Hrvatska neće moći svesti proračunski deficit unutar limita Europske unije prije 2016. godine, a trebat će joj i više vremena kako bi počela smanjivati javni dug, kazao je ministar financija Slavko Linić u intervjuu Reutersu. Linić kaže da je Vlada spremna pojačati tempo reformi ove i iduće godine, ali da su hrvatski strukturni problemi preduboki da bi se mogli brzo riješiti.
"Sigurno ćemo moći spustiti proračunski deficit ispod 3 posto BDP-a u 2016. godini, no trebat će nam još nekoliko godina za rješavanje strukturnih problema, posebno mirovinskog sustava i javnog duga", rekao je Linić u utorak za Reuters. "Naši mirovinski fondovi mogu osigurati manje od 50 posto sredstava potrebnih za isplatu mirovina. To je naš najveći strukturni problem i ne može se riješiti preko noći", dodao je.
Dug javnog sektora sada doseže 54 posto BDP-a, a očekuje se da će porasti na 57 do 58 posto u idućim mjesecima, kada će vlada konsolidirati dugove u zdravstvu i brodogradnji. S daljnjim zaduživanjem države, javni dug mogao bi se probiti iznad 60 posto BDP-a, koliko se tolerira u EU.
Linić je svjestan mogućnosti da Hrvatska potpadne pod posebni proračunski nadzor od strane Bruxellesa. Europska komisija poručila je ranije ovog mjeseca da bi Hrvatska mogla ući u stegovni postupak prekomjernog deficita (EDP) ubrzo nakon ulaska u Uniju zbog probijanja zadanog ograničenja EU-a od 3 posto BDP-a po pitanju proračunskog deficita.
EDP podrazumijeva korake koji bi potaknuli države da poboljšaju financijsku situaciju, a nepridržavanje toga može dovesti do financijskih sankcija, kao što je suspenzija fondova Europske unije.
Linić i dalje očekuje da će hrvatsko gospodarstvo ove godine porasti 0,7 posto, premda većina analitičara očekuje pad bruto domaćeg proizvoda petu godina zaredom. „Prognoza rasta za ovu godinu ostaje 0,7 posto. U idućoj godini trebamo rast od 1,5 do 2 posto i mislim da je to ostvarivo", kazao je Linić, dodajući da tu prognozu temelji na očekivanom povećanju investicija javnog i privatnog sektora i nastojanjima da se raščiste zaostali neplaćeni dugovi koji guše gospodarstvo.
Za razliku od guvernera Hrvatske narodna banke Borisa Vujčića, koji je prošloga tjedna u Londonu kazao da će se Hrvatska nastojati što prije pridružiti eurozoni, Linić kaže da je brza traka prema uvođenju eura malo vjerojatna.
"Trebat će nam četiri do pet godina kako bismo zadovoljili kriterije iz Maastrichta, tek onda možemo razmišljati o euru i priključenju eurozoni. No, važno je da držimo deficit pod kontrolom, tako da to ne utječe na našu sposobnost povlačenja novac iz EU fondova", kazao je Linić. "Iduće godine imat ćemo upute iz Komisije o tome što treba učiniti. Neće nam biti lako, kao ni mnogim drugim članicama EU-a koje imaju deficit iznad tri posto. Izraditi proračun za sljedeću godinu neće biti lagano“, kazao je Linić.
Istaknuo je da će ovogodišnji ciljani proračunski manjak od 3,4 posto biti ispunjen. To iznosi 10,2 milijarde kuna i Ministarstvo financija planira izaći na lokalno tržište u srpnju, nakon što se u travnju na međunarodnim tržištima zadužilo za 1,5 milijardi dolara.
"Još nismo definirali ukupnu vrijednost izdanja obveznica u srpnju, ali to će biti naše posljednje zaduživanje ove godine. Nema potrebe za rebalansom proračuna i mi ćemo se čvrsto držati naših ciljanih deficita", kazao je Linić, dodajući da Hrvatskoj neće biti potreban sporazum s Međunarodnim monetarnim fondom kako bi se održala stabilnost javnih financija.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.… Dobar porezni sustav ima siroki obuhvat-i s niskim stopama zahvaca veliku bazu. Kod nas je pak porezni sustav unistio bazu, ili ju bar smanjio…..
Evo konacno netko pametan ko vidi o cemu se ovdje radi. Svako dodatno porezno opterecenje nece dovest do boljeg punjenja drzavne kase. Mi smo tu granicu davno prosli. Porez na nekretnine bi imao kratkotrajni ucinak da zatuce i onaj preostali dio baze koji jos misli da ima nesto.
Jako je tesko napraviti bilo sto bez podrske naroda. A ogromna vecina naroda vjeruje kako ova vlada ne radi za njegovo dobro nego iskljucivo za stranku i stranacko clanstvo.
I vrlo je upitno da li ce Slavko Linic biti u prilici da sastavlja proracun.
Loki, krivo pricas… Eurostat te pobija.
Uzmi npr Slovacku(Eurostat):
Ukupna potrosnja vlade u Slovackoj pala je sa 45 na 34% GDPa(general government), u razdoblju 2002. do 2007. Prihodi su pali sa cca 38% na 32% GDPa. Dakle, porezi nisu doneseni samo 90e kako ti tvrdis. Kasniej reforme, mjenjanje flat taxa itd. stoji ali Slovacka je smanjila drzavu.
Kada se gleda porezni pritisak, on je isto smanjen.
Ti namjerno krivo interpretiraš podatke kao najbanalniji političar ili stvarno ne razumiješ ?
Da li imaš podatke o apsolutnom iznosu javne potrošnje u Slovačkoj, a ne udjele u GDP-u jer je GDP u Slovačkoj tom periodu narastao skoro 60%.
I General Goverment nije kompletna javna potrošnja. I u HR je potrošnja opće države pala – pogotovo u tom periodu. Ali su drastično narasli ostali javni troškovi, pogotovo plaće u javnim i državnim firmama. Koje nisu dio 'države' sa gledišta statistike.
[/quote]
Ne, pala je ukupna drzava, u GDPu, to sam i rekao-i porezni pritisak(kako god podatke gledas i zbrojis, udjel u GDPu je pao). To je i ono sto je bitno. Ovo sto ti govoris, to ja nisam niti rekao.
To znaci da kad imas rast 5%, ne povecas place drz sluzbenika 10%, ili kao kod nas beneficije rastu i vise od ekonomije(katkad). Dakle, porezi se naplacuju iz realnog sektora, i udjeli u GDPu su bitni.
Upravo sada govoris o onome sto sam i ja rekao prije, da s brzim rastom ekonomije, cak i kad su porezi manji-apsolutni proracun moze prilicno narasti(kroz neki period). To i je poanta.
Ocito nasi to ne shvacaju. S ovakvim poreznim pritiskom, na premali broj ljudi koji radi(najmanja zaposlenost u EU, manje i od Grcke), imat ces mali rast-i apsolutni manji priljev kroz neki period nego da pokrenes reforme.
Ali ovo samo znaci da je Slovacka ocito vodila planiranu politiku prihoda/rashoda/poreza i kroz dulji period(ne samo 90ih). A ovdje se svakom zahtjevu na ulici udovoljilo, i to enormnim kreditima, pogotovo Salamanderova vlada, a ni ova nije bitno drukcija.
Kasnije cu naci apsolutne podatke, ali slazem se da si u pravu za apsoulutni iznos(nisam ni rekao da nisi). Dobar porezni sustav ima siroki obuhvat-i s niskim stopama zahvaca veliku bazu. Kod nas je pak porezni sustav unistio bazu, ili ju bar smanjio.
Slazes li se bar da svakako nije nesto uredu kad drzava mora raditi registar javnih sluzbenika, a placa ih? A zapravo ni nezna koliko ih ima… sasvim je ocito da je ovaj sustav daleko od optimalnog. Ja bi one koji stvarno rade cak i platio vise, ali rijesio se balasta. Ne nuzno preko noci, ali nesto treba pokrenuti.
Loki, krivo pricas… Eurostat te pobija.
Uzmi npr Slovacku(Eurostat):
Ukupna potrosnja vlade u Slovackoj pala je sa 45 na 34% GDPa(general government), u razdoblju 2002. do 2007. Prihodi su pali sa cca 38% na 32% GDPa. Dakle, porezi nisu doneseni samo 90e kako ti tvrdis. Kasniej reforme, mjenjanje flat taxa itd. stoji ali Slovacka je smanjila drzavu.
Kada se gleda porezni pritisak, on je isto smanjen.
Ti namjerno krivo interpretiraš podatke kao najbanalniji političar ili stvarno ne razumiješ ?
Da li imaš podatke o apsolutnom iznosu javne potrošnje u Slovačkoj, a ne udjele u GDP-u jer je GDP u Slovačkoj tom periodu narastao skoro 60%.
I General Goverment nije kompletna javna potrošnja. I u HR je potrošnja opće države pala – pogotovo u tom periodu. Ali su drastično narasli ostali javni troškovi, pogotovo plaće u javnim i državnim firmama. Koje nisu dio ‘države’ sa gledišta statistike.
Uključite se u raspravu