Iako su ustavne promjene na predloženom dnevnom redu saborske sjednice koja počinje sutra, još uvijek je neizvjesno hoće li se i kada one uistinu i donijeti, a laburist Dragutin Lesar danas je poručio da o izmjenama Ustava ne želi razgovarati dok se Sabor ne očituje o sudbini prikupljenih 680 tisuća potpisa građana koji traže raspisivanje referenduma o dvojezičnosti.

"Ako nastavimo raspravljati o ustavnim promjenama, a da nismo raščistili pitanje referenduma za koji su prikupljeni potpisi, opet ćemo se naći pod pritiskom dnevnopolitičkih interesa", kazao je Lesar Hini.

Uvjeren je da rasprava o Ustavu pod bilo kakvim pritiskom i strahom može dati samo nekvalitetan rezultat, a podsjeća da su ustavne promjene od samog početka rađene u atmosferi nabijenoj emocijama i ideološkim prijeporima.

Zbog toga traži da se referendum o ćirilici što prije stavi na dnevni red Odbora za Ustav.

"Neka predlože da se referendum ne raspiše, bilo što, samo neka otvore raspravu", rekao je Lesar, podsjetivši da nisu propisani zakonski rokovi za raspisivanje referenduma na temelju inicijative građana, zbog čega Sabor prikupljene potpise u arhivi može držati u nedogled.

Smatra da bi jedini logičan potez bio da Sabor zatraži da se Ustavni sud očituje o ustavnosti referendumskog pitanja, s obzirom na to da je Ustavni sud protumačio da Sabor ne može odbiti raspisivanje narodnog referenduma osim ako ustavni suci referendumsko pitanje proglase neustavnim.

"Iako sam protiv raspisivanja takvog referenduma, ja bez Ustavnog suda ne mogu dići ruku za to da se on ne raspiše jer bi takva odluka bila protuustavna", rekao je Lesar.

Smetaju ga poruke "visokih izvora" iz Vlade i vladajuće koalicije da se referendum neće raspisati, a ističe da su zakon, kojim su propisane ovlasti Ustavnog suda kao i sastav tog tijela, dogovorili SDP i HDZ.

HNS-ov zastupnik Goran Beus Richembergh uvjeren je da "ustavne promjene idu dalje".

On podsjeća da su se pravne okolnosti pod kojima se donose ustavne promjene značajno promijenile nakon 1. siječnja, od kada se europski uhidbeni nalog primjenjuje bez vremenskih ograničenja.

Kaže da su članovi radne skupine Odbora za Ustav i ranije inzistirali da se odredba o nezastarijevanju teških ubojstava, ako se Ustav promijeni prije 1. siječnja 2014., primjenjuje tek od tog datuma, kako se ustavne promjene ne bi dovodile u vezu s odlučivanjem o izručenju bivših jugoslavenskih i hrvatskih obavještajaca Josipa Perkovića i Zdravka Mustača. Tako je sve ostalo u nadležnosti sudova, koji odluke donose autonomno, a Sabor ne može ništa nego poštivati te odluke, tumači Beus Richembergh.

Podsjetio je da predložene ustavne promjene nisu ostale samo na nezastarijevanju teških ubojstava, nego donose i druge novine, a posebno je važno, napominje, utvrditi pravila za provođenje referenduma kao preduvjet razvoja demokracije.

Predsjednik Odbora za Ustav Peđa Grbin (SDP) o nastavku procesa izmjene Ustava danas nije želio govoriti.

Sabor je ustavne promjene trebao donijeti još na izvanrednoj sjednici u prosincu, no plan se izjalovio u samoj završnici, kada je HDSSB iznenada povukao svoju potporu, tražeći da se stručnoj i zainteresiranoj javnosti dade dodatno vrijeme da se očituje o predloženom tekstu.

Formalna javna rasprava, koja je trajala svega dva tjedna, tada je već bila završena, a nikakve rasprave u javnosti o ustavnim promjenama od tada nije bilo, no za ovaj tjedan najavljen je okrugli stol u organizaciji Kluba HDSSB-a i tribina na zagrebačkom Pravnom fakultetu.