"LNG ne može biti samo hrvatski projekt"

Foto: Zarko Basic/PIXSELL Foto: Zarko Basic/PIXSELL

Koja zemlja ima najbolju šansu da postane regionalno plinsko čvorište, tzv. Hub, bila je glavna tema panela „Paneuropski vjetrovi promjene na tržištu plina“, koji se održao u sklopu Energy Market Foruma III., u organizaciji Poslovnog dnevnika u srijedu u Zagrebu.

Koja zemlja ima najbolju šansu da postane regionalno plinsko čvorište, tzv. Hub, bila je glavna tema panela „Paneuropski vjetrovi promjene na tržištu plina“, koji se održao u sklopu Energy Market Foruma III., u organizaciji  Poslovnog dnevnika u srijedu u Zagrebu.

Pavao Vujnovac, predsjednik Uprave Prvog plinarskog društva (PPD) istaknuo je da se tu više radi o političkom pitanju nego o tehničkom jer svaka zemlja ima svoje planove, no da će praksa i količina plina pokazati tko je gdje.

„Hrvatska ima dobru poziciju da postane ozbiljan igrač na tržištu plina. Tu je LNG koji ne može biti samo hrvatski nego širi regionalni projekt. To je projekt koji nema izravnu ekonomsku računicu, no tu su benefiti sigurnosti i diverzifikacije opskrbe koji se nikako ne mogu zanemariti. LNG bi trebao imati kapacitet od šest milijardi kubnih metara plina godišnje, a što je za Hrvatsku daleko previše. Taj projekt će se realizirati kada se postigne politički dogovor više zemalja koje će biti spremne dijeliti benefite, ali i troškove i rizike njegove realizacije“, smatra Vujnovac. Dodaje da ako će se i dalje inzistirati isključivo na ekonomskoj logici, i nije vjerojatno da će se LNG terminal na Krku ikada realizirati.

Hrvatska ima značajne vlastite proizvodne plinske kapacitete, ali i konekciju prema većini susjednih zemalja, barem onih na sjeveru i zapadu. S druge strane Bosna i Hercegovina je zemlja koja je u potpunosti ovisna o jednom dobavljaču, Rusiji, a plin do te zemlje dolazi preko Mađarske i Srbije. Stoga je za BiH od strateške važnosti da se interkonektorima poveže s hrvatskom plinskom mrežom, navodi Nadžida Ninković, rukovoditelj sektora razvoja u bosanskohercegovačkom plinskom operateru BH Gasu.

Susjedno energetsko tržište je u tranziciji, a stalne europske izmjene regulative dodatno kompliciraju situaciju u BiH koja ima ozbiljnih problema s donošenjem političkih odluka na razini dva entiteta i centralne države. „Europska unije brže mijenja energetske pakete nego što ih mi možemo implementirati. Činjenica je da u državama poput BiH me postoji dovoljno znanja u društvu o novim  energetskim regulativama te je njihova primjena dosta spora“, kaže Ninković. Iako je i u BiH na djelu liberalizacija energetskog tržišta, Nadžida Ninković pojašnjava da ona po pitanju struje ide svojim tijekom, usprkos značajnim problemima, dok je ono plinsko za sada još uvijek zatvoreno.

Jedan od regionalnih plinskih igrača je i slovenski Geoplin čiji predsjednik Uprave Boštjan Napast kaže da im je jako bitno da tržište na koje oni dođu budu pravno regulirano. „Liberalizacija tržišta je proces koji ide i ne može se zaustaviti, ali da na terenu često ima značajnih problema, to je činjenica“, komentirao je Napast.

Hrvatski operator plina Plinacro je do sada uložio oko 600 milijuna eura u više od tisuću kilometara plinovoda diljem zemlje. Marin Zovko, predsjednik Uprave Plinacroa  ističe da su prilike za investicije u narednom razdoblju veće od milijardu eura, ali što ne znači da će se sve te investicije zbilja i realizirati. I Zovko je istaknuo da nije izvjesno da će Plinacro sam financirati LNG terminal jer da ta tvrtka, kao i bilo koja druga, ulazi u one projekte koji donose dobit. Za projekte poput LNG-a, kao i prateće infrastrukture koja uključuje dvosmjernu konekciju prema Mađarskoj, će se tražiti partneri, ali i sufinanciranje EU fondova koje doseže i do 75 posto ukupne investicije. Iako sudbina LNG-a za sada još nije poznata, Plinacro će do 2017. izgraditi kompresorsku stanicu koja će omogućiti da plinovod prema Mađarskoj bude dvosmjeran.

Atraktivnost LNG terminala dodatno umanjuje najavljeni Jadransko-jonski plinovod koji će dovoditi u Europu plin iz Azerbejdžana i Irana. LNG i novi plinovod bi mogli ugroziti i značajnu domaću proizvodnju plina koja bi mogla postati preskupa. No, Vedran Špehar, direktor službe za trgovinu prirodnim plinom u Ini ističe da oni imaju dovoljno fleksibilnosti da budu konkurentni na tržištu. I dok je sudbina LNG terminala na Krku za sada neizvjesna, Prvo plinarsko društvo gradi u Luci Ploče svoj terminal za ukapljeni naftni plin (UNP). „U proteklom razdoblju smo vidjeli da postoji dosta neizvjesnosti oko opskrbe regionalnog tržišta UNP-om. Glavnina ovog plina je dolazila iz Rusije preko Ukrajine, a zbog krize i rata je to ugroženo. Nema izvjesnosti ni u regionalnim rafinerijama koja će i koliko raditi. Zbog toga smo se odlučili na investiciju koja će nam omogućiti da imamo slobodan pristup UNP-u sa svjetskog tržišta“, kazao je Pavao Vujnovac, predsjednik Uprave PPD-a.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve