Konkurentnost: RH za 13 mjesta bolja

Cilj NVK-a je u tri godine ući u klub 40 najkonkurentnijih zemalja

Sposobnost konkurentskog rasta Hrvatske u globalnom okruženju znatno se poboljšala, no i dalje zaostajemo za šest novih članica EU iz Srednje Europe. Te su zemlje mahom već danas članice ‘kluba 40’ najkonkurentnijih zemalja svijeta. Hrvatskoj je to tek izazov kojega predstavnici Nacionalnog vijeća za konkurentnost na čelu s njegovim predsjednikom Darkom Marincem predlažu kao trogodišnji cilj Hrvatske. Prema Indeksu globalne konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma (WEF-a), koji obuhvaća 125 zemalja, Hrvatska je u 2006. godini u odnosu na godinu ranije napredovala za 13 mjesta, sa 64. na 51. Napredak je ostvaren i na ljestvici indeksa poslovne konkurentnosti, i to za 15 mjesta, sa 70. na 55. Na jučer predstavljenim nalazima Izvješća o globalnoj konkurentnosti istaknuto je kako to jasno upućuje da se smanjuje zaostatak za spomenutom skupinom EU6 (Slovenija, Češka, Slovačka, Poljska, Mađarska i Estonija. No, on još uvijek postoji, pa je ciljani ulazak Hrvatske u ‘klub 40’ u roku tri godine Velimir Šonje iz Arhivanalitike sažeo u jednostavnu poruku: Biti brži od brzih. Ne treba se, naime, nadati boljim mjestima pretpostavlajući da će drugi posustati. Kao i obično, to je lakše reći nego ostvariti. Zato u Nacionalnom vijeću za konkurentnost ističu potrebu društvenog konsenzusa za poboljšanje konkurentnosti te jaku političku odlučnost za promjene. Za početak, treba odrediti prioritetna područja u kojima treba tražiti prijelaz iz gospodarskog rasta temeljenog na faktorima efikasnosti u razvoj s jačim osloncem na inovacijskim faktorima. Među prioritetima za ‘biti brži od brzih’, odnosno za hvatanje koraka za onima za kojima Hrvatska danas zaostaje ponajprije su istaknuti faktori vezani uz poslovno okruženje i javnu upravu te obrazovanje (cjeloživotno učenje) i izvoz. "Poduzeća trebaju biti u središtu konkurentnosti, a brze promjene su potrebne u zaštiti investitora i kontroli menadžera, razvijanju i većem značaju učenja na poslu, kaže Šonje, ističući izuzetan značaj pozitivnim promjenama na tržištu rada te obrazovnom sustavu.

Kvaliteta državnih institucija i općenito javne uprave još predstavljaju najveću slabost za poboljšanje konkurentnosti. Birokratske prepreke prednjače među najproblematičnijim institucionalnim faktorima za poslovanje u Hrvatskoj, a odmah do njih su po zaostajanju u usporedbama sa šest novih članica EU iz regije - pravičnost pravosuđa te neovisnost javnih službi od političkog utjecaja. Nužno je jačanje sustava visokog obrazovanja, povećanje sposobnosti apsorbcije novih tehnologija te poticanje inovacija i zastupljenosti informacijsko komunikacijske tehnologije. Primjerice, u Hrvatskoj udio zaposlenosti u računarskim djelatnostima u ukupnoj populaciji (0,16 posto) osjetno zaostaje za spomenutom šestorkom novih članica EU. Ministar Dragan Primorac pohvalio se ipak kako su se u protekle tri godine izdvajanja iz proračuna za obrazovanje i znanost povećala sa 7,7 na 10,7 milijardi kuna, što je porast za čak 38 posto. Izvoz je već poslovično nezaobilazna tema sličnih propitivanja razvojih puteva, pa je tako još jednom ponovljeno kako Hrvatska zaostaje u izvozu koji pak obilježava iznimno visok udjel usluga, kao i vrlo slab rast robnog izvoza te veoma nizak udio složenijih proizvoda. Udjel najsloženijih proizvodnih skupina u izvozu u EU u Hrvatskoj se popravio u proteklih šest godina (sa 15 na 23 posto) no to je još uvijek daleko ispod, primjerice, Mađarske kod koje je taj udjel 66 posto, Češke sa 55 posto, ili pak Slovenije sa 46 posto. Kako je to samo odraz dublih problema u pogledu troškova, obrazovanosti, kvalitete i tehnologije, slab izvoz upozorava zapravo na strukturne probleme hrvatske konkurentnosti. U tom smislu problem se i ne može riješiti isključivo sektorski, prilikom poticanja izvoza, zaključuje se u Izvješću.

Glavni zaključci i preporuke NVK-a

Gospodarski rast zadovoljava, ali je održivost u srednjem i dugom roku upitna
Globalna konkurentnost Hrvatske se poboljšava, ali su poboljšanja poslovne efikasnosti nedovoljna
Upitna je održivost rasta produktivnosti - zbog spore promjene izvozne, tehnološke, troškovne i obrazovne strukture) - nužno ubrzati strukturne promjene
Sloboda poslovnog okruženja slabija je nego kod novih članica EU. Nastavak unaprjeđenja poslovnog okruženja ključan je idući korak za daljnji održivi rast
Hrvatska počinje zaostajati za usporedivim zemljama u poslovnim aktivnostima zasnovanim na Internetu. Osigurati konkurenciju, bolje obrazovanje, više javno-privatnih programa
Značajne su dosad poduzete aktivnosti na reformi obrazovanja. Treba pripremati drugu generaciju reformi usmjerenih na kvalitetu obrazovanja i zahtjeve konkurentnosti
Velik jaz između potencijalnog i stvarnog poduzetništva upozorava na probleme u mehanizmu osnivanja, rasta i zatvaranja poduzeća
Istraživanje i razvoj koncentrirani su u nekoliko poduzeća, dok je u ostatku inovativna aktivnost vrlo ograničena. Treba razviti sve elemente inovacijske politike

Najproblematičniji institucionalni faktori za poslovanje u Hrvatskoj

birokratske prepreke u poslovanju
pravednost pravosuđa
neovisnost javnih službi od političkog utjecaja
efikasnost rada carine
neovisnost sudstva
efikasnost pravnog sustava
pouzdanost policijskih usluga
pravna zaštita financija i imovine
korupcija u pravosuđu
korupcija pri donošenju propisa

- navedeni faktori odražavaju područja zaostajanja za usporedivim zemljama

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve