Ključni preduvjet za uspješnu poljoprivrednu proizvodnju je navodnjavanje

Na okruglom stolu Poslovnog dnevnika okupili su se predstavnici resornoga ministarstva i osam županija/Davorin Višnjić/PIXSELL Na okruglom stolu Poslovnog dnevnika okupili su se predstavnici resornoga ministarstva i osam županija/Davorin Višnjić/PIXSELL

Država ima problem sa strategijom poljoprivrede, tek je ova Vlada počela raditi strateški i promišljati planski, čulo se tijekom rasprave.

Okrugli stol o hrvatskoj poljoprivredi, održan u suradnji Poslovnog dnevnika i Hrvatske zajednice županija bio je prilika da se čuju problemi, ali i neki ohrabrujući primjeri u tom sektoru. Pojmovi koji su se najčešće koristili bili su - udruživanje i navodnjavanje.  

"Mijenjaju se tržišni trendovi, ali i klima, pa u suradnji s Hrvatskim vodama radimo 14 sustava za navodnjavanje ukupno 13.500 hektara, u što ulažemo vlastitih 15 milijuna kuna. U Osječko- baranjskoj županiji uskoro započinjemo gradnju Regionalnog distributivnog centra za voće i povrće, koji će dati poticaj malim poljoprivrednicima da budu konkurentni i promijene način funkcioniranja u poljoprivredi. Nama treba intenzivna proizvodnja u plastenicima voća i povrća, ne samo pšenica, a tu želimo uključiti i OPG-ove.

Uključit će se više ljudi i imat će višu vrijednost proizvoda", rekao je osječko-baranjski župan Ivan Anušić, u čijoj se županiji nalazi 212.000 hektara obradivih površina.
Do prije 30 godina od poljoprivrede se moglo preživjeti s 20-ak hektara, no okolnosti se mijenjaju i sada su u fokusu veliki proizvođači. "Poljoprivreda je važna za nas i danas. Hrvatska ima problem sa strategijom, dosadašnje Vlade uglavnom su donosile nove strategije poljoprivrede i tek je ova Vlada počela raditi strateški i promišljati planski, a Ministarstvo poljoprivrede radi zaista dobar posao

.Treba mijenjati mentalitet kroz direktive iz Vlade RH, bez podilaženja građanima zbog izbora! Moramo znati koji su nam ciljevi, a ne svake dvije godine mijenjati Zakon o poljoprivredi i sustave poticaja", rekao je župan, istaknuvši kao dobre primjere strateškog promišljanja Istru i Zagorje. "Ovlasti županija su nažalost minimalne, ja sam više mogao napraviti kao načelnik općine", dodao je Anušić, koji je 12 godina bio načelnik Antunovca. 

 

Ivančić

Zbog programa ruralnog razvoja ljudi se vraćaju iz Irske.

Istaknuo je kako je Osječko-baranjska županija jedina  u Hrvatskoj koja za osnovnoškolce osigurava besplatnu prehranu za što se izdvaja 17 milijuna kuna, a cilj je da u budućnosti u školama ne budu na meniju pizze i proizvodi iz pekare. "Želimo da naša djeca jedu hranu domaćih proizvođača, da se namirnice nabavljaju s naših polja i da se od njih pripremaju kuhani obroci u školama. Zasad dosta škola ima kuhani obrok, no od čak 11.000 OPG-ova još uvijek ne možemo nabaviti dovoljne količine hrane da opskrbimo sve škole. Zato moramo strateški planirati poljoprivrednu politiku“, rekao je Anušić.

Njegovu, kao i druge slavonske županije, ometa što su ušli u statističku regiju sa Zagrebom, koji je na 120 posto razvijenosti EU, a to im otežava povlačenje novca. "Jedva čekamo da prođe rok i da se NUTS2 regije poslože onako kako treba, da Slavonija, Baranja i Srijem budu jedna statistička regija. Realizacija projekata kroz EU je isplativ, ali težak posao. Sredstva s ovom podjelom teško alociramo jer je financijska omotnica 2014.-2020. poprilično loše ispregovarana, velik dio novca iz fondova se više ne može povući, no vjerujem da sada idemo u drugome smjeru i da će se odsad s EU drugačije pregovarati", kaže župan, koji je prokomentirao i problem masovnih iseljavanja iz Slavonije

 

Mršić

Imamo infrastrukturu za navodnjavanje 350 hektara.

"Ljudi odlaze jer im je dosta svega, ovdje ne vide perspektivu jer se sve pretvorilo u film Beskrajni dan. Problem je što gube vjeru u bolje sutra. Mi posljednjih godinu i pol dana pokušavamo kontinuiranim radom promijeniti tu percepciju, što nije lako, jer se ova situacija i nije dogodila preko noći, no drago mi je što već sada ljudi osjete pomake na bolje. Loša se percepcija Slavonije i Hrvatske provlačila i kroz medije, zato treba naglasiti kako je ovo lijepa zemlja, iznimno sigurna za život. U istočnoj Hrvatskoj puno radimo na turizmu i vidimo da gosti odlaze puni dojmova, zadivljeni prirodnim ljepotama, hranom, vinima, ali i slavonskim gostoprimstvom. To nam je izvrstan poticaj da radimo drugačije, mijenjamo sliku Slavonije i Baranje u javnosti i oživimo poljoprivredu, jer je ona iznimno važna i za razvoj kontinentalnog turizma", zaključio je župan Anušić.  

 

Mihovilić

Ulaganje u poljoprivredu je i demografska mjera.

Niti Josip Kraljičković, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije nije zadovoljan tretmanom svoje regije. "I nama je loše što nas tretiraju kao razvijenu županiju, iako imamo iste probleme kao i Slavonija. Situacija s iseljavanjem naročito je kritična u Žumberku, Posavini i kraju oko Vrbovca. Imamo najveći broj poljoprivrednih gospodarstava, njih 14.100, no samo ih je tri posto veće od tri hektara.

Nema razvoja bez lokalnog i regionalnog proračuna, pa mi stalno dajemo potpore, naročito mladima koji vide budućnost u poljoprivredi, a takvih imamo 1300. Godišnje izdvojimo po 22 milijuna kuna iz županijskog proračuna, od toga pola preko natječaja a pola kroz projekte i ukupno 15.000 osoba koristi naše mjere. Prvi smo, još prije 15 godina počeli s regionalnim županijskim markama. Imali smo dobru suradnju s Mercatorom, preko njih smo plasirali proizvoda i to nam nisu naplaćivali niti lipu, a sada se plaća svaka polica", požalio se Kraljičković. 

 

Kraljičković

Naša županija ima iste probleme kao i Slavonija.

Pročelnica za gospodarstvo, poljoprivredu, promet i komunalnu infrastrukturu Krapinsko-zagorske županije Sanja Mihovilić govorila je o važnosti poljoprivrede u zadržavanju stanovništva. "Mi ulaganje u poljoprivredu promatramo i kao demografsku mjeru, to je jedan od razloga, najveći broj zaposlenika radi u prerađivačkoj industriji, da imamo najmanji broj iseljavanja.

Neki su ljudi ostali bez posla i ušli u poljoprivredu. Svake godine županija na temelju ankete s korisnicima usklađuje prihvatljive aktivnosti za bespovratne potpore i mijenja pravilnike koje šaljemo Ministarstvu poljoprivrede na odobrenje koje u dobroj suradnji brzo ishodimo. Ove smo godine, sukladno mogućnostima proračuna, dodijelili bespovratna sredstva u iznosu 2,7 milijuna kuna, od čega je iskorišteno 99 posto“, rekla je pročelnica Mihovilić.

 

Mijok

Uz centar za mljekarstvo, kreće izgradnja mini mljekara.

Nositelj razvoja te županije je prerađivačka industrija. Uz poljoprivredu, a naročito vinarstvo veže se i turizam, pa su zahvaljujući toj sinergiji najbolja turistička županija na kontinentu. Potiču ljude da im se jave za sufinanciranje projektne dokumentacije za prijavu na Programe ruralnog razvoja RH, a pritom OPG-ima financiraju 75 posto izrade projektne dokumentacije.

"Krapinsko-zagorska županija kontinuirano radi na brendiranju proizvoda i zaštiti zagorskog purana, a štitimo i zagorske mlince, zagorske štrukle, zagorski bagremov med, neke od njih i na europskoj razini. Najbolji svjetski bagremov med, a po ocjeni Decantera i vino, dolaze iz Zagorja. Količine nisu velike, pa stalno radimo na kvaliteti. Imamo akciju 100 posto zagorsko koju održavamo u Zagrebu, Rijeci, Puli. Tu smo okupili 150 proizvođača koji nemaju dovoljnu količinu za trgovačke lance da im omogućimo direktni kontakt s kupcima i prodaju zagorskih proizvoda. Potrebno je konstantno ulaganje u znanje, a ponosni smo na našu poljoprivrednu školu u Bedekovčini, u koju nam je došao i đak iz Dubrovnika", rekla je Mihovilić.


Kao problem ističe pojedine zakonske propise, primjerice oko Pravilnika o registraciji subjekata, te registraciju i odobravanje objekata u poslovanju s hranom. "Meso iz registriranih vlastitih objekta za klanje peradi smije se voziti najviše do udaljenosti od 50 kilometara, što je loše, jer to znači da se primjerice purani koji su uzgojeni u sjevernom dijelu naše županije ne smije prodavati u Zagrebu, koji nam je glavno tržište", kaže pročelnica. Nositelj razvoja te županije je prerađivačka industrija. Uz poljoprivredu, a naročito vinarstvo veže se i turizam, pa su zahvaljujući toj sinergiji najbolja turistička županija na kontinentu. Potiču ljude da im se jave za sufinanciranje projektne dokumentacije za prijavu na Programe ruralnog razvoja RH, a pritom OPG-ima financiraju 75 posto izrade projektne dokumentacije.

"Krapinsko-zagorska županija kontinuirano radi na brendiranju proizvoda i zaštiti zagorskog purana, a štitimo i zagorske mlince, zagorske štrukle, zagorski bagremov med, neke od njih i na europskoj razini. Najbolji svjetski bagremov med, a po ocjeni Decantera i vino, dolaze iz Zagorja. Količine nisu velike, pa stalno radimo na kvaliteti. Imamo akciju 100 posto zagorsko koju održavamo u Zagrebu, Rijeci, Puli. Tu smo okupili 150 proizvođača koji nemaju dovoljnu količinu za trgovačke lance da im omogućimo direktni kontakt s kupcima i prodaju zagorskih proizvoda. Potrebno je konstantno ulaganje u znanje, a ponosni smo na našu poljoprivrednu školu u Bedekovčini, u koju nam je došao i đak iz Dubrovnika", rekla je Mihovilić.

Kao problem ističe pojedine zakonske propise, primjerice oko Pravilnika o registraciji subjekata, te registraciju i odobravanje objekata u poslovanju s hranom. "Meso iz registriranih vlastitih objekta za klanje peradi smije se voziti najviše do udaljenosti od 50 kilometara, što je loše, jer to znači da se primjerice purani koji su uzgojeni u sjevernom dijelu naše županije ne smije prodavati u Zagrebu, koji nam je glavno tržište", kaže pročelnica.   

 

Paljak

Lani smo imali pet, a sada 357 korisnika polica osiguranja.

Stanje u susjednoj, Varaždinskoj županiji predstavio je Tomislav Paljak, zamjenik župana. Ta županija, uz varaždinsko zelje i zagorskog purana, također želi brendirati varaždinski klipić i varaždinsko bučino ulje, "koje je prema nutritivnim svojstvima puno bolje od maslinovog ulja". Na međunarodnim izložbama Varaždinsko bučino ulje već dobiva nagrade, a za svoje ulje premium kvalitete osmislili su autorsku bocu.

I njih muči nepovoljni indeks razvijenosti. "Dvije trećine naše županije je ruralno, s puno malih i relativno siromašnih gospodarstava, pa zato mi, mimo resornog ministarstva, direktno pomažemo poljoprivrednike sa šest milijuna kuna godišnje kroz de minimis potpore. Sada radimo studiju i plan navodnjavanja, a provodimo i opsežne prezentacije da vidimo kako i tko će provesti taj projekt“, naveo je Paljak.

 

Pinzan

Iako cijela Istra ima 33 uljare, pokazalo se da je i to premalo.

Kao pozitivan primjer, Paljak ističe Poljoprivrednu zadrugu Varaždinsko povrće u Općini Vidovec. "Uloženi su milijuni, država im daje zemljište da mogu aplicirati na EU fondove, odlično su organizirani i opskrbljuju velike lance kao što je Lidl", naveo je.

Andrija Matić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i infrastrukturu Vukovarsko-srijemske županije, navodi da se prilike u poljoprivredi značajno popravljaju, no brine ga što se poljoprivredu ne prepoznaje u drugim razvojnim strategijama – strategija razvoja turizma, energetska strategija, a osvrnuo se i na problem ogromnih površina neobrađenog zemljišta.

"Još uvijek uvozimo previše hrane, no zbog dobre zemljišne politike u našoj županiji imamo 1000 OPG-ova koji su gospodarski dovoljno potentni da preuzmu na sebe investicije", rekao je, te se u nastavku pohvalio i s četiri proizvodne organizacije u županiji, poput one koju su pokrenuli svinjogojci. "Naš seljak ne želi javno poslovati, pogotovo jer je tržište skučeno pa ne žele otkriti tko gdje i s kim radi. K tome, nažalost, dio naših seljaka koristi suvremene tehnologije samo u kladionici, a doma evidenciju vode olovkom", slikovito je dodao.

Matić se pohvalio i s vrlo uspješnim ishodima natječaja na EU i nacionalne izvore, tako da će Vukovarsko-srijemska županija u narednih par godina investirati preko 200 milijuna kuna u projekte navodnjavanja te prihvata, dorade, skladištenje i marketinga poljoprivrednih proizvoda. Upozorio je i kako njegovu županiju muče i rizici zbog granice prema zemljama koje nisu članice EU i ne podliježu jednakim sustavima proizvodnje, zaštite, te sustavima okolišne i zdravstvene odgovornosti.

Pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i europske fondove Virovitičko-podravske županije, Bojan Mijok, kaže kako mnogi poljoprivrednici polako prelaze s niskoprihodovnih na visokoprihodovne kulture koristeći potpore Programa Ruralnog razvoja, a samo Regionalna razvojna agencija Vidra odradila je preko 400 prijava.

 

89 posto

alokacije Programa ruralnog razvoja raspisano je do kraja listopada 2018.

"Uvidjevši situaciju s Programom ruralnog razvoja i kriterijima koji su postavljeni shvatili smo da su mnogi premali da bi mogli sudjelovati u programu ruralnog razvoja, pa smo osmislili Program potpora male vrijednosti i dat ćemo do 10.000 kuna po poljoprivredniku. Također radimo na sustavu navodnjavanja – obuhvatili smo preko 2000 hektara i još toliko je u projektiranju i izvođenju u idućih pet godina. Također dajemo subvencioniranu kamatu na kredite za financiranje proljetne sjetve za poljoprivrednike. Kontinuirano subvencioniramo analizu poljoprivrednog zemljišta i subvencioniramo edukacije za poljoprivrednike" rekao je Mijok.

Kako je mljekarstvo u velikim problemima, županija radi na osnivanju Centra za istraživanja u mljekarstvu, 2019. kreće u izgradnju i mini mljekara kapaciteta preko tri milijuna litara godišnje, odnosno dnevnog kapaciteta 10.000 litara. Županija želi pomoći svojim mljekarima da postignu veću otkupnu cijenu, da to mlijeko ne odlazi u druge županije na preradu nego da sami ostvare dodanu vrijednost proizvodu i podižu svijest o važnosti kupovanja lokalno proizvedenih proizvoda.

U toj se županiji uzgaja i preko 80 posto duhana – i oni imaju problema zbog niskih otkupnih cijena, pa im ministarstvo poljoprivrede pomaže u tome. U virovitičko-podravskoj županiji se također uzgaja i preko 70 posto ljekovitog bilja na razini RH, koje većinom ide u izvoz.

Mijok je upozorio i na problem državnog poljoprivrednog zemljišta i problem u selima gdje su veliki poljoprivrednici preuzeli gotovo sve površine te se mali poljoprivrednici nisu mogli nositi s konkurencijom, nisu više vidjeli priliku u poljoprivredi i polako su se počeli iseljavati iz ruralnih područja. Unatoč tome što im se pokušava pomoći kroz distributivne centre, to je proces koji traje već godinama, ljudi nemaju toliko vremena nego ostavljaju sve i odlaze van. 

 

Matić

Imamo četiri proizvodne organizacije, poput svinjogojske.

Zamjenik župana Zadarske županije Šime Mršić kao specifičnost primorskih županija istaknuo je svojevrsnu konkurenciju turizma i poljoprivrede, u kojoj zato nema dovoljno radne snage. "Ohrabruje da dio mladih ipak ostaje u svojim seoskim domaćinstvima, pa i proširuju proizvodnju kroz mjere ruralnog razvoja. Mi u županiji provodimo brojne mjere, poput projekta Agroturizam Zadar, s ciljem povezivanja turizma i ruralnog razvoja.

U planu je poljoprivredni edukacijski centar u Zemuniku vrijedan tri milijuna kuna, koji će se sastojati od pokusnih polja te prostora u kojem će se održavati tečajevi za poljoprivrednike. Mi južnije od Varaždinske županije nećemo imati niti jedan centar kompetentnosti iz poljoprivrede u srednjoškolskom obrazovanju. Zato će broj učenika u poljoprivrednim školama biti manji nego što je mogao biti, a ujedno će te škole biti uskraćene za bolje prenošenje znanja učenicima, prije svega praktičnog", naglasio je Mršić i iskazao optimizam po pitanju budućeg razvoja poljoprivrede u RH.

"Svjedoci smo da stočari u Europi mogu živjeti od šest krava, a možemo i mi, ali ne da to mlijeko prodajemo u bescjenje nego da ga prerađujemo na kućnom pragu te prodajemo sir, vrhnje. Ne može se živjeti od tri hektara pšenice, ali može od maline, kupine, šparoge i nekih drugih dohodovnijih kultura". U Zadarskoj županiji ima 7300 OPG-ova, a manje od 500 njih plaća doprinose po osnovi poljoprivrede. Županija godišnje izdvaja oko dva milijuna kuna za male potpore u poljoprivredi koje su odobrene od strane resornog ministarstva, a posebne bonuse dobivaju mladi poljoprivrednici, te oni s otoka.

Uz to što ribarska flota iz Zadarske županije ulovi skoro 50 posto sve ribe u Hrvatskoj, uzgoji se 70 posto bijele ribe te 80 posto tune koja skoro u cijelosti ide u izvoz. "Iako smo primorska i turistička županija, imamo najveće proizvođače mrkve u Hrvatskoj, jednu od najvećih proizvodnja konzumnih jaja. Svakako treba spomenuti višnju marasku, paški sir, pašku janjetinu te naša vina i maslinova ulja", kaže zadarski dožupan.

 

Anušić

U 14 sustava za navodnjavanje ulažemo 15 milijuna kuna.

Ključan preduvjet za uspješnu poljoprivrednu proizvodnju svakako je navodnjavanje. Dosad je u Zadarskoj županiji izgrađena infrastruktura za navodnjavanje 350 hektara, a uz dva projekta koji su upravo u izgradnji, prikuplja se dokumentacija za gradnju sustava Vransko polje za 1625 hektara. Taj projekt planiran je u okolici Vranskog jezera, što je iziskivalo izradu ozbiljne studije utjecaja na okoliš.

"Ove godine je na području Zadarske županije krenula izgradnja dvaju sustava navodnjavanja –  Baštica 2. faza (Smilčić) i Lišansko polje. Ti se projekti financiraju europskim sredstvima, a njihova vrijednost je oko 50 milijuna kuna. Uz već dovršeni projekt Baštica 1. faza i dva projekta za koje imamo spremnu dokumentaciju, imat ćemo pokrivenu poljoprivrednu površinu od 2,5 tisuće hektara'', rekao je Mršić.

Ezio Pinzan, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu Istarske županije, rekao je kako je Istra posebnom strategijom definirala svoje prioritete i dugoročne ciljeve za razvoj županije, te već 25 godina sustavno ulaže u poljoprivredu, od koje živi više 20.000 poljoprivrednika putem 6.500 OPG-ova. Još 1995. osnovali su Fond za razvoj poljoprivrede i agroturizma, u kojeg su zajedno udružile sredstva jedinice lokalne samouprave i županija u iznosu većem od 50 milijuna kuna. Tim je sredstvima poljoprivrednicima kroz 25 godina odobreno 1100 kredita u ukupnom iznosu od 200 milijuna kuna.

Osnovni cilj bio je uspostaviti djelotvoran sustav pribavljanja povoljnih financijskih sredstava za potrebe dugoročnog financiranja poljoprivrede kao strateške gospodarske grane, a radi zaustavljanja negativnih trendova u svim segmentima primarne poljoprivredne proizvodnje, te stavljanja u funkciju proizvodnje hrane svih raspoloživih resursa, poglavito poljoprivrednog zemljišta. Plasirana sredstva putem povoljnih zajmova u poljoprivredne, ribarske i agroturističke razvojne programe dodatno su aktivirala velika sredstva i samih poljoprivrednika kroz njihovo sufinanciranje, još barem 100 milijuna kuna, te smo time omogućili  samozapošljavanje, razvoj velikog broja gospodarstava i ostanak mladih ljudi na selu", rekao je Pinzan.

Istarskoj županiji je bitna održiva poljoprivreda i zaštita okoliša, pa sada provode projekt od preko 110 milijuna kuna za navodnjavanje na području Grada Poreča. Izgradnja sustava navodnjavanja u Istri jedna je od strateških mjera u poljoprivredi. Nema moderne, stabilne i kontrolirane poljoprivredne proizvodnje bez navodnjavanja, tla u Istri su takva da ne zadržavaju vodu pa je kulture potrebno navodnjavati kako bi se optimalno koristilo zemljište.

"Prosječna površina po OPG-u je šest hektara, što dodatno otežava organiziranu i ozbiljniju proizvodnju. Na malim i rascjepkanim površinama teška je strojna obrada, zahtijeva puno rada i truda, ali pokazalo se je da su proizvodi koji se dobiju vrhunske kvalitete - ekstradjevičansko maslinovo ulje i vrhunska vina, malvaziju i teran. Čekamo da se novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu putem JLS-e provedu natječaji i da se ostatak od oko 33.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta stavi u funkciju. Želja je da se što više zemljišta obrađuje u sustavu ekološke poljoprivrede.

Iz tih razloga radimo na tome da svi proizvodi budu natprosječne kvalitete, certificirani, s oznakama izvornosti, ekološki, jer ne možemo na tržištu konkurirati količinom već jedino i isključivo kvalitetom. Najveći pomaci napravljeni su u maslinarstvu i vinogradarstvu. Početkom osamdesetih imali smo oko 350.000 rodnih stabala maslina, a sada ih je 1,3 milijuna, od čega preko pola milijuna stabala novih nasada. Istra kao regija proglašena je već četvrtu godinu za najbolju maslinarsku regiju na svijetu. Imamo 33 uljare no zadnjih godina, kako mlade masline dolaze u rod, pokazalo se je da je i to je premalo, pa će se iz Programa ruralnog razvoja kojeg provodi  Ministarstvo poljoprivrede, europskim novcem financirati izgradnja još nekoliko novih uljara. Planiramo plasman istarskih ulja na europsko tržište putem proizvođačke organizacije, koju je potrebno tek osnovati. Naši su maslinari skeptični po pitanju udruživanja, jer ih je puno razvilo vlastiti brend, pod kojim izvoze svoja ulja, no vjerujem kako će vrijeme pokazati neminovnost udruživanja i zajedničkog nastupa na tržištu", rekao je Pinzan.

Vinograda u Istri ima 3200 hektara, a od vina živi 50-ak obiteljskih gospodarstava, koji su puno uložili u podizanje novih nasada u vinogradima, kao i u suvremene vinske podrume ali i u prostore za degustaciju i prodaju vina na kućnom pragu. Osim gospodarstava koji se već tradicionalno bave vinogradarstvom i nasljeđuju proizvodnju s koljena na koljeno, sve je veći broj mladih, novih proizvođača koji u proizvodnji vina vide svoju budućnost.
"Sada je vrijeme za iskorak u istarskom vinarstvu, u budućnosti moramo sustavno ulagati u marketing, dio sredstava dati će županija, dio turistička zajednica, a dio sami vinari od prodaje svake boce vina uplatom u zajednički fond za promociju vina na domaćem i stranim tržištima. Istarska vina su kvalitetom u rangu vrhunskih svjetskih vina, ali svojom prepoznatljivošću i cijenom na tržištu značajno zaostaju za konkurencijom", rekao je Pinzan.

Županija je osnovala Agenciju za ruralni razvoj Istre (AZRRI), koja provodi niz projekata od interesa za razvoj poljoprivrede. U zadnjih 20 godina vrlo je uspješno brendiranjem i preradom mesa od istarskog goveda – boškarina, spasila ovu autohtonu pasminu goveda. AZRRI je dokazivanjem izuzetne kvalitete mesa i edukacijom kuhara o načinima pripreme mesa ostvario cilj da istarsko govedo bude prisutno u uzgoju i da se spasi od izumiranja. Danas postoji oko 2.000 rasplodnih grla u uzgoju i matično stado u vlasništvu agencije. Novim programima pokušava se motivirati poljoprivrednike da se bave stočarstvom i povežu ga s agroturizmom.  Pored već zaštićenog istarskog pršuta i maslinovog ulja zaštićenom oznakom izvornosti, radi se na zaštiti kako mesa boškarina, tako i istarskog ovčjeg sira te istarskog meda, s ciljem povećanja proizvodnje.

Istra je prije 100 godina imala oko 170.000 ovaca, a sada ih ima deset puta manje. "U budućnosti radit ćemo na povećanju broja istarske koze, razvoju svinjogojstva te uzgoju istarske kokoši. Veliki limit u razvoju poljoprivrede je nedostatak radne snage koja nam odlazi u turizam. Imamo sreće da svake godine doseli određeni broj obitelji koji žele raditi i živjeti u Istri. Poljoprivreda je bila i mora ostati dio našega identiteta. Daljnji razvoj naše regije želimo bazirati na snažnoj i dominantnoj ekološkoj poljoprivredi jer smo premali da bi konkurirali kvantitetom i zato smo se opredijelili za kvalitetu i izvrsnost.

Primjenjivat će se integrirani pristup razvoju gdje će se povezivati ekološka poljoprivredna proizvodnja, zaštita okoliša i voda s granama poput turizma, ugostiteljstva, školstva i hotelijerstva. Edukaciju moramo započeti već u predškolskoj dobi kako bi sutra imali mlade moderne poljoprivredne proizvođače koji će s ponosom nuditi svoje proizvode i od toga dobro živjeti njihove obitelji. Mnogi turisti koji dolaze u našu regiju osim sunca i mora, žele osjetiti tradiciju, izvornost, vrhunske poljoprivredne proizvode, nekadašnji način života, odmor u prirodi i mi im moramo to pružiti. Sve navedene aktivnosti objedinili smo u projekt Istra - bio regija i na tome ćemo u budućnosti intenzivno raditi", rekao je Pinzan.

Krešimir Ivančić, pomoćnik ministra poljoprivrede naglasio je kako je Program ruralnog razvoja iznimno uspješan - do kraja listopada 2018. raspisano je 89 posto alokacije, 60 posto ugovoreno a 28 posto plaćeno. „Zbog tog programa ljudi su se počeli vraćati iz Irske“, rekao je. „EU zbog Brexita ima manje novca, a i prioriteti Unije se mijenjaju. Novac se više usmjerava prema zasititi okoliša, a poljoprivredu prikazuju  kao jednog od većih zagađivača. EK predlaže da države članice umjesto 15 posto ubuduće sufinanciraju aktivnosti ruralnog razvoja s 30 posto, no ako tako i bude u konačnici, program bi trebao imati više novca za naše poljoprivrednike, koji ne trebaju strahovati jer će sredstava za razvoj poljoprivrede biti dovoljno", dodao je.

Na pitanje da li se na terenu vide pomaci, Ivančić kaže – "to nisu investicije koje rezultate polučuju u mjesec dana, riječ je o skladištima, objektima za preradu, trajnim nasadima. Rezultati našeg rada na terenu će biti vidljivi 2019. ili 2020. Često smo kritizirani da mijenjamo uvjete natječaja, iako svaka ta izmjena ide u korist korisnika“, napomenuo je Ivančić, iskazavši zadovoljstvo što su u najvećem postotku ispunjeni ciljevi za male i za mlade poljoprivrednike.
Istaknuo je važnost udruživanja, "u kojem zasad doduše nema pravog rezultata", pa mala, neudružena poljoprivredna gospodarstva i dalje čine značajnu većinu u ruralnom prostoru.

„Zbog klimatskih promjena moramo raditi na tome da ublažimo posljedice ili se prilagodimo pa tako moramo ulagati u sustave navodnjavanja, kako nas suše i mraz više ne bi pogađali. S druge strane, sufinanciramo i police osiguranja sa 70 posto, pa je broj polica u 2018. godini porastao za čak 80 posto u odnosu na 2017... Naredna godina će biti izuzetno važna jer započinjemo proces konzultacija sa svim zainteresiranim stranama. Županije, općine i gradovi čine puno po pitanju financiranja te je važno da su nam aktivnosti komplementarne, odnosno da ne sufinanciramo iste stvari kako bi efekt ulaganja bio još veći", rekao je Krešimir Ivančić.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!