Premda se u zemljama Srednje i istočne Europe (SIE), pa tako i Hrvatskoj, i ove godine očekuju solidne stope rasta, u agenciji Moody's izglede kreditnog rejtinga država te regije za idućih godinu i pol ocjenjuju negativnim. To u prvom redu odražava sve izazovnije vanjsko okruženje, ali i lokalne slabosti i pritiske koje ih čine ranjivijima.  Rast u regiji SIE i u 2020. godini (a u prosjeku se očekuje 3,3%, uz usporavanje na 3% dogodine) uglavnom će, doduše, biti dovoljan za nastavak pada već relativno niskih omjera duga u odnosu na prosjek EU.

No, brži rast plaća u odnosu na produktivnost i inflaciju počet će narušavati povijesnu troškovnu konkurentnost regije, mišljenja su u toj bonitetnoj agenciji. Nepovoljna demografska kretanja i projekcije, potencijalno smanjenje sredstava EU u novom višegodišnjem okviru te usporavanje rasta produktivnosti preusmjeravaju fokus na strukturne reforme, ali problem je što "politički krajolik" postaje sve manje pogodan za bavljenje strukturalnim izazovima, posebice na područjima poput mirovina, zdravstvene zaštite ili obrazovanja. 

Među ostalim, zamjetno je jačanje populističkih stranaka, a u nekim zemljama SIE, poput Mađarske, Poljske i Češke i napetosti u odnosu s Bruxellesom. Zbog kršenja vladavine zakona i neovisnosti sudstva npr. protiv Poljske i Mađarske su pokrenuti i neki postupci. Istodobno i kalendar izbora za 2020. povećava nesigurnost u pogledu politika vlada; parlamentarni izbori ove će se godine, osim u Hrvatskoj, održavaju i u Slovačkoj i Rumunjskoj. 

Pošast rasta plaća
U većini zemalja SIE se sa slabljenjem gospodarskog okruženja za ovu godinu najavljuju i povećanja minimalnih plaća, s efektom lančane reakcije.  Iako rast plaća podupire kratkoročni ekonomski rast, u Moody'su potenciraju utjecaj na slabljenje troškovne konkurentnosti. Hrvatska je u pogledu tempa rasta plaća u odnosu na produktivnost (i inflaciju) bila zapravo iznimka (plaće nisu rasle brže), ali konkurentnost joj otprije nije jača strana. Raskorak između minimalne i prosječne plaće posljednjih se godina u SIE  smanjio.

Od 2014. do 2018. u Hrvatskoj je zabilježeno drugo najveće smanjenje tog jaza; za 7,1 postotni bod, dok se npr. u Sloveniji on širio. Ipak, troškovi rada u SIE i dalje su znatno niži od prosjeka EU, posebice od Njemačku kao jedne od glavnih odredišnih zemalja iseljavanja iz SIE. U usporedbi s prosjekom EU, ukupni troškovi rada u SIE kreću se od 20% u Bugarskoj do 66% u Sloveniji. Godišnje usporavanje rasta realnog BDP-a 2020. u Moody'su očekuju u Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj, iako će sve još uvijek rasti više od 3%, tj. brže od Hrvatske.

Manje novca iz EU
"Svaka eskalacija trgovinskih tenzija usporit će rast povrh osnovnih predviđanja", napominje se u Moody'sovu izvješću. Slijedom otvorenosti i integracije u globalne lance vrijednosti na usporavanje globalnog i rasta eurozone najosjetljivijom se nameće Slovenija zbog relativno visokog udjela domaće dodane vrijednosti u izvozu, a slijede Slovačka, Mađarska i Češka. Prema Moody'sovoj analizi scenarija vezano uz Brexit i financijski plan od 2021. do 2027., s najvećim smanjenjem sredstava EU mogle bi se suočiti Mađarska, Poljska i Slovačka.