Kemijsku industriju pritišće ovisnost o uvozu sirovina i neinovativnost

Strateški cilj kutinske kompanije je održivi razvitak, kaže šef Uprave/Boris Ščitar/VL/PIXSELL Strateški cilj kutinske kompanije je održivi razvitak, kaže šef Uprave/Boris Ščitar/VL/PIXSELL

Analitičari EIZ-a ističu da su slabost 'kemičara' i visoki troškovi energenata i nedovoljna ulaganja, ali i odlazak domaće, kvalitetne i kvalificirane radne snage.

Nakon kontinuiranog rasta proizvodne aktivnosti industrije kemikalija i kemijskih proizvoda tijekom razdoblja od 2014. do 2016. godine, u 2017. i 2018. godini uslijedio je njen pad koji se još nije negativno odrazio na kretanje zaposlenosti i plaća, zaključak je analize Ekonomskog instituta Zagreb.

Sektor kemijske industrije jedna je od značajnijih industrijskih djelatnosti u Europi, a i u Hrvatskoj ima dugu tradiciju. Kako pokazuje sektorska analiza EIZ-a, udio kemijske industrije u ukupnom BDP-u Hrvatske je 0,94%, a za usporedbu od puno razvikanije brodogradnje koja, prema zadnjim procjenama, čini svega 0,12 posto BDP-a. 

Plastičari i gumari bolje
Po istom izračunu, kemija čini 2,9% udjela u prerađivačkoj industriji, uz dodatnih 4,5% koji ostvaruje vezana industrija plastike i gume. U ukupnoj je zaposlenosti prerađivačke industrije u 2018. godini sektor kemijske industrije sudjelovao s udjelom od 7,1%.

Pritom je industrija kemikalija i kemijskih proizvoda u ukupnoj zaposlenosti prerađivačkog sektora 2018. godine sudjelovala s 2,7%, a industrija plastike i gume s 4,4%. Sektor kemijske industrije u ukupnoj je zaposlenosti hrvatskog gospodarstva u 2018. sudjelovao s 1,2 posto.

Proizvodnja industrije kemikalija i kemijskih proizvoda u 2018. bila je veća za 0,2% u odnosu na 2013., dok industrija proizvoda od plastike i gume istovremeno ostvaruje snažan rast od 87,4%.

Proizvodi ovog sektora imaju široku upotrebu u ostalim djelatnostima gospodarstva poput poljoprivrede, prerađivačke industrije, građevinarstva, uslužnih djelatnosti i široke potrošnje.

Analitičari EIZ-a napominju da su najveće slabosti hrvatskog kemijskog sektora visoka uvozna ovisnost o sirovinama, neizvjesnosti vezane uz zalihe goriva, visoki troškovi energenata i logistike te nedovoljna ulaganja i inovativnost proizvoda, što je jednim dijelom posljedica nedovoljne suradnje industrije i znanosti .

Dodatni problem je i odlazak domaće kvalitetne, kvalificirane radne snage u inozemstvo. Poslovanje vodećih trgovačkih društava u djelatnosti proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda tijekom 2017. obilježilo je povećanje ukupnih prihoda i smanjenje dobiti.

Ukupni su prihodi deset vodećih trgovačkih društava ovog sektora u 2017. bili za 2,1% veći nego 2016. Ukupni prihodi deset vodećih proizvođača kemikalija i kemijskih proizvoda ostvareni u 2017. činili su čak 68,9% ukupnih prihoda ove industrije. 

'Dizati kvalitetu znanja'
Premda je i 2017. godine 10 najvećih trgovačkih društava kemijske industrije kumulativno poslovalo s dobiti, u visini od 76,5 milijuna kuna, u usporedbi s prethodnom godinom dobit je pala za 61,7 posto. Lider sektora je Petrokemija s gotovo dvije milijarde kuna prihoda, a slijede Saponia sa 703 milijun, Hempel s 246 te Messer s 235 milijuna kuna.

Analiza EIZ-a pokazuje da je povećanje prihoda 10 vodećih trgovačkih društava praćeno smanjenjem zaposlenosti i što je rezultiralo povećanjem proizvodnosti rada od 2,3%. Zanimljiv je podatak da je među deset vodećih trgovačkih društava ove industrije prvi put uvršteno društvo Lush Manufaktura iz Strmca kod Zagreba, proizvođač sapuna i prirodne kozmetike, dok se društvo ACG Lukaps, proizvođač kapsula za farmaciju, u ovoj skupini zadržalo već drugu godinu.

Među 10 najvećih u sektoru Chromos-Svjetlost je jedini u 100-postotnom domaćem privatnom vlasništvu, dok je kutinska Petrokemija u domaćem mješovitom vlasništvu sa 16,9 posto udjela države. Udio stranog vlasništva u društvu Saponia je 87%, a u Ireks Aromi 97%. Preostalih šest društava je u 100% stranom vlasništvu.

Damir Žmegač, predsjednik Uprave Petrokemije komentirao je da je njihov strateški cilj stvaranje uvjeta za održivi razvitak, čega nema bez restrukturiranja po svim osnovama. "Posebno nam je važno dizanje kvalitete znanja i vještina svih radnika, a da bismo to mogli ostvariti logično je uspostavljanje ovakve suradnje", kaže Žmegač.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!