Unatoč sve skupljem kerozinu njemačka zrakoplovna tvrtka Lufthansa AG znatno je povećala promet i dobit: operativni rezultat koncerna je porastao s 383 milijuna eura na 577 milijuna, a dobit je porasla na 453 milijuna eura. To je postignuto povećanjem iskorištenosti kapaciteta, koja je dostigla 75 posto te porastaom broja letova za 1 posto. Naime, lani je diljem svijeta Lufthansa imala 653.980 letova.
Komentar predsjednika Uprave Lufthanse Wolfganga Mayrhubera je kratak i ambiciozan: “To su sve dobre vijesti, ali gladni smo postići još više”. Operativni profit Lufthanse AG već je 2000. bio iznad milijarde eura. Nakon terora, ratova, zaraznih bolesti, cijene nafte, slabe konjukture i sve žešće konkurencije najava predsjednika Uprave Lufthanse Wolfganga Mayrhubera da će se “vratiti” na milijardu do 2008. zvuči veoma smiono.

Lakše je velikima
Iako i prvi i treći iz “velike europske trojke” – Air France-KLM i British Airways – javljaju o dobrim poslovnim rezultatima, sve to zvuči čudnovato u usporedbi s teškoćama američkih zračnih prijevoznika. Međunarodna udruga za zračni prijevoz (IATA) doista navodi kako su 265 kompanija koje okuplja i koje zajedno čine 94 posto zračnog prijevoza prošle godine zajedno izgubile oko sedam milijardi dolara. Veoma je teško otkriti što jednima donosi dobit, a drugima stvara gubitke. Jedno od pravila bi možda moglo glastiti: lakše je velikima nego malima. Ako pogledamo što se dogodilo sa Sabenom ili Swissairom, što se događa s Alitaliom ili čak i s Austrian Airlines, čini se kako će se obistiniti prognoza prema kojoj će u Europi ostati samo tri avioprijevoznika. No biti golem i nije prednost: američka Delta prevozi više putnika (2004. 86,8 milijuna) nego Lufthansa (48,3 milijuna) i British Airways (35,5 milijuna) zajedno, pa je ipak u stečaju, a prošle je godine otpustila 9000 suradnika. U krizi se veoma lako može dogoditi problem prevelikih kapaciteta. S druge strane Atlantika Air France-KLM se prošle godine mogao pohvaliti s 83,1 posto prodanih sjedala. Druga pravilnost bi mogla biti u Sjevernoj i Južnoj Americi gdje se redaju gubici. Europa je negdje u sredini, ali pravi dobitnici su u Aziji. Američki avioprijevoznici golem dio svoje dobiti ostvaruju od lokalnih letova gdje se već godinama nadmeću cijenama koje su po kilometru leta manje nego u Europi. Europljani pak uvelike profitiraju od međunarodnih letova i buma Kine i Dalekog istoka. Dio istine je da su američki zračni prijevoznici znali iskoristiti bivši zakon o stečaju. Prema njemu je i bez smjene uprave, ali pod zaštitom zakona, postojeći menadžment mogao otpisati neke dugove i provesti bolne rezove u poduzeću bez suvišnih pitanja sindikata. Ono što je zajednički problem svim zračnim avioprijevoznicima jest cijena kerozina. Ona se prošle godine penjala i do 240 američkih centi po galonu da bi se krajem godine spustila na 188,3. IATA ističe kako su njezine članice 2003. za gorivo potrošile 44 milijarde dolara. Prošle godine je to bilo oko 97 milijardi. Pod tim okolnostima se i svaki program sanacije, kakav su planirali američki zračni prijevoznici, morao rastopiti i pretvoriti u gubitak. Gotovo svaka zračna kompanija traži vlastiti izlaz iz nevolje. Čak i ako se usporede europski Air France-KLM i Lufthansa, riječ je o posve drukčijim poslovnim strategijama. Tako se Air France, nakon fuzije s KLM-om, trudi u svom poslovanju vratiti osnovnoj djelatnosti – prijevozu putnika, pa je tako prošle godine čak prodao svoj sustav prodaje karata Amadeus. U Lufthansi pak misle kako su Francuzi jednostavno imali sreću što je već prošle godine zabilježen znatan porast broja putnika, ali da je pravi put proširiti djelatnost. Tako Lufthansa sudjeluje u vlasništvu u zračnim lukama u Frankfurtu i Münchenu, a zainteresirana je i da uskoči u planiranoj privatizaciji službe za zračni nadzor.

Low budget prijetnja
Europljani su zato suočeni s izazovom s kakvim su se američki prijevoznici već susreli i, štoviše, pojedini i sami tako započeli poslovni uspjeh. Riječ je o low budget avioprijevoznicima. Prije četri godine oni su činili 6 posto zračnog prijevoza, prošle je to već bilo 12 posto. Odgovor tradicionalnih avioprijevoznika je raznolik pa se irski Aer Lingus transformirao u low budget prijevoznika. Mnogi, pa čak i Lufthansa, iako i sama stoji iza dva low budgeta, Condor i Germanwings nude određene letove po veoma povoljnim cijenama. Ta poslovna politika je pomogla da čak i SAS nakon godina gubitka konačno prošle godine zabilježi dobit.
Jeftini avioprijevoznici bi morali paziti da im uspjeh ne udari u glavu. Njemačko izdanje lista Financial Times je nedavno objavilo studiju savjetničkog ureda Arthur D. Little prema kojoj su samo Ryanair, Easyjet, Air Berlin, DBA i Germanwings zajedno naručili 360 velikih zrakoplova do godine 2010., uz opciju za još 370. Analitičari su uvjereni da će – pa čak i uz neprekinuti rast udjela jeftinih – oni za pet godina sjediti na golemom višku kapaciteta.