Ma kakvi rezultati izbora bili, burza će reagirati mlako

Sudionici tržišta kapitala ne zauzimaju jasan stav o favoritima/Fotolia Sudionici tržišta kapitala ne zauzimaju jasan stav o favoritima/Fotolia

Nakon izbora 2011. CROBEX je porastao 0,54 posto, 2007. gotovo jedan posto, a četiri godine prije pao je 0,95%.

Tržište kapitala i financijska zajednica najradije bi vidjeli izbornog pobjednika koji bi nastavio s procesom privatizacije, smanjio zaduženost i pogurao gospodarski rast, ali s obzirom na ekonomske programe koji su po mnogima tek popis želja, problem je što takvoga - ulagači ne vide.

Približavanjem 8. studenog, kada će birači izabrati zastupnike za osmi saziv Hrvatskog sabora, postavlja se pitanje kakav bi ishod izbora pozdravili ulagači. S obzirom na predstavljene programe dvaju glavnih favorita, Domoljubne koalicije pod vodstvom HDZ-a te Hrvatska raste koju predvodi SDP, analitičari ne mogu zauzeti jasan stav. Darko Brborović, predsjednik Uprave OTP Investa smatra kako prva reakcija na burzi nakon izbora neće biti značajna, posebno ako pobijedi sadašnja koalicija za koju je jasno koje će poteze vući. "U slučaju pobjede HDZ-ove koalicije ostaje za vidjeti koji će zapravo biti potezi nove vlade", kaže Brborović. Ovakvo predviđanje o slabašnoj reakciji ima utemeljenje i u reakciji burze dan nakon prošlih izbora. Tako je nakon posljednjih izbora održanih 4. prosinca 2011. godine - na kojima je vlast osvojila sadašnja politička garnitura - indeks CROBEX porastao tek 0,54 posto.

 

Brborović

Postoji opasnost da potencijalna vlada desnog centra ukine drugi mirovinski stup što bi bila katastrofa za tržište kapitala

Pogled u malo dalju prošlost otkriva da je CROBEX nakon izbora 25. studenog 2007. na kojima je tadašnja HDZ-ova koalicija pod vodstvom Ive Sanadera osvojila drugi mandat porastao gotovo jedan posto. Međutim, HDZ-ovo preuzimanje vlasti od SDP-a 23. studenog 2003. popraćeno je padom CROBEX-a od 0,95 posto. Jasan pobjednik izbora uvijek je poželjniji ishod za tržište u odnosu na mogućnost stvaranja postizbornih koalicija, kaže Roman Rinkovec, investicijski savjetnik u Credosu. Jasno je da izbore mogu dobiti samo dvije koalicije. Trenutačno mi se čini kako bi, gledano isključivo s investitorskog stajališta, pozitivniji ishod proizašao u slučaju pobjede HDZ-ove koalicije.

Naime, izgleda da bi se u tom slučaju veliki igrači mogli polako početi vraćati na tržište s kojeg su se gotovo povukli nakon odluke o konverziji kredita u švicarskom franku u eure. Ta je odluka definitivno potresla financijsko tržište, tu više nema dileme. Fondovi i banke svoje su trgovanje dionicama sveli na najmanju moguću mjeru, a aukcije trezorskih zapisa sugeriraju da su u svojevrsnom sukobu s Vladom", naglašava Rinkovec. Od predstavnika banaka se pak nije moglo dobiti mišljenje o pozitivnom ishodu izbora. Iz Erste banke - vodeće po dioničkom prometu prošlog mjeseca - ispričali su se sastancima analitičara, dok iz Hypo banke nije pristigao odgovor. Stav se nije mogao dobiti ni od analitičara Intercapitala, vodeće neovisne investicijske kuće u zemlji. Kada je već riječ o HDZ-ovoj koaliciji, Darko Brborović kaže kako mu se čini da postoji opasnost da potencijalna vlada desnog centra ukine drugi mirovinski stup što bi, kaže, bila katastrofa za tržište kapitala u srednjem roku.

 

Brkić

Ekonomski programi uopće nisu operabilni, nejasno je kako ih provesti. Dio su izbornog folklora kojeg stranke nude reda radi

"Osim toga, treba uzeti u obzir da mirovinski fondovi ulažu značajna sredstva u domaće gospodarstvo te pomažu njegovo restrukturiranje. Napokon, svi ćemo mi kao građani imati koristi od mirovina koje se štede u drugom mirovinskom stupu nakon 2030., pa smatram da mirovinske fondove treba i ojačati, a ne ukinuti", kaže Brborović. U mirovinskim fondovima, najznačajnijim investitorima na domaćem tržištu, neslužbeno kažu kako nisu dobili dojam kako bi vlada desnog centra išla na ukidanje drugog stupa niti ih je itko kontaktirao u tom smjeru. Na pitanje kakvu bi opciju tržište pozdravilo, mirovinci kažu kako bi to bila vlada koja bi se posvetila nastavku privatizacije, usmjerenosti na nova izlistavanja dionica, unapređenju upravljanja u državnim poduzećima te  snižavanju javnog duga i rastu gospodarstva.

"No, takav program ne vidimo", kazao je jedan predstavnik mirovinaca koji je želio ostati anoniman. Međutim, nedostatak programa ne iznenađuje Luku Brkića, profesora na Fakultetu političkih znanosti. "Stranački programi u svom ekonomskom aspektu potpuno su irelevantni za preferencije birača. Oni odluke donose po nizu drugih preferencija", tvrdi. Nadalje, ekonomski programi stranaka uopće nisu operabilni, odnosno nejasno je kako ih provesti, dodaje Brkić. "Programi i ne moraju biti operabilni jer su dio izbornog folklora koji stranke nude tek reda radi", ističe. Pojašnjava kako su izbori u okviru demokratskog procesa donošenja odluka važan element, ali promjenom stranke na vlasti neće se promijeniti način kreiranja javnih politika. "Pogledate li unazad 20 godina, mi i dalje imamo istu fiskalnu i monetarnu politiku, iste probleme s tržištem rada, izvozom i konkurentnošću", zaključuje Brkić.

Komentari (1)
  • zm1
    zm1 20:17 19.10.2015.

    Čovječe , ovaj Pili sve zna , vjerojatno ima kristalnu kuglu 😅

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!