Dok dio stručnjaka upozorava da se u promet dosad previše ulagalo, a autoceste su još neisplative, iz prijevozničke branše poručuju kako Vlada treba tražiti investitore koji bi nastavili građevinske prometne projekte te dodatno upiru prstom u zastarjelu željeznicu

Hitno trebamo naći investitore za kapitalne prometne objekte
Vlast se mora pod hitno pobrinuti da se obave razgovori s potencijalnim investitorima i strateškim partnerima na svjetskom tržištu novca glede gradnje kapitalnih objekata prometne infrastrukture kao što su pruga Rijeka – Zagreb – Botovo i modernizacija pruge Zagreb – Tovarnik, gradnja kanala Dunav – Sava i završetak započete mreže autocesta Split – Dubrovnik – Karasovići, Rijeka – Žuta Lokva, Podravski Y, regulacija prometnog tijeka rijeke Save, gradnja željezničkog tunela kroz Učku i modernizacija pruge Zagreb – Split – Zadar te gradnja nove pruge Zagreb – Maribor.

Nužna je razvojna platforma za modernizaciju željeznice
Jačanje izvoznoga gospodarstva u Hrvatskoj nije moguće bez konkurentnih proizvoda na čiju cijenu izravno utječu transportni troškovi. Sustav željezničkog transporta koji imamo u Republici Hrvatskoj nije u stanju ispunjavati upravo tu funkciju. S druge strane jedan je dio hrvatskoga gospodarstva izravno vezan na željeznički transportni sektor. Ako bi se na strateški i operativno kvalitetno osmišljenoj razvojnoj platformi željezničkog sektora krenulo u proces njegove održive modernizacije, to bi omogućilo cijeli niz pozitivnih procesa u državi, prije svega za taj dio gospodarstva.

Razviti luku Rijeka i izgraditi logistički centar u Zagrebu
Izgradnja logističko-distributivnog centra je od regionalne važnosti ne samo na području prometnog nego i gospodarskog utjecaja Hrvatske jer se pozitivno utječe na položaj države u mreži intermodalnih logističkih centara u EU. Godišnje kroz RH prođe oko 1,000.000 kamiona koji odlaze po robu u europske luke Hamburg i Rotterdam. Omogućavanjem daljnjeg razvoja pretovarnih kapaciteta luke Rijeka i gradnjom logističko-distributivnog centra s kontejnerskim terminalom u Zagrebu taj bi se broj mogao utrostručiti. Nužna je regionalna suradnja ne samo prometnih sustava nego i ljudi.

Najprije moramo zaustaviti pogrešne projekte kao Pelješki most
Hrvatski prometni sustav je najveći generator stanja u društvu, a kad su u pitanju investicije u promet, mislim da je najvažnije najprije zaustaviti neke od njih, poput mosta za Pelješac. Mi smo zapravo preinvestirali u promet, i to u pogrešne projekte. Zbog takvoga prometnog sustava godišnje gubimo 5 do 10 milijardi eura. Treba pokrenuti razvoj prometa na širem području gradova i uvesti sustav vinjeta kako bi se autoceste više koristile. Sad bi dnevni promet na autocestama morao biti barem 16.000 vozila da bi bile isplative, no to je slučaj možda na 100 do 150 kilometara autocesta.

Treba integrirati zračne luke s drugim vrstama prometa
Nužno je zaposliti postojeće resurse, pa makar i zaduživanjem, a svaka će se kuna uložena u promet, a pritom mislim na sve vidove prometa, sutra sigurno višestruko vratiti cijelom gospodarstvu. Činjenica je da se dosad nije previše investiralo u zračni promet, no nije to kočnica njegova razvoja. Nužna je integracija zračnih luka s drugim vrstama prometa. Dobar primjer je Njemačka u kojoj je svaki aerodrom povezan željeznicom i autocestom za razliku od Hrvatske gdje su zračne luke rijetko povezane autocestom, a željeznicom nisu uopće i bilo bi opravdano ulagati u taj segment.