U sklopu novog Zakona o minimalnoj plaći koji je tema pregovora socijalnih partnera, pored visine o kojoj se sad i službeno očitovao SSSH u smislu porasta minimalca sa sadašnjih 3439 kuna na 3883 kuna u 2019. (povećanje od 13%), na stolu je ponovo rasprava o nadzoru nad proširenom primjenom kolektivnog ugovora. To se tiče dva sektora, odnosno poslodavca i radnika u graditeljstvu i turizmu.

O prijedlozima za jačanje nadzora zadnji put se razgovaralo prije ljeta, ali bez pomaka: Vlada zasad odbija preuzeti odgovornost za ono što je ozakonila, jer kolektivni ugovori potpisom od strane resornog ministarstva rada dobivaju snagu zakona. Ipak, pod pritiskom demografskih trendova, kretanja na tržištu rada zbog nedostatka radnika i u okruženju, kao i potreba poslodavaca, razgovori o tome izgleda da su neminovnost, pa se čeka koji će rezultat donijeti predstojeća, završna runda pregovora o ovom zakonu. Pitanje glasi: "Hoće li ipak doći do revizije tog segmenta uloge države?", pri čemu socijalni partneri, posebice sindikati, mogu dosta pomoći u uvođenju reda, po uzoru na modele iz zapadnih ekonomija gdje je stanje na tržištu rada i kad je riječ o proširenoj primjeni kolektivnih ugovora u cijelosti uređeno.

Problematični manjak nadzora nad proširenom primjenom granskih kolektivnih ugovora potenciran je stanjem na tržištu rada i nelojalnom konkurencijom od strane poslodavca koji ne poštuju pravila koja se i na njih odnose temeljem proširene primjene, to tim više jer sazrijeva svijest da nema nijednog razloga da država koja po zakonu ima dužnost nadzirati isplatu minimalne plaće to isto još uvijek odbija činiti kad je riječ o proširenoj primjeni granskog kolektivnog ugovora. Trenutačno to pogađa poslodavce i radnike u građevinskom sektoru gdje je stanje kritično zbog činjenice da je u troškovima plaća zaposlenih prisutna jaka nelojalna konkurencija, što ugrožava poslodavce koji uredno postupaju držeći se KUG-a. 

I dok predsjednik HUP Udruge graditeljstva Mirko Habijanec, predsjednik Uprave Radnika, već duže inzistira na provođenju tog nadzora od strane države kao jedne iz seta mjera, trenutno nije jasno je li ipak u tome usamljen u odnosu na čelnike ostalih granskih udruga HUP-a. Čini se da ostali pokazuju suzdržanost te da oko toga postoje različita stajališta poslodavaca, pa zasad i nove sindikalne inicijative po uzoru na one plodonosne na sjeveru Europe ovdje nemaju potporu poslodavačke udruge.

Naime, jačaju pritisci SSSH-a te njezine sastavnice Sindikata graditeljstva Hrvatske u kojima traže da se Vlada odluči za jednu od dvije varijante nadzora u sklopu navedenog zakona: prva je mogućnost nadzora putem inspekcije rada, druga je kroz novu ulogu koju bi država dala socijalnim partnerima, a naravno uvijek postoji i treća mogućnost da Porezna uprava provodi nadzor nad primjenom KUG-a u sklopu kontrole osnovice za obračun doprinosa.

Zbog toga što nije u stanju kontrolirati poštivanje isplate plaća po tarifama iz kolektivnih ugovora koji su ozakonjeni, država je na meti  kritika, zbog čega Habijanec ističe da nije ništa učinila na planu niza drugih mjera koje se tiču isplate plaće na crno, dok tolerira prijave kvalificiranih i stručnih radnika na minimalnu osnovicu, a ne po tarifama složenosti.

O raširenosti tog dijela sive ekonomije govore tek procjene jer službenih podataka nema, pa od 30.000 radnika u privatnim građevinskim tvrtkama velik broj je onih koji ima ugovoren minimalac, a dio plaće dobiva na ruke, čime su zakinuti i radnici i država.  Kad je riječ o poslodavcima, predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske Jasenka Vukšić navodi da se prema neformalnim saznanjima ova problematika tiče zaposlenika u malim građevinskim tvrtkama, jer ih poslodavci u velikom broju prijavljuju na minimalac te se ne poštuje Kolektivni ugovor u graditeljstvu (KUG). 

Problem malih tvrtki
Srednje i velike tvrtke drže se proširene primjene, što se vidi, kako kaže, i po sindikalnim članarinama, ali velik broj malih tvrtki radi nered na tržištu, a navodno takvih je nekoliko tisuća tj. od 12 tisuća malih subjekata čak pola.  Navodeći da je nedopustivo da se u sektoru radniku isplaćuje zakonska minimalna plaća, s obzirom na to da prva grupa osnovne plaće za najniže plaćene poslove u graditeljstvu iznosi 3750 kuna, bez dodatka na staž, Vukšić ističe da bi sindikati po uzoru na modele u Švedskoj i Finskoj mogli preuzeti tu ulogu, što bi podrazumijevalo da je u njihovim rukama popis svih radnika i iznosa ugovorenih i isplaćenih plaća u sektoru.

To bi kontrolirali na isti način kao kolege u Švedskoj gdje se dozvoljava sindikatima da kontroliraju obračun i isplatu plaća, a poslodavci za tu funkciju plaćaju naknadu u iznosu od 0,5% bruto plaće.  "To su prepoznali ne kao svoj trošak, nego kao učinkovito sredstvo za borbu protiv nelojalne konkurencije", kaže Vukšić dodajući da su u RH u odnosu na 2015. osnovne plaće po tarifama dignute 30%. 

Čekaju inspektore
Nadzornoj funkciji države umjesto skandinavskog modela, skloniji je Dragutin Kamenski, osnivač i prokurist Kamgrada. Kaže kako očekuje da će država stati na kraj nepoštivanju primjene, jer je to kršenje zakona i zakidanje svih, od radnika do davanja državi, a za posljedicu ima nelojalnu konkurenciju kojoj treba stati na kraj. "Očekujem da će nadzor krenuti od 1. siječnja 2019. kad se najavljuje da će biti formiran Ured glavnog državnog inspektorata", kaže Kamenski. 

Najveći izazovi u poslovanju tiču se projekata koji imaju duže trajanje, jer se na njima gubi, i stoga ističe da je najveći izazov postići cijene kojima se pokriva rast cijena za vrijeme izvođenja trajanja projekta, u prvom redu to vrijedi za rastuće troškove rada. Za takve projekte rješenje vidi u povratku tzv. klizne skale, ugovorne razlike u cijeni za vrijeme trajanja projekta.