'Luka Ploče je gotovo idealna lokacija za gradnju termoelektrane na ugljen'

Damir Begović, neovisni energetski stručnjak i konzultant/R. Anić/PIXSELL Damir Begović, neovisni energetski stručnjak i konzultant/R. Anić/PIXSELL

Luka Ploče ima svu infrastrukturu za pretovar ugljena, dovoljno prostora i odličnu poziciju u elektroenergetskom sustavu.

Gradnja termoelektrane na ugljen u Pločama, investicija tvrtke Luka Ploče Energija, projekt je prijeko potreban Hrvatskoj, tvrdi neovisni energetski stručnjak Damir Begović. inače na projektu angažiran kao stručni savjetnik

Otkud ideja gradnje TE na ugljen u Pločama?

S radom će 2020. prestati oko 65 posto termoenergetskih postrojenja u Hrvatskoj. Riječ je o elektranama ukupne instalirane snage otprilike 1200 megavata koje zbog tehničkih ili ekološkokih razloga više neće moći raditi. Ako danas uvozimo 30 posto električne energije, evidentno je da će tada, ako nešto ne poduzmemo, uvoz možda prerasti i brojku od 50 posto. A svaki uvoz, pa tako i energije, zapravo je čisti odljev gotovog novca hrvatskih građana u strane države. Utoliko, jasno je da nam nove elektrane trebaju, pa ako smo to utvrdili, sljedeće pitanje je kakve nam elektrane trebaju.

I kakve nam trebaju?

Imamo dvije varijante – ugljen ili plin. Plin ima određene prednosti i određene mane. Jedina osjetna prednost sada je ona vezana uz manje emisije ugljikova dioksida. U svim ostalim parametrima rada moderna postrojenja na plin i moderna postrojenja na ugljen su gotovo ravnopravna, pa čak i što se tiče fleksibilnosti i promjene opterećenja, što se dosad isticalo kao prednost plinske tehnologije. Današnji sustavi pročišćavanja dovode razinu dimnih plinova iz obje te vrste elektrana praktički na istu razinu. No, tu je i pitanje cijene. Plin je sada znatno skuplji od ugljena, cijena mu je znatno volatilnija, a posljedica je da danas u Europi plinske elektrane zbog previsokih marginalnih troškova – ne rade. Plin kao gorivo za proizvodnju električne energije u ovom trenutku nije isplativ. TE na plinsko gorivo danas može biti konkurentna samo na lokaciji gdje postoji značajna potrošnja topline, bilo za grijanje kućanstava ili industriju. U Hrvatskoj postoji samo jedna takva lokacija, a to je Zagreb.

Dakle, ugljen je najbolji izbor?

Ako se detaljno analiziraju naše potrebe i resursi, jedino rješenje je gradnja elektrana na ugljen na obali. Obalna pozicija omogućuje jeftinu i logistički jednostavnu dobavu velikih količina ugljena brodovima, i to iz cijelog svijeta. Ta diversificiranost dobave vrlo je bitna jer dugoročno jamči stabilnost kako dobavne cijene, tako i kvalitete ugljena, a pruža i neovisnost od političkih turbulencija. Na kraju, smještaj na obali dobar je izbor i iz perspektive tehničkog rješenja elektrane, zato što se za hlađenje koristi morska voda, eliminira potreba gradnje rashladnog tornja i tako smanjuje trošak gradnje objekta, a ujedno povećava efikasnost objekta.

No, zašto baš Ploče?

Ako smo zaključili da je gradnja termoelektrana na ugljen najbolji izbor, postoje samo dvije lokacije u zemlji koje su za to pogodne, ali i potrebne. Jedna je Plomin, a druga Ploče. Luka Ploče ima svu potrebnu infrastrukturu za pretovar rasutih tereta, odnosno ugljena. Dapače, već se dugo bavi pretovarom ugljena za talijanske elektrane i za BiH, a na području industrijskog područja luke ima dovoljno prostora za realizaciju takvoga projekta. Što se tiče pozicije u elektroenergetskom sustavu, lokacija u luci Ploče je gotovo idealna.

Zašto?

Ploče su stotinjak kilometara južno od najveće hrvatske HE Zakučac, stotinjak kilometara sjeverno od HE Dubrovnik te samo 40 km od pumpne hidroelektrane Čapljina. U blizini je i veliki potrošač – Aluminij Mostar. To je idealna lokacija za temeljni elektroenergetski objekt. Na kraju, realizacija takvoga objekta za samu luku značila bi stvaranje stabilnog poslovnog okruženja za sljedećih 30 do 40 godina. Postojanje takvog subjekta sa stalnom i stabilnom potrošnjom luci osigurava i stalne prihode na preovaru ugljena i štiti je od tržišnih poremećaja. To je praksa svuda u Europi.

Kolika je planirana snaga elektrane i koju tehnologiju namjeravate koristiti?

To mora biti tipski objekt zato što za takve objekte već postoji iskustvo pogonskog rada, sve performanse su poznate, a i takvi se objekti realiziraju znatno jednostavnije. Dakle, idemo provjerenu tehnologiju i rješenja koja funkcioniraju. To su objekti nazivne snage 800 megavata koji, kad im se oduzme vlastita potrošnja, imaju neto snagu od oko 730 megavata. Zahvaljujući tehnološkom napretku, efikasnost im je iznimno visoka. Mogu izdržati puno više parametre pare (temperaturu i tlak), što rezultira većom proizvodnjom. U takvim uvjetima danas je zajamčena neto iskoristivost postrojenja veća od 46 posto, a bruto iskoristivost je približno 50 posto. To je svjetski vrh.

Je li ovaj vaš projekt konkurencija HEP-ovu projektu Plomin C?

Nije pitanje Plomin C ili Ploče, već što još uz ta dva projekta kako bismo popunili prazninu koja će u našoj elektroenergetskoj bilanci nastati 2020. Ako želimo izbjeći crni scenarij, ovo je zadnji trenutak.

Kako planirate zatvoriti financijsku konstrukciju? EU zabranjuje sklapanje dugoročnih ugovora o otkupu električne energije?

Da, investiticije u konvencionalne elektrane u Europi su u čudnoj poziciji. S jedne strane, od njih se očekuje da funkcioniraju potpuno u okvirima slobodnog tržišta, a s druge obnovljivi izvori energije praktički su stavljeni u povlaštenu poziciju. Tu će se nešto morati mijenjati. Smatram da će se Europa okrenuti ugovorima o zakupu kapaciteta. Riječ je o ugovorima koji se svode na to da vlasnik elektrane praktički prodaje kapacitet kupcima na dugoročnoj osnovi, a onda oni koristeći svoje gorivo taj kapacitet koriste u skladu sa zahtjevima i potrebama tržišta. To je jedna od mogućnosti, ali do konačnog rješenja ćemo još pričekati.

Što lokalna zajednica može očekivati od gradnje elektrane?

Sama bi elektrana značila otvaranje značajnoga broja radnih mjesta. Što se pak, lokalne samouprave tiče, gradski proračun bio bi, zahvaljujući energetskoj renti, u najmanju ruku udvostručen. Elektrana može biti motor gospodarskog razvoja. Bude li se mudro gospodarilo novcem koji će od elektrane ući u proračun, grad bi mogao strahovito napredovati. Uzmite samo mogućnost dobivanja besplatne toplinske energije. Samo temeljem toga staklenička proizvodnja povrća i ostalih agruma te cvijeća mogla bi procvasti. Prihod od rente kao garantirani prihod može poslužiti kao bankovno jamstvo za veće investicije. No, treba biti mudar i dobro 
planirati.

Strah od zagađenja neutemeljen

Što je s emisijama štetnih čestica?

Sustavi pročišćavanja dimnih plinova toliko su efikasni da iz njih uklanjaju gotovo sve čestice koje bi mogle imati negativan utjecaj. Sumporov dioksid u postrojenjima za odsumporavanje uklanja se s efikasnošću od 98%, lebdeće čestice s efikasnošću 99,9%, a NOx 96-97 posto. Podaci o emisijama iz sličnih elektrane u Europi lako su dostupni. Ako su takvi objekti prihvatljivi u Europi, zašto ne bi bili i u nas. Strah od zagađenja je neutemeljen, no ljude treba educirati.

Komentari (16)
  • benčić-jur
    benčić-jur 23:40 7.3.2014.

    osi 3

    Vaše kvalifikacije sugovornika indicirane su običnom domaćom šljivovicom ili pak uvoznim alkoholom koji isporučuju vlasnici tvrtke MITAN HANDLES Zurich.

  • osi3
    osi3 21:20 7.3.2014.

    delboy


    osi3


    benčić-jur


    U vrijeme zdravstvenog prosvjećivanja naroda jedan "neovisni zdravstveni stručnjak i konzultant" poučavao je narod o posljedicama konzumiranja alkohola, ali ga je usred izlaganja prekinuo jedan posjetitelj i to slijedećim riječima: "bolan doktore pa nismo mi lud narod da pijemo taj tvoj alkohol kraj naše domaće šljivovice"
    Neovisni stručnjak iz ovog članka trebao bi objasniti čitateljima zbog čega zemlje EU-a zatvaraju TE na ugljen (posebice Njemačka koja samo u Hellbronnu zatvara TE na ugljen snage 250 MW) i tko posreduje pri hrvatskoj kupnji ugljena(ponuda kojeg je sve veća na svjetskom tržištu)odnosno konkretno tko u Hrvatskoj zastupa CARBONES DE CARREJON Bogota.


    pričate stvari koje ne razumijete i o kojima imate poluinformacije kao većina "zelenih" nepismenjaka.

    kakva je to besmislica da njemačka zatvara termoelektrane? nakon populističkog poteza angele merkel, zabrane gradnje nuklearki, njemačka je potpuno orijentirana na TE na uglen, i to dugoročno, strategiju jedno može promijeniti skidanje zabrane s nuklearki.

    ne zašto ne kad nepismenjaci mogu javno promovirati idiotarije o "turizmu kao osnovi gospodarstva", zašto šarlatanstvo ne bi zahvatilo i sve ostale segmente. ako je uništena cijela industrija, zašto ne bismo bili dosljedni pa uništili i energetsku neovisnost i doista se progurati među zadnje zemlje na svijetu.


    a joj, uvijek se nađe biser koji misli da sve zna. pa ugljen je prošlost u svim pristojnim i ekološkim državama svijeta. tko priča o turizmu. pričamo o zdravlju ljudi i činjenici da naše TE neće biti baš tako moderne kao ove o kojima ti pričaš. i ti to dobro znaš. a o begoviću nećemo…

    vi čitate žuti tisak poput večernjeg i jutarnjeg lista i mislite da ste najpametniji čovjek na svijetu i ponosno zijevate o materiji o kojoj ne znate ništa.

    sve “pristojne” zemlje svijeta svoj puki opstanak i samostalnost baziraju na vlastitoj proizvodnji električne energije putem nuklearnih i ugljenih elektrana.

    oni koji su sposobni sami organizirati novu veliku elektranu još se mogu smatrati samostalnom zemljom. a mi upravo uništavamo jednu od zadnjih samostalnih struka i branši.

    zar doista mislite da država može opstati kao samostalna imajući kao jedina “znanja” točenje piva za šankom, pranje posteljine i baljezganje po kvaziekonomskim fakultetima!?

  • delboy
    delboy 17:54 7.3.2014.

    osi3


    benčić-jur


    U vrijeme zdravstvenog prosvjećivanja naroda jedan "neovisni zdravstveni stručnjak i konzultant" poučavao je narod o posljedicama konzumiranja alkohola, ali ga je usred izlaganja prekinuo jedan posjetitelj i to slijedećim riječima: "bolan doktore pa nismo mi lud narod da pijemo taj tvoj alkohol kraj naše domaće šljivovice"
    Neovisni stručnjak iz ovog članka trebao bi objasniti čitateljima zbog čega zemlje EU-a zatvaraju TE na ugljen (posebice Njemačka koja samo u Hellbronnu zatvara TE na ugljen snage 250 MW) i tko posreduje pri hrvatskoj kupnji ugljena(ponuda kojeg je sve veća na svjetskom tržištu)odnosno konkretno tko u Hrvatskoj zastupa CARBONES DE CARREJON Bogota.


    pričate stvari koje ne razumijete i o kojima imate poluinformacije kao većina "zelenih" nepismenjaka.

    kakva je to besmislica da njemačka zatvara termoelektrane? nakon populističkog poteza angele merkel, zabrane gradnje nuklearki, njemačka je potpuno orijentirana na TE na uglen, i to dugoročno, strategiju jedno može promijeniti skidanje zabrane s nuklearki.

    ne zašto ne kad nepismenjaci mogu javno promovirati idiotarije o "turizmu kao osnovi gospodarstva", zašto šarlatanstvo ne bi zahvatilo i sve ostale segmente. ako je uništena cijela industrija, zašto ne bismo bili dosljedni pa uništili i energetsku neovisnost i doista se progurati među zadnje zemlje na svijetu.

    a joj, uvijek se nađe biser koji misli da sve zna. pa ugljen je prošlost u svim pristojnim i ekološkim državama svijeta. tko priča o turizmu. pričamo o zdravlju ljudi i činjenici da naše TE neće biti baš tako moderne kao ove o kojima ti pričaš. i ti to dobro znaš. a o begoviću nećemo…

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve