanje ljudskim resursima u tvrtki MBU. U Hrvatskoj je već prisutan “njemački sindrom”: pad zanimanja za inženjerska zanimanja i rast za društvena područja. Majetić je, pak, izjavio da “najbolje klince” više ne zanima IT nego pravo ili financije. Hrvatska će biti prisiljena uvoziti informatičare i druge stručnjake, ali tome na putu stoji, među ostalim, i jezična barijera, uočio je Musa. Naime, stručnjaci će prije odlučiti za zapošljavanje u zemlje njemačkog govornog područja, već zbog toga što taj jezik uče u školama. Musa smatra da je u IT sektoru motivacijski utjecaj plaće oko 50 posto, koliki je i u širem smislu radnih uvjeta. Ana Jožinec, izvršna direktorica ljudskih resursa u Atlantic Grupi, istaknula je da njezina tvrtka ima problema s pronalaženjem farmaceuta. Tanja Pureta iz tvrtke Ramiro smatra da je riječ o generaciji koja “želi sve i sada”, pa često radije idu u drugu tvrtku, za možda veću plaću, ali se manje od njih traži, nego da ulažu u svoj razvoj zbog zahtjevnijih projekata. Majetić je rekao da se u Hrvatskoj proizvodi gotovo upola manje IT stručnjaka nego što ih treba, kapacitet zagrebačkoga Fakulteta elektrotehnike i računarstva je 300-400 ljudi, tako da i sada u IT sektoru radi 40 posto ljudi koji nisu za to školovani. On tvrdi da FER-u nedostaje 200 znanstvenih novaka, a jedno od rješenja vidi u uključivanju privatnog sektora u školovanje i educiranje informatičara. Berislav Lopac iz Initiuma, udruga za poticanje softverskog i online poduzetništva, problem vidi u “prepoznavanju stvarnog znanja”. Naveo je kako je u jednoj tvrtki tri puta u sedam godina prijavio za programerski posao i kako je svaki put bio isti test. Ono što je bilo novo i potrebno prije sedam godina u dva potonja slučaja bilo je zastarjelo. Za Poslovni dnevnik je rekao da bi odjeli ljudskih resursa trebali ustrajati na potrebi educiranja. Ako se educira deset ljudi i polovica ih ode, tvrtka manje gubi nego da se nitko ne educira. Osim toga, smatra Lopac, tvrtke se trebaju “prilagoditi potrebama struke - u kojoj ne postoje pravila ni ograničenja”. Tvrdi da nema korelacije između stručne spreme i kvalitete, te na temelju iskustva zaključuje da su najbolji programeri oni koji su završili matematiku na PMF-u i nesvršeni studenti FER-a koji su se posvetili svojim projektima i biznisu. Moderator okruglog stola Tomislav Gavazzi, direktor Infoarena Grupe, pitao je je li zbog sve manje kadrova izgledan i outsourcing, izdvanje IT djelatnosti sa seljenjem u druge zemlje. Inače, Majetić je još 2006. upozoravao da je nužno poticanje zanimanja za zapošljavanje u ICT-u, budući da na Hrvatskoj na tisuću stanovnika u toj branši radi jedna osoba, a europski je prosjek 5,5 osoba.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve