Kod uvođenja eura ključan će biti tečaj, jasno je kome odgovara da on bude viši, a kome niži

Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Hrvatska će sigurno ući u eurozonu, samo je pitanje društvenog konsenzusa kada će se to dogoditi te tečaja po kojem će se kune pretvoriti u eure, rečeno je na 18. međunarodnoj konferenciji Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) o poticanju izvoza koja se održava danas u Šibeniku.

Ovogodišnja konferencija HBOR-a je imala poseban fokus na efekte uvođenja eura na hrvatski izvoz i domaće tvrtke koje su u tom sektoru.

Tamara Perko, predsjednica Uprave HBOR-a, istaknula je da se ova razvojna banka i dalje fokusira na tri područja: poticanje izvoza, EU fondove te razvoj novih proizvoda. "Da smo na dobro putu pokazuju i podaci da nam je izvoz porastao za 23 posto na 5,65 milijardi kuna, a osiguranje izvoza za čak 56 posto, na 2,7 milijardi kuna. Broj novih proizvoda koje smo razvili je toliki da ih je i teško sve pobrojati, ali zajedničko im je da su svi, bez obzira da li se radi o javnom ili privatnom sektoru, radi o niskim kamatama kakve do sada nisu zabilježene na hrvatskom tržištu – 1,3 posto krediti za investicije, 1,75 posto priprema izvoza. Korištenje EU fondova nam je raslo 420 posto na čak 860 milijuna kuna", kazala je Perko. Dodala je da se u narednom razdoblju pred HBOR postavlja još nekoliko fokusa a to su, prije svega, Implementacija strategije, Priprema za sljedeći EU proračun, Smart Cities&Smart Island, Ulaganje u vlasnički kapital, Članstva i suradnja s međunarodnim institucijama te prilike koje otvara hrvatsko predsjedanje Vijećem EU.

Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade i ministar financija, ističe da novi proračun pokazuje nastavak stabilnosti javnih financija koje su vjetar u leđima svakom poduzetnika koji u Hrvatskoj želi nešto stvarati i izvoziti. "Raduje me da je HBOR, osim što je važan hrvatski igrač na financijskom tržištu, postao i međunarodni faktor koji više poduzetnicima ne plasira samo novac iz hrvatskog proračuna nego i transferira sredstva renomiranih međunarodnih financijskih institucija", kazao je Marić. Dodao je da iako HBOR u svojem nazivu ima banka da se njihova lepeza proizvoda i usluga sastoji od puno više od samih kredita na koje se prvo pomisli.

Goran Šaravanja, iz konzultantske kuće Imelum, upozorava da je globalna trgovina sve složenija i neizvjesnija, a svijet se sve više svrstava u političke blokove – ugrubo: SAD, EU, Kina, Južna Amerika. "Kako u takvom okruženju mogu funkcionirati male zemlje kao što je Hrvatska – hoće li njezina pozicija biti jača bilateralnim pregovorima ili pak kao dio EU-a. Činjenica je da je Hrvatski izvoz u šest godina članstva u EU porastao 40 posto, s trendom rasta. Podaci na primjeru Slovačke i Slovenije, pokazuju da je njihov ulazak u EU imao slične efekte rasta izvoza kao i u Hrvatskoj, no isto tako je vidljiv i dodatni impuls rastu izvoza kada su te zemlje ušle u eurozonu", kaže Šaravanja.

Sibel Svilan, predsjednik Uprave "Slovenske izvozne in razvojne banke – SID", pandama hrvatskom HBOR-u, je sudjelovao u uvođenja eura u Njemačkoj i Sloveniji. On ističe da je teško uspoređivati taj proces u raznim zemljama jer on u svakoj situaciji ima svoje specifičnosti te je zbog toga teško procijeniti kako će to izgledati u Hrvatskoj, a temeljem iskustva Njemačke i Slovenije. "Danas je situacija u eurozoni i na tržištu sasvim drukčije nego prije pet ili 10 godina. U Sloveniji je bio konsenzus, koji je potvrđen i na referendumu, oko uvođenja eura jer je svima bila jasno da je 85 posto našeg izvoza vezano uz zemlje koje imaju euro. Slučaj Njemačke je bio drukčiji jer je to bila politička odluka da je to za Njemačku i EU dobro te nije bilo referenduma nego je odluka o tome donesena u parlamentu. I danas 70% Slovenaca smatra da je uvođenje eura bilo dobro za nas", kazao je Svilan. Dodao je da su i Njemačka i Slovenija imale problema nakon uvođenja eura, prvenstveno zbog rasta cijena, no da je ukupan efekt bio pozitivan.

Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) ističe da će ključno kod uvođenja eura biti paritet, odnosno tečaj po kojem će se u datom trenutku kune pretvoriti u euro. "Poduzetnicima bi odgovaralo da taj tečaj bude što niži, a onima koji su zaduženi u eurima pak da vrijednost kune u tom trenutku bude što više. Stoga treba naći neku srednju vrijednost koja će najviše odgovarati svima. Naravno, taj tečaj ne ovisi samo o nama nego i o svim ostalim zemljama eurozone", kazala je Švaljek. Upozorila je da u zemljama koje su odlučile da za sada neće uvoditi euro nije sve baš tako bajno. "Mađarska je striktno protiv eura, no sve statistike pokazuju da je to visoko eurizirana zemlja i da više od 60 posto Mađara želi da njihova zemlja uvede euro, dok je politika protiv toga. Vidjet ćemo kako će se to rasplesti u narednom razdoblju", kaže Švaljek.

Dagmara Zawadzka, direktorica u međunarodnim odnosima poljske razvojne banke BGK kaže da Poljska ima svoju zlotu i da, usprkos načelnoj obvezi ove zemlje da uvede euro kao članica EU-a, u narednom razdoblju nema planova za preuzimanje eura kao nacionalne valute. "Lani smo imali izvoz od 224 milijardi eura, a i uvoz je bio na toj razini. Ove godine očekujemo rast izvoza od šest posto, a što bi nakon dosta vremena trebalo uteg vanjskotrgovačke bilance trebalo prevagnuti na stranu izvoza", kazala je Zawadzka. No, dodala je da ovakva situacija dovodi do toga da svega 20 posto poljskih izvozi, a problem je izrazito naglašen u segmentu malih i srednjih poduzeća koja se zbog valutnog rizika teško odlučuju na izvoz. Naime, Poljska 80 posto svojeg izvoza plasira u EU, a 75 posto takvih plaćanja se odvija kroz euro.

Komentari (11)
  • shumar
    shumar 16:44 26.11.2019.

    Postali smo ponovno totalitarna država kada se narod neće pitati da li želi Euro ili ne? I

  • Kirin
    Kirin 20:43 17.11.2019.

    Kada ne postoji monetarna politika onda nam se čini da je svaki put dobar! Vjerujem da u ovoj zemlji joś uvijek ima stručnih ljudi sa integritetom, ali nema državnika….

  • Barbosa
    Barbosa 19:09 17.11.2019.

    ina2


    Valuta zemlje čije se je gospodarstvo raspalo, u kojem je sva proizvodnja uništena, u kojoj još drže
    uslužne djelatnosti (poput turizma koji se ne može izvesti i postoji zbog komparativne prednosti), bi trebala aprecirati za 50%? Uvoz bi za toliko pojeftinio, a ovo malo izvoza….
    Na djelu je famozno Škegrino monetarno sidro koje niskim tečajem drži cijene roba na niskoj razini, zato i nema znatnije inflacije. A, recimo, nekretnine (zemljišta, stanovi..) se ne mogu uvesti, pa im cijene nenormalno rastu u odnosu na plaće, i to je svojevrstan pokazatelj inflacije.
    S druge strane, ukoliko bi kuna oslabila, smanjio bi se uvoz poljoprivrednih i ostalih proizvoda, ojačala bi domaća proizvodnja, a time i zaposlenost. Ne bi to išlo brzo, ali bi išlo.
    S druge strane, otežala bi se otplata kredita, zbog deprecijacije kune. Logično bi bilo da rastom proizvodnje i zaposlenosti rastu i plaće, pa bi se i krediti mogli vraćati.
    A što, uostalom, radi ECB? Tiska EUR-e, pokušavajući tako, nižim kamatama i obiljem novca, potaknuti
    proizvodnju. Inflacija je posljedica takve politike, a do 2% godišnje se smatra prihvatljivom.
    A što je kod nas? Tečaj je fiksni, troškovi na domaćem tržištu sve veći (zbog države i njenih institucija koji su bastion socijalizma), i firme propadaju. Praktično se nema šta više ni uništiti. I nije kriv samo tečaj, ima tu još dosta toga. Pogledajte samo tko je vodio, zadnjih 25 godina, naše firme, mora Vam se povraćati, zašto nitko od stranaca kod nas ne ulaže, pogledajte Vladu (ima li tamo uopće netko normalan i dovoljno stručan da vodi svoj resor), …
    Pogledajte, uostalom, kakvu su slovenci vodili monetarnu politiku, kako kod njih funkcionira Država, i zašto kod njih nije sve propalo.

    kolega/ice, opet ti politički i ja se uglavnom slažem s tobom ali ipak ne bi banalizirao nijti jedan sektor privrede pa niti turizam jer ipak stvara prihod i doprinosi bdpu, stoga sam i napomenuo matematički ili tehnički izračunati tečaj a ne politički!

    također, konstatacija da “ ukoliko bi kuna oslabila, smanjio bi se uvoz poljoprivrednih i ostalih proizvoda, ojačala bi domaća proizvodnja, a time i zaposlenost” ti je totalni promašaj!

    zašto promašaj, zato jer ignoriraš činjenicu nismo više u zatvorenom sustavu Yu pa da monetarnom politikom balansiramo gospodarstvo nego je hr danas dio jedinstvenog i otvorenog eu tržišta i isto tako i ovisna o istome jer sav, ali baš sav repromaterijal dolazi, tj. uvozi se od nekud drugdje a u hr se istome pridodaje dodana vrijednost i jedina komparativna prednost nam je počivala na slabo plaćenom radniku ali sada je i s time gotovo, ljudi su otišli…

    i naravno, ECB tiska eure i to nemilice, tiska i fed i kinezi i svi drugi…ali HNB ne tiska ništa, njih se to ne tiće, oni su betonirali kunu za euro i zaboli ih dupe što je vrijednost tog istog eura deprecipirala skoro ispod vrijednosti DM od konverzije prije 20 god. i što, dok su drugi poticali, nama se se gospodarstvo urušavalo…

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve