Lovrinović: Ako ne provedemo ovih pet ključnih reformi, u 2017. Hrvatskoj prijeti bankrot

Autor: Poslovni.hr/Hina , 13. studeni 2015. u 13:53
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Lovrinović o stanju u Mostu nije želio govoriti, kazavši da će sutra biti sjednica Mosta te da je Most stabilan.

Profesor Ekonomskog fakulteta i član Mosta Ivan Lovrinović izjavio je u petak u Opatiji kako Hrvatska ima samo 2016. da provede značajne reforme te da je Most stabilan i inzistirat će na pet ključnih reformi jer je ugroženo gospodarstvo, nacija i država.

Hrvatska ima još 2016. godinu da napravi značajne zaokrete u ekonomskoj politici i radikalne zaokrete u reformama pojedinih cjelina, jer ako tu godinu ne iskoristimo, a postoji prijetnja određenih vanjskih šokova, kao što je porast kamatnih stopa na inozemnim tržištima, Hrvatska za godinu ili godinu i pol može doći u situaciju bankrota, upozorio je Lovrinović sa savjetovanja ekonomista u Opatiji. Poručio je kako želi da takva poruka ode svima koji će participirati u upravljanju državom.

Odgovarajući na pitanja novinara je li moguće da političke elite usvoje reformske procese, a monetarna politika napravi zaokret, Lovrinović je ponovio kako Hrvatska ima samo 2016. da provede značajne reforme te da se za te reforme zalažem i on osobno i Most.  "Zbog toga smo se okupili i to je najvažniji dio onoga što hoćemo i tražimo, inače postojanje Mosta nema nikakvog smisla", naglasio je. 

Poručio je kako će Most inzistirati na pet ključnih reformi – monetarnog sustava, pravosuđa, poreznog sustava, javne uprave i javnih poduzeća, te da ako se one ne provedu, postoje najbolji izgledi da u 2017. hrvatska država bankrotira, posebno ako se kamatne stope u Americi podignu, za što postoje određeni signali.

Ovo je poruka svima, ne građanima jer ih ne želim strašiti, nego svim političkim strankama i ljudima koji će participirati – da moraju shvatiti da je ugroženo gospodarstvo, nacija i država i zato mi iz Mosta zvonimo na uzbunu. Dodao je da je o tome davno govorio, da se to nije uvažavalo te da se iz protesta i bunta odlučio reći, da se ne može ovako, da moraju doći u poziciju da participiraju u političkoj moći i vlasti i da će to tražiti.

Na pitanje o pregovorima, tj. je li se otvorio prostor za provedbu i na kojoj strani, Lovrinović je rekao da je prvi razgovor bio samo kontakti, više razgovor i naznake nekih stvari, te da će o tome moći reći u drugom krugu razgovora. O sadržaju i o potrebi reformi ćemo razgovarati u drugom krugu, rekao je.

Na upit o osobnim referencama s obzirom na sastavljanje političke platforme prema lijevom ili desnom bloku, rekao je da ih zanimaju reforme. "Za nas su SDP i HDZ što se tiče ekonomije potpuno isti, oni su 20 godina provodili isti model ekonomske politike, to je kao jaje jajatu i zato ih treba prisiliti, a to može netko treći, to je Most."

Novinare je zanimalo želi li Božo Petrov, on osobno i drugi iz Mosta biti prisutni u izvršnoj vlasti, da prisile dvije velike stranke na reforme, Lovrinović je rekao da oni ne vide da je drugačije moguće. "Ne možemo nekome dati popis što treba napraviti, mi ćemo ići sjesti u Sabor, a vi budite dobri, pa ovo provedite, to su dječje priče."

Lovrinović o stanju u Mostu nije želio govoriti, kazavši da će sutra biti sjednica Mosta te da je Most stabilan. Rekao je tek da problem nije u Mostu, da on sigurno neće kočiti, da je su njihovi najvažniji koalicijski partneri građani, koji su im dali potporu i kojima su odgovorni te da će s njima svaki dan komunicirati.

Na upit o vladi nacionalnog jedinstva, rekao je da je takav prijedlog bio, da će sutra biti sjednica Mosta i da će se tada vidjeti dalje, a na pitanje o novim izborima odgovorio da je "sve moguće."

Komentari (9)
Pogledajte sve

Slažete li se s politikom profesora Ivana Lovrinovića, koja uključuje tiskanje novca i devalvaciju kune…

Branko Roglić:

Ne slažem se…
Tu politiku smo imali i srećom ju je prekinuo Nikica Valentić…

Njegova ideja (I.Lovrinovića) vodi u to da mi koji smo se zaduživali u kunama i plaćali dvostruko veće kamate nego oni sa švicarcima ponovno platimo račun onih koji su ulazili u hazard nadajući se da će profitirati na niskoj kamati. Nema smisla da mi porezni obveznici plaćamo njihovu grešku. Mislim da bi se gospodarski plan Mosta morao dobro usuglasiti s HNB-om i guvernerom Borisom Vujčićem kojeg iznimno cijenim.

Još ima nekoliko stepenica do bankrota u međuvremenu. Prije njega Hrvatska će postati nesposobna za samostalno zaduživanje pa će morati zatražiti pomoć Komisije EU i MMF-a. To znači dolazak i instaliranje nečeg poput “trojke” u kurs budućeg razvoja Hrvatske. Ona će zahtijevati izradu i provedbu plana ostvarenja primarnog budžetskog suficita, i to odmah. To je prvi i osnovni preduvjet na kojem kreditori insistiraju kod svake države koja traži nove kredite u situaciji kada ne može otplaćivati stare.Budući da se on u relativno kratko vrijeme ne može postići rastom (kojeg u Hrvatskoj još dugo neće biti jer se on može ostvariti samo maksimalnom orijentacijom na poljoprivredu i turizam), slijede velika otpuštanja u državnom i javnom sektoru i veliko rezanje mirovina.

Naši ljudi nemaju pojma što će za Hrvatsku znači ostvariti primarni budžetski suficit (za njihov život i standard) jer po mojoj procjeni Hrvatska sada ostvaruje primarni budžetski deficit između 1-2% BDP-a. Zahtjev “trojke” će vjerojatno biti primarni budžetski suficit od 2% . Tu će glavnu ulogu odigrati poslovično stroga Njemačka koja sada još ima i velika iskustva s Grčkom. Dakle govorimo o povišenju BDP-a od 4%. Svaki forumaš može intuitivno dokučiti što će to značiti.

Tek ako to ne uspije može – teorteski – uslijediti bankrot. Nakon njega, Hrvatska će skoro sigurno dobiti prinudnu inozemnu financijsku upravu kao Grčka 1989 godine, i to pet godina nakon svog prvog bankrota.

Po meni, mnogo je izglednije dugogodišnje “natezanje” a la’ Grčka a ne formalni bankrot.

Samo naprijed! Dosta nam je učmalog i nesposobnog HDZSDP jednostranačja!

štampanje novca iz države je već počelo jer drugog izlaza nema, banke su zaustavile neto štampanje novca i netko mora nastavit da bi ekonomija funkcionirala. Ili banke ili država a kad banke prestanu onda mora država počet.
Nelikvidnost ima definiciju a to je nedostatak novca koji dolazi od nemogućnosti naplate. Sustav nema dovoljno novca u opticaju i kamate ga gutaju sve više u poređenju sa novim novcem. Samo da bi nadomjestili kamate netko mora oštampati novac i likvidnost se popravlja.
Monetarni sustav koji imamo vezanjem za euro ne dopušta da se kamate smanjuju kad pada zaposlenost kako to rade normalne države. Drugi pametni smanjuju kamate a mi moramo dizat jer je takav sustav i onda isiše novac iz opticaja i onda i drugi koji uspješno rade ne mogu se naplatit i propadaju.

New Report

Close