U prosincu će unutar hrvatske prehrambene industrije neke tvrtke steći pravo na prve certifikate izvrsnosti za kvalitetu svog proizvoda. O tom, navodno i u europskim razmjerima pionirskom projektu, govori Damir Karlović, profesor zagrebačkoga Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta. Karlović je i predsjednik Društva prehrambenih biotehnologa i nutricionista te član Nadzornog odbora u Laboratoriju hrane i pića, u kojem je i osmišljen “Certifikat izvrsnosti proizvoda”.

“Kod prehrambenih proizvoda do sada se ocjenjivala samo zdravstvena ispravnost. Godinama se govori da je tržište preplavljeno nekvalitetnim proizvodima, a kako prosječan kupac ne zna čitati deklaraciju, uglavnom mu ostaje nepoznato što zapravo konzumira. To je bio motiv za novi certifikat koji je okupio struku prehrambene znanosti i kontrole kakvoće, ali i nutricioniste. Na proizvodima će se ispitivati kemijski i mikrobiološki sastav, adekvatnost ambalaže, vjerodostojnost prehrambeno-zdravstvenih tvrdnji kao i usklađenost deklaracija sa zakonom”, kaže Karlović i dodaje kako će se ispitivati i okus, miris, konzistencija i ostali parametri senzorike, što do sada nitko nije radio. Od šume informacija pokušat će, kaže, potrošačima dati pravu, onu koja otkriva razinu kvalitete hrane. “Želimo ‘natjerati’ proizvođače da dižu kvalitetu. To nije teško, samo traži pozornost i kontrolu u proizvodnji”, poručuje.

Kako će se provoditi uzorkovanje i ocjenjivanje?
Sa zainteresiranim proizvođačima prethodno ćemo potpisati ugovor zato što u aktualnim okolnostima ne možemo biti financijski neovisna agencija i ne možemo si dopustiti eventualne tužbe zbog neinformiranosti proizvođača. No unatoč ugovoru nitko od njih neće znati kada će, gdje, tko i u kojoj trgovini uzeti proizvod te u kojem će laboratoriju biti obavljeno ispitivanje. Laboratorij hrane i pića želi ostati potpuno neutralan, on je samo agencija koja organizira postupak ocjenjivanja u nekoj od ovlaštenih institucija.

Što ako ispitivanje otkrije da proizvod ne odgovara parametrima izvrsnosti?
O uzorku koji ne odgovara parametrima, a za svaki proizvod oni su istaknuti u ugovoru, izvještavamo proizvođača. Ako je riječ o manjim nedostacima, ostavljamo mu “popravni rok” 3-6 mjeseci, a ako su odstupanja velika, sugerirat ćemo promjenu recepture ili novi tehnološki postupak.

Ima li već zainteresiranih i mislite li da će interes biti manji zbog krize koja nalaže rezanje troškova?
Tek smo prezentirali projekt, a kapaciteti su već popunjeni 50 posto. Raspoloživi kapaciteti dopuštaju ispitivanje 90 proizvoda do kraja godine. Toliko posla struka može apsorbirati jer ocjena pojedinog proizvoda traje do dva mjeseca. Za sada smo ekipirani za sedam grupa proizvoda: meso, mlijeko, konditorske proizvode, kavu, ulje, vino i med. Za ostale skupine tek školujemo kadrove za senzoriku. Tržište je preplavljeno proizvodima loše kakvoće, domaća industrija smatra da je to ugrožava i dobro je reagirala. Bit će možda problema u vezi s cijenom, no certifikat je skup jer su u projekt uključeni mnogi pojedinci i laboratoriji koji moraju biti plaćeni.

Hoće li ‘Certifikat izvrsnosti’ poskupiti taj proizvod?
Ova analiza ne bi smjela biti povod poskupljenju. Cijena od 20-ak tisuća kuna za certifikat sitnica je prema novcu koji proizvođači godišnje potroše, primjerice marketingom. No hoće li ipak poskupiti proizvod koji dobije certifikat, teško je procijeniti. Da certifikat treba znati dobro iskoristiti u budućoj promidžbi, to je neosporno. Do neke jače kampanje te naravi proći će sigurno nekoliko godina, dok se i sam certifikat ne pozicionira na tržištu.

Društvo ‘Potrošač’ pokušalo je ispitati vjerodostojnost podataka s deklaracija, no naišli su na otpor proizvođača jer su otkrivena odstupanja?
Baš zato s proizvođačima prije laboratorijskih ispitivanja potpisujemo ugovor pa oni time potvrđuju da prihvaćaju rezultat neovisno o tome kakav će biti. Samo u senzorici parametri zadovoljavaju ako iznose oko 80% od limita, svi ostali moraju biti 100 posto. Ako je proizvođač nešto napisao na deklaraciji, to mora biti sadržano i u proizvodu, inače obmanjuje potrošača.

Kvalitetom smo bolji od EU

Uskoro ćemo u EU. Hoće li se prehrambena industrija moći nositi s konkurencijom?
Gledajući s tehnološke strane, svi naši proizvodi mogu zadovoljiti europske kriterije i mogu se izvoziti u bilo koju zemlju. Naš je jedini problem nedostatak kvalitetnijih sirovina. Mogu čak reći da naša industrija polaže veću pozornost na kvalitetu. Europa tek posljednjih godina, otkako se suočila s pretilošću stanovništva, radi analize, a one otkrivaju da je tome razlog nekvalitetna hrana.

Prvi certifikati izvrsnosti bit će dodijeljeni već u prosincu

Reakcije iz prehrambene industrije iznad očekivanja
I Darko Duilo, direktor Laboratorija hrane i pića, ističe kako su prve reakcije na nedavno predstavljeni “Certifikat izvrsnosti”, i to ponajprije velikih proizvođača, iznad svih očekivanja, očigledno zbog mnogobrojnih napisa o podrijetlu i kvaliteti, odnosno nekvaliteti prehrambenih namirnica. “Očito su hrvatski proizvođači svjesni važnosti ulaganja u kvalitetu kao i potvrđivanja kvalitete svojih proizvoda”, poručuje Duilo. Dodaje da ozbiljnost projekta dokazuju i njegovi partneri: Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Hrvatski veterinarski institut, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Vinart. Napominje pritom da “Certifikat izvrsnosti” podupiru i Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Hrvatska agencija za hranu i Hrvatsko društvo prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista. “Napokon će i u Hrvatskoj, i prije ulaska u EU, biti lako prepoznati izvrsnost prehrambenih proizvoda te će i hrvatski građani, počevši od prosinca 2010., moći na policama pronaći proizvode potvrđene kvalitete”, kaže Duilo.