Lamy: Protekcionističke mjere utjecale su na jedva 0,5 posto svjetske trgovine

Pascal Lamy, glavni direktor Svjetske trgovinske organizacije, ističe da je Hrvatska u WTO-u percipirana kao zemlja koja je otvorila svoj trgovinski režim i smanjila prosječne carine na oko 7 posto

U desetoj godini od pristupanja Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) potkraj prošlog tjedna održano je prvo pregledno izvješće o trgovinskoj politici Hrvatske u sjedištu WTO-a u Ženevi. Tom je prilikom ministar gospodarstva Đuro Popijač sa suradnicima izvijestio ostale članice organizacije o stanju u hrvatskom gospodarstvu kao i tijeku pregovora o ulasku u EU. Ministarstvo gospodarstva izvijestilo je da su članice WTO-a pokazale veliko zanimanje za trgovinsku politiku Hrvatske koju je posljednji put, ako proces pristupanja bude tekao očekivano, predstavljala hrvatska delegacija. Naime, nakon ulaska u EU to bi i za Hrvatsku trebala činiti Europska komisija. Hrvatsko izvješće izazvalo je više od 150 pitanja država članica, i to onih s najsnažnijim gospodarstvima, poput SAD-a, EU, Japana, Kine… To je bila i prilika da o dosadašnjem članstvu Hrvatske u trgovinskoj organizaciji ocjenu iskaže i glavni direktor WTO-a Pascal Lamy, koji je Poslovnom dnevniku odgovorio i na pitanja o očekivanim trendovima u svjetskoj trgovini u uvjetima nastavka ekonomske krize.

Prvo pregledno izvješće o trgovinskoj politici Hrvatske je zaključeno. Kako biste ocijenili ispunjavanje obveza koje je Hrvatska dosad preuzela unutar WTO-a? Je li bilo konkretnih problema?
Glavni cilj redovnog pregleda trgovinske politike je transparentnost. To je način da se poveća međusobno razumijevanje trgovinske politike i prakse među članicama WTO-a. No pregled je istovremeno usmjeren i boljem informiranju o uspjesima i preostalim izazovima koji očekuju pojedinu članicu na domaćem tržištu. Pritom nije riječ o instrumentu provjere pridržavaju li se zemlje članice pojedinih WTO-vih obveza. Za tu svrhu zemlje članice imaju poseban mehanizam rješavanja sporova. Hrvatska je u WTO-u percipirana kao zemlja sa snažnim gospodarskim performansama posljednjih godina, što je dovelo do znatnog poboljšanja socijalnih pokazatelja, uz smanjenje nezaposlenosti i povećanje prihoda po stanovniku.

Slažete li se, kao što je navedeno u izvješću hrvatske delegacije, da Hrvatska unutar WTO-a ima jedan od najliberalnijih trgovinskih režima?
Od ulaska u WTO 2000. godine Hrvatska je dodatno otvorila svoj trgovinski režim i smanjila prosječne carine s oko 12 posto u 2000. na oko 7 posto u 2009. godini. Hrvatska trgovinska politika u velikoj je mjeri odraz njezina vanjskopolitičkog cilja ulaska u Europsku uniju. Zato se hrvatska trgovinska politika stalno kretala prema usklađivanju s pravilima unutarnjeg tržišta, odnosno trgovinskom politikom EU.

U Hrvatskoj se često čuje da se Hrvatska unutar WTO-a pozicionirala u skupinu razvijenih zemalja iako makroekonomski pokazatelji ipak sugeriraju drukčije. Mislite li da je moguće da Hrvatska promijeni svoj status u ‘zemlje u razvoju’ kako nakon pregovora u Dohi daljnja liberalizacija trgovine ne bi imala negativnih učinaka na gospodarstvo?
WTO nema takvih definicija. Članice same sebe svrstavaju u skupine poput razvijenih i zemalja u razvoju, a druge članice to mogu osporiti. U aktualnim pregovorima WTO-a u sklopu runde pregovora u Dohi Hrvatska se nalazi u skupini “nedavno primljenih članica” te nastoji dobiti fleksibilniji i posebniji tretman koji bi odražavao opsežne obveze preuzete tijekom pristupa WTO-u. Ali kao kandidatkinja za članstvo u EU, Hrvatska u tim pregovorima vodi računa i o poziciji Europske unije u okviru pregovora u Dohi. To je logično jer EU ima jedinstvenu vanjsku trgovinsku politiku i kad Hrvatska postane članica EU, morat će biti usklađena sa zajedničkom politikom Unije.

Kako procjenjujete učinke hrvatske pozicije i trgovinske politike? Je li bila više korisna ili štetna za nacionalno gospodarstvo?
Posljednjih nekoliko godina Hrvatska provodi ambiciozan program reformi usmjeren na uspostavu makroekonomske stabilnosti te puno funkcioniranje tržišnoga gospodarstva. Hrvatska je danas moderna i stabilna te svijetu otvorena ekonomija, dobro integrirana sa svojim susjedima i svijetom. Postupno otvaranje trgovine i ulaganja, ispunjavanje obveza preuzetih pri ulasku u WTO-u te procesu pristupanja Europskoj uniji glavni su faktori tog procesa.

Hoće li WTO priznati činjenicu da je hrvatska poljoprivreda u tranziciji i omogućiti dulja prijelazna razdoblja za taj sektor, uključujući više fleksibilnosti prilikom preuzimanja novih obveza nakon isteka tekućega prijelaznog razdoblja?
To je ono što Hrvatska traži u skupini nedavno pristupilih članica. Odluka o tome ipak će biti na svim članica WTO-a koje će odlučiti o konačnom ishodu ove runde pregovora u Dohi pa će usto donijeti odluku i o produljivanju prijelaznih razdoblja što traže nove članice kao što su Hrvatska, Kina, Panama ili Saudijska Arabija.

Hrvatski poljoprivrednici često prigovaraju da je liberalna trgovinska politika Hrvatske jedan od uzroka problema u tom sektoru. S druge strane WTO u svom izvješću navodi da su mala poljoprivredna gospodarstva glavni strukturni problem hrvatske poljoprivrede. Kakvo iskustvo WTO ima sa zemljama koje su imale slične probleme?
Najveći izazov s kojim se suočava hrvatska poljoprivreda je njezina struktura. Farme su vrlo male, a često su i raspršene preko različitih parcela, što poljoprivrednicima otežava da postignu pozitivne učinke ekonomije razmjera. Još jedan ključni izazov pred hrvatskim poljoprivrednim sektorom je rješavanje nedostataka u sustavu navodnjavanja. Kao rezultat tih slabosti je niska razina produktivnosti s nedovoljnom specijalizacijom poljoprivrednih posjeda. Posljednjih nekoliko godina Hrvatska poduzima dosta kako bi vlastitu poljoprivrednu politike približila zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU i time olakšala ulazak u EU. U vezi s tim Hrvatska je postupno od 2000. uvela “manje sporne” tipove potpora u poljoprivredi poput izravnih plaćanja koja nisu vezana uz količinu proizvodnje.

I u drugim sektorima Hrvatska zagovara duže razdoblje za implementaciju novih obveza liberalizacije trgovine. Mislite li da je takvo stajalište održivo?
Kao što sam spomenuo prije, odluku će donijeti sve članice.

Globalni opseg trgovine otklizao je prema dolje zbog globalne krize. Što očekujete za 2010. godinu? Bojite li se da će u različitim zemljama, pa i članicama WTO-a, jačati protekcionizam? Namjerava li WTO reagirati ili ste već poduzeli neke mjere protiv takvog razvoja događaja?
Najnovija izvješća pokazuju jasne znakove da se trgovina oporavlja premda sporim tempom. Unatoč tome što su pojedine članice WTO-a “tu i tamo” poduzele određene protekcionističke mjere, takva je politika uglavnom obuzdana i u konačnici nije utjecala na više od 0,5 posto cjelokupne svjetske trgovine. No da bismo bili sigurni da se rast nastavlja i u 2010. godini, moramo zadržati tržišta otvorenima i oduprijeti se protekcionističkom pritisku koji će ostati jak sve dok nezaposlenost bude u porastu. Također je važno održavati dostupnost financiranja za trgovinu kako se ne bi usporila ili prekinula. U situaciji kada rastu proračunski deficiti i nezaposlenosti trgovina može globalnoj ekonomiji osigurati potrebnu stimulaciju i pružiti vrijedne prilike za stvaranje novih radnih mjesta.

Najavili ste da će pravi test za WTO uslijediti u sljedećih nekoliko godina zbog očekivanog porasta nezaposlenosti u razvijenim zemljama. Kako vlade i WTO namjeravaju riješiti nadolazeće probleme?
Istina je da je danas nezaposlenost neprihvatljivo visoka u mnogim našim ekonomijama. Vlade ne mogu odvraćati pogled od tog problema i patnje kroz koju prolaze mnoge radničke obitelji. Ali odgovor na to nije u povlačenju pred izolacionističkim pritiscima. Potrebno je osigurati efikasnu mrežu socijalnog osiguranja koja može amortizirati krizu i pružiti rješenja obrazovanja, daljenjeg usavršavanja i inovacija kako bi društva iz krize izašla bolje pripremljena.

Zahtjevi za Hrvatsku

Traže odgovore na 152 pitanja
Među 152 pitanja na koje države članice Svjetske trgovinske organizacije od Hrvatske traže odgovore ili pojašnjenja prilikom prvog pregleda trgovinske politike znatan broj se odnosi na pravila koja se mijenjaju zbog harmonizacije hrvatskog zakonodavstva s onim u Europskoj uniji. Tako je, primjerice, predstavnik Sjedinjenih Američkih Država David Shark zatražio dodatno tumačenje pravila vezanih uz poljoprivredu, intelektualno vlasništvo, antidampinška pravila, potpore, tehničke, sanitarne i fitosanitarne kontrole pri uvozu. Posebno su ih zanimale novine u hrvatskom zakonodavstvu koje reguliraju poljoprivredno tržište, ali i neke mjere koje je poduzela hrvatska administracija. Tako su izrijekom spomenuti programi Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) te nova pravila koja se u Hrvatskoj primjenjuju na temelju zakona o slobodnim zonama.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!