Kreće borba za nižu cijenu rada u IT sektoru

Ministarstvo gospodarstva pomaže proizvođačima softvera/FOTOLIA Ministarstvo gospodarstva pomaže proizvođačima softvera/FOTOLIA

Pojedinačni trošak rada u IT industriji u Hrvatskoj uglavnom čini više od 70 posto ukupnih troškova.

Vlada planira značajno smanjiti trošak poslovanja softverskih tvrtki u Hrvatskoj i to kroz snižavanje cijene rada, doznaje Poslovni dnevnik.

Trošak rada je, inače, najveći pojedinačni trošak u IT industriji u Hrvatskoj i uglavnom čini više od 70 posto troškova poslovanja u toj industriji. Posebno je to izraženo u softverskim tvrtkama, mahom izvoznicima, gdje doseže i 90 posto troškova.Tomislav Radoš, savjetnik ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka na konferenciji Dani otvorenih integracija 2014. u Zagrebu, koju je organizirao King ICT, nije želio ići u detalje što će sve Vlada u tom smjeru poduzeti. No, istaknuo je da će to biti posljedica usvajanja predložene Industrijske strategije Hrvatske. Neslužbeno pak doznajemo da će jedna od tih mjera biti olakšice za zapošljavanje novih radnika u softverskim tvrtkama u Hrvatskoj.

"Ovo se neće odnositi samo na IT tvrtke već i na sve druge industrije koje su prepoznate kao pokretači gospodarstva, ali uvjeren sam da će posebno koristiti ovoj industriji od koje se očekuje veće zapošljavanje, daljnji rast izvoza i nastavak rasta doprinosa BDP-u", kaže Radoš.Dodaje da će svi pokretački gospodarstva uz predloženih 50-ak poticajnih mjera dobiti i 15-ak posebnih mjera među kojima će biti i snižavanje cijene rada u tim industrijama. Ante Mandić, direktor najveće hrvatske softverske tvrtke IN2 u više je navrata procjenio da mu trošak rada čini oko 70 posto ukupnih troškova poslovanja. Slično tvrde i ostali direktori IT tvrtki u Hrvatskoj.Plamenko Barišić, predsjednik Uprave King ICT-a pojašnjava da trošak rada nije problem samo zbog zapošljavanja već i zbog razvoja IT-a u Hrvatskoj. Naveo je primjer svoje i još jedne domaće IT tvrtke, koju nije imenovao, a koje su razvojne centre u posljednjih nekoliko godina počele otvarati u susjednim zemljama. Jedan od razloga je nedostatak kadrova u Hrvatskoj, a drugi je vrlo visoko porezno opterećenje rada u Hrvatskoj.

"Dobro je što država razmišlja o konkurentnosti hrvatskog IT-a, njegovom budućem razvoju i obrazovanju novih generacija informatičara kako bi mogli biti konkurentniji", kaže Barišić. Tomislav Radoš, Vrdoljakov savjetnik dodao je da će po svemu sudeći Industrijska strategija ostati u osnovi u obliku u kojem je predložena, uz kvalitativne nadopune. Istaknuo je da nije bio smisao strategije da se odlučuje tko je među pokretačima a tko nije, već da se trasira smjer razvoja Hrvatske što traži i EU."Obavili smo 35 prezentacija strategije po cijeloj Hrvatskoj i dobili 55 službenih komentara na koja ćemo u idućih mjesec dana napisati odgovore, nakon čega 20. travnja planiramo Industrijsku strategiju predložiti za sjednicu Vlade i nakon toga bi trebala ići u proceduru u Sabor gdje se nadam da ćemo uspjeti ostvariti politički konsenzus za budući razvoj Hrvatske i ono najvažnije, krenuti u provedbu strategije", zaključuje Radoš.

Komentari (5)
  • NoComment
    NoComment 12:09 21.3.2014.

    Svi koji se bave izvozom ICT rješenja znaju da je trošak rada u HR značajno veći od troška zemalja u neposrednom (istočnom) okruženju, da ne govorim o daljim bitno atraktivnijim ICT destinacijama. Ovakva vijest može biti samo pozitivna za ICT, ukoliko iza nje stoji dobra strategija i operativan plan. Osobno bi volio vidjeti posebne pogodnosti u tom smislu za izvozno orijentirane ICT tvrtke (zapravo izvozno orijentirane tvrtke iz bilo kojeg sektora), jer one direktno povećavaju konkurentnost, pa i image Hrvatske.

  • ylodi
    ylodi 10:35 21.3.2014.

    Uf, ovo mi miriši na to da će podobne tvrtke dobiti poticaje od države. Iste tvrtke koje su prije radile preplaćene poslove za državne i javne službe. Sada ne mogu smisliti projekte za njih pa im trebaju poticaji?

    Poticaji (ili ‘olakšice’ kako ih ovdje zovu) su zlo, uzimaju se novci (kroz poreze i ostale namete) uspješnim tvrtkama koje bi ih znale bolje uložiti i oploditi, a daje se onima koji ne znaju poslovati bez da se drže za državnu s.su.

  • galico
    galico 8:45 21.3.2014.

    Upravo tako funky….u isto vrijeme traže manja davanja i veće tendere od države…
    IT je jedan od lukrativnijih načina za izvlačenje novca iz države…

    Tko god zna kako izgleda pisanje SLA ugovora može samo pretpostaviti koliko se toga može izvući na održavanje…

    na taj način se stvorio oligopol nekoliko firmi….

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!