Kiksali na Rusima, zanijeli se Brazilcima, a zaboravili na dobre stare Nijemce

Dobrim ukupnim brojkama unatoč, struktura ovogodišnjih gostiju razotkriva strateške pogreške koje bi nam na pravu naplatu trebale stići iduće sezone Dobrim ukupnim brojkama unatoč, struktura ovogodišnjih gostiju razotkriva strateške pogreške koje bi nam na pravu naplatu trebale stići iduće sezone

Austrijanci i Nijemci do kraja kolovoza ostvarili su dva odnosno tri posto više noćenja, Talijani padaju već drugu godinu zaredom. Tradicionalna tržišta, koja jedan Brazil nikad neće nadmašiti, u 2014. ne treba zanemariti.

Iza velikog zadovoljstva ovom turističkom godinom, koje je prije nekoliko dana iznio ministar turizma Darko Lorencin, kriju se i razočaranje rezultatima s nekih važnih tržišta te zabrinutost za iduću turističku godinu koja se već na veliko priprema i vrijeme je da se iskoristi potencijal gdje ga ima.

Statistika i iskustva iz različitih segmenata turističke industrije pokazali su, naime, da su u 2013. stagnirala ili čak pala za Hrvatsku najjača emitivna tržišta kao što su njemačko i talijansko, a Rusi su znatno podbacili zbog viza i krize. Iako se o Kinezima govori godinama, zasad ih nismo uspjeli dovesti ni 30 tisuća, što umanjuje značaj porasta od 20-ak posto. Istodobno, rast sa skandinavskog tržišta te povećan interes s drugih dalekih tržišta kao što je Brazil možda su nove prilike koje su neki već odlučili iskoristiti.

Više marketinga za Talijane
Sugovornici Poslovnog dnevnika tvrde, međutim, da se velika preslagivanja tržišta ne mogu očekivati jer se još nije promijenila struktura ponude hrvatskog turizma, a sporadični interes s nekih tržišta i dalje nailazi na zapreke, poput nedostatka smještajnih kapaciteta u sezoni kad je riječ o britanskom tržištu, ili pak nedostatka letova izvan sezone kad je posrijedi skandinavsko.Uostalom, ni strategija turizma ne predviđa značajnije rezultate planiranih aktivnosti u razdoblju do 2015., koje bi trebalo obilježiti "otklanjanje razvojnih ograničenja, priprema razvojnih projekata i tržišno repozicioniranje". Smatra se da se učinak provedbe mjera koje se planiraju neće moći vidjeti u razdoblju kraćem od dvije do tri godine.

 

9,3milijarde

eura planirani je turistički prihod u 2015.

Doduše, predviđa se da će u tom razdoblju porasti prosječna potrošnja inozemnih turista sa 342 eura na 369 eura, a godišnji prihod trebao bi porasti na 9,3 milijarde eura u 2015. (83% od inozemnih gostiju, 17% od domaćih).Austrija i Njemačka, dva vrlo važna emitivna tržišta za Hrvatsku, do kraja kolovoza ove godine ostvarila su porast broja noćenja od dva odnosno tri posto, dok Italija pada već drugu godinu zaredom. Za turističke stručnjake to su znaci za uzbunu i pojačane aktivnosti prema tradicionalnim tržištima koja nijedan Brazil nikad neće nadmašiti.Selimir Ognjenović, vlasnik njemačkog turoperatora ID Riva Tours, objašnjava da je njegova tvrtka ove godine zabilježila minus na njemačkom tržištu, za razliku od 2012., kad je ostvaren dvoznamenkasti rast. Na razini cijele destinacije u 2013. je broj noćenja njemačkih gostiju do kraja rujna dosegnuo jedva 3 posto, a lani je taj plus iznosio visokih 12 posto."Odlične lanjske brojke bile su rezultat snažne kampanje koju je s ciljem jačeg proboja na njemačko tržište pokrenuo bivši ministar Veljko Ostojić, no kampanja se nije nastavila u ovoj godini i sad se vidi do čega je ta odluka dovela. Svatko tko je svjedočio lanjskom skoku odmah se, a vidjeli smo s pravom, zabrinuo što će biti u 2013. Nismo obranili poziciju, nismo dali jasnu poruku da smo došli da ostanemo.

Tržište se nikad ne osvaja zauvijek, pogotovo njemačko, koje je zatrpano ponudama raznih destinacija", kaže Ognjenović, koji smatra da se u Njemačku mora uložiti više novca i aktivnosti. Jedna od prilika moglo bi biti hrvatsko partnerstvo na sajmu u Münchenu u veljači.Očekuje se da bi kriza u Italiji u idućoj godini mogla ublažiti oštricu, što je prilika da se poboljšaju brojke s tog tržišta. Iz talijanskog predstavništva HTZ-a doznaje se da Hrvatska i dalje ima imidž povoljne destinacije za Talijane, no gosti su zahtjevniji i traže vrijednost za novac. Konkretno, organizatori putovanja traže više trajektnih linija i lowcost letova, ali i više tjestenine u restoranima. Struka upozorava na to da se i u Italiju treba uložiti više novca za marketing.Za Austriju nema najava o značajnijim skokovima u 2014., očekuje se blagi rast, a zastupljenost u katalozima turoperatora ovisit će o brzini kojom će se u funkciju staviti veliki broj neprivatiziranih turističkih kreveta. Kako se doznaje u predstavništvu Hrvatske turističke zajednice (HTZ), partneri u Austriji traže više all inclusive ponude, hotele s tri i četiri zvjezdice, popuste za djecu te više sportskih i zabavnih sadržaja.

Možemo li bez Rusa?
Rusi su ove godine očekivano pali zbog uvođenja viza, ali i krize koja ih je pogodila te su očito potražili jeftinije destinacije, poput Grčke. U Grčkoj se ove godine odmaralo oko milijun Rusa, dok su Ukrajinci udvostručili broj.Hrvatski turistički sektor podijeljen je po pitanju ruskog tržišta, jedni kažu da možemo bez Rusa, a drugima nedostaju.Ivan Pukšar, direktor agencije Kompas Zagreb, smatra da hrvatski turizam nije ovisan o Rusima, a i pitanje je koliko je hrvatska struktura kapaciteta i sadržaja prilagođena tom tržištu.

"Rusima naš proizvod baš i ne odgovora, oni najbolje funkcioniraju na 'masovkama', odnosno u resortima u kojima su oni pretežni gosti, a zabava podređena njima. To kod nas nije moguće jer nemamo resorta ni pješčanih plaža, a hoteli su puni gostiju iz raznih zemalja. Također, ruski gosti su živahni, vole se zabavljati i stalno biti aktivni, dok gosti iz drugih zemalja žele mirni i tihi odmor i u tome je teško zadovoljiti sve goste", kaže Pukšar.I Boris Žgomba iz Unilinea, inače predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA), smatra da rusko tržište nije ključno za Hrvatsku."Osim toga, kad bismo željeli biti značajan faktor na tom tržištu, morali bismo im moći ponuditi barem 50 tisuća kreveta, a to nema šanse, mi smo premala destinacija za Ruse", objašnjava Žgomba.Hotelijeri drukčije misle, pogotovo oni iz Istre, koji su ove godine najviše osjetili pad s ruskoga tržišta, no oni će za iduću godinu više od viza trebati obratiti pažnju na vlastiti odnos prema ruskom tržištu, uključujući i politiku cijena.

 

83posto

ciljani je udjel inozemnih gostiju

Velik ulog na Britance
Za Britancima, gostima koji puno troše, hrvatski turistički radnici još uvijek plaču  jer smo u više od dvadeset godina od rata uspjeli vratiti tek trećinu prijeratnih brojki s tog tržišta. Doduše, nakon nekoliko godina stagnacije ili minusa, britansko tržište u posljednje tri godine bilježi rast.Nedostatak smještajnih kapaciteta, pogotovo kvalitetnih hotela s tri zvjezdice, ali i razmjerno visoke cijene u usporedbi s brojnim drugim destinacijama koje se nameću tržištu, britanski turoperatori smatraju najvećim nedostatkom hrvatske turističke ponude.

Dok se te okolnosti ne izmijene, ne mogu se očekivati veliki pomaci na britanskom tržištu.Unatoč svemu, organizatori putovanja iz Velike Britanije dosta su zadovoljni ovogodišnjim rezultatima prodaje Hrvatske, a prema statistici HTZ-a, broj noćenja Britanaca porastao je za 25 posto u odnosu na prošlu godinu. Stoga ima naznaka da će se za 2014. povećati broj zakupljenih kapaciteta i broj naleta, o čemu će se, među ostalim, pregovarati na skorašnjem turističkom sajmu WTM u Londonu. Partnerima će se u Londonu predstaviti i novi program udruženog oglašavanja u koji HTZ za iduću godinu planira uložiti 71 milijun kuna, što je za gotovo 15 posto više nego lani. 

Nisu nam krivi za Nijemce

Grci nam nisu prijetnja

Grci su se ove godine definitivno vratili u igru, čak i premašivši vlastite optimistične planove. To će sigurno biti jedna od glavnih poruka koje će cijelom svijetu Grci odaslati na skorašnjoj svjetskoj turističkoj burzi WTM London. U dobroj mjeri pomogli su im njemačka politika i medijska kampanja među njemačkim građanima koji su bili pozvani da pomognu Grcima prevladati krizu. "Naša ambicija bila je da imamo 17 milijuna turista u ovoj godini, što bi bilo više od deset posto više nego u 2012., i po svemu sudeći taj ćemo cilj vjerojatno premašiti. Prihod od turizma porastao je za 18 posto", izjavio je nedavno grčki ministar turizma. Prema dostupnim podacima, u prvoj polovici godine Grčka je ostvarila prihod od turizma u iznosu od 3,3 milijarde eura (Hrvatska je u istom periodu ostvarila dvije milijarde eura turističkog prihoda). Prvi put od početka krize u eurozoni porasle su rezervacije Nijemaca za Grčku, i to za 15-ak posto u odnosu na lani. No, turistički stručnjaci kažu da Grčka nije prijetnja za hrvatski turizam. "Naši rezultati na njemačkom tržištu nemaju veze s grčkim uspjehom ili neuspjehom. Uostalom, ima još turističkih tržišta koja su u problemima, kao što su Egipat i Tunis, pa nismo vidjeli neki benefit od toga", kaže Selimir Ognjenović.

Valamar i Jadranski Luksuzni Hoteli u iduću sezonu planiraju ući sa 60 milijuna eura novih ulaganja

Igraju na goste iz Južne Amerike i Azije

Dvije najveće hotelske grupacije u Dubrovniku, Valamarov Dubrovnik Babin Kuk u sastavu Riviere Adrije i Jadranski luksuzni hoteli, u iduću sezonu planiraju ući s ukupno 60 milijuna eura novih ulaganja. Valamar ulaže oko 20 milijuna eura u hotel Dubrovnik President na Babinom Kuku, koji dobiva petu zvjezdicu, pet milijuna eura ulažu u Argosy."Za iduću sezonu planiramo puno intenzivniju i fleksibilniju suradnju s našim partnerima te snažniji fokus na zajednički razvoj turističkih proizvoda. Vidimo velik potencijal u daljnjem razvoju naših destinacija, što je osobito važno za produljenje sezone. Valamar jako puno radi na ponudi sadržaja za goste u predsezoni i posezoni, osobito kroz organizaciju velikih evenata, primjerice, Oktoberfest by Valamar, koji smo ove godine prvi put organizirali u Istri. Iako najviše naših gostiju tradicionalno dolazi s tržišta Njemačke i Austrije, radimo i na razvoju novih tržišta, od kojih bismo svakako izdvojili rusko i ukrajinsko tržište, tržišta Dalekog istoka, osobito Kine i Indije, kao i tržišta Južne Amerike, gdje nam je posebno zanimljivo brazilsko tržište", kaže Edi Černjul, predsjednik Uprave tvrtke Riviera Adria.Dubrovački JLH ove zime i tijekom proljeća s oko 20 milijuna eura planira obnovu hotela Dubrovnik Palace i Kompas, pri čemu se najveći dio ulaganja, oko 14 miljuna eura, odnosi na Kompas. Camilo Soza, predsjednik Uprave JLH, objašnjava na koji način dogodine u svoje visokokategornike planiraju privući goste visoke platne moći."Pojačat ćemo ulaganja u 2014., osobito u promociju na međunarodnim tržištima, sa snažnim fokusom na vrijednost i snagu Dubrovnika kao elitne destinacije. Snažne promotivne aktivnosti provodimo putem naših partnera, prodajno-marketinških predstavnika, kao i PR agencija na prioritetnim tržištima, primjerice, Velike Britanije i SAD-a. Usto, u sljedećoj godini planiramo dodatno ulagati u nova tržišta, poput Južne Amerike i Azije", kaže Soza. Iako još ima puno zapreka znatnijem porastu broja turista iz Brazila, posrijedi je tržište s neobično visokim rastom i u nas i u regiji, a kako ima golem potencijal, u fokusu je organizatora putovanja. Ove godine broj noćenja brazilskih gostiju porastao je za 65 posto, doduše ona i dalje čine manje od jedan posto ukupnih noćenja u Hrvatskoj. Potencijal Brazila pokušat če iskoristiti i HTZ, koji tamo za jesen sprema radionicu.  I Ivan Pukšar otkriva nam da se Kompas sprema na radionicu u Brazil."Brazilci zanimljivo rastu, a to su baš agencijski gosti koji ne bukiraju samo Hrvatsku, nego grupe obilaze više zemalja. Sada je hit tzv. Balkanska tura - od Hrvatske preko Albanije, Makedonije, Grčke do Bugarske, i jako lijepo se prodaje. Bilo bi ih i više da ima više sjedala na letovima, ovako moraju blokirati letove po godinu dana unaprijed kako bi uopće dobili mjesta", kaže Pukšar.

Komentari (4)
  • tramell
    tramell 20:34 13.10.2013.

    http://www.cev.lu/News.aspx?NewsID=15562&ID=7 [cev.lu]

  • Frankie
    Frankie 6:17 13.10.2013.

    Sad ce Vrdoljak napravit jos jedan road show skupa s Grcicem.A taj dvojac bez kormilara do sada nije doveo ni jednog stranog investitora. Gdje god su se pojavili unistili su i ono malo interesa kod stranih investitora da nesto uloze u ovu dolinu suza.

  • Pero7
    Pero7 22:03 12.10.2013.


    Kakav je to turizam ako nam kiša može ugroziti sezonu ?
    Ništa od proizvodnje Mercedesa ni Fijata.
    Otišli su u Srbiju zbog boljih uvjeta i nižih poreza.
    A nama ostaje da budemo konobari i sobarice .

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve