U ponedjeljak je srednji tečaj domaće valute bio 7,43 kune za euro i kuna je bila najsnažnija u proteklih šest godina. Od 2012. do 2017. svakog 19. veljače, tečaj kune prema euru bio je iznad 7,5 kuna, krećući se u rasponu od 7,52 do 7,67 kuna za euro. Lani je istog datuma za euro trebalo izbrojiti 7,52 kune po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke. 
Uobičajeno je inače da domaća valuta zimi slabi, s dolaskom proljeća počinje snažiti, a ljeti je najjača zbog potražnje turista za kunama, a s odlaskom gostiju i njihovih deviza domaća valuta počinje gubiti na snazi. Ipak, ta se nepisana pravila zadnje dvije godine mijenjaju.

"Trend jačanja kune prisutan je od početka 2015. godine. To treba povezati s činjenicom da se tada popravila situacija na europskom financijskom tržištu zbog mjera Europske središnje banke. Za to vrijeme popravila se i gospodarska situacija u Hrvatskoj, značajno su smanjene vanjske neravnoteže, što se prije svega odnosi na ostvarenje suficita na tekućem računu platne bilance, što je posljedica turističkog sektora i rasta izvoza u godinama nakon pristupanja EU-u. Utjecaj na kunu koji se izdvaja u zadnje vrijeme jest smanjenje premije rizika, odnosno percepcije rizika kada govorimo o Hrvatskoj. Za ovu godinu očekujem zadržavanje trendova blagog jačanja kune na godišnjoj razini, s tim da se i dalje očekuje potreba središnje banke da to ublaži intervencijama na deviznom tržištu – kaže za Slobodnu Dalmaciju Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP Splitske banke.

"Do kraja ovog tromjesečja očekujemo raspon trgovanja između 7,40 i 7,46 kuna za euro, pri čemu bi se prema kraju tromjesečja tečaj mogao sveviše približavati donjoj granici raspona. Razlog je već uobičajen početak turističke sezone uz nastavak rasta izvoza roba te investicija. S približavanjem središnje turističke sezone trebali bi jačati i aprecijacijski pritisci na domaću valutu. Na razini cijele godine raspon trgovanja vidimo od 7,37 do 7,55 kuna na euro", prognoziraju analitičari Raiffeisenbank. Ipak, navode analitičari, polagani pritisci na rast inflacije, uz očekivano stezanje monetarne politike u euro-području, upozoravaju na možebitnu potrebu stezanja likvidnosti, ali tek prema kraju ove godine.