Republika Hrvatska obvezala se uskladiti svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije. Prema tome, dužna je uskladiti važeći Zakon o kreditnim intitucijama s navedenim direktivama i njihovim izmjenama. Ministarstvo financija objavilo je 24.prosinca 2012. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o kreditnim institucijama, s konačnim prijedlogom zakona.

Zanimljivo je što je prijedlog zakona objavljen tijekom blagdana, a trajanje javne rasprave bilo je predviđeno do 14. siječnja. Ozren Matijašević iz Hrvatske udruge sindikata je na panel raspravi Udruge Franak održanoj u srijedu napomenuo kako je javna rasprava puštena u jedno 'ne-vrijeme', tijekom božićnih i novogodišnjih praznika. 'To je igranje demokracije', kaže.

Udruga Franak je na jučerašnjoj panel raspravi, organiziranoj povodom Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o kreditnim institucijama, upozorila na to da su postojeći korisnici kredita diskriminirani u odnosu na buduće korisnike kredita. Naime, svim budućim korisnicima bit će omogućeno ugovaranje načina određivanja promjenjive kamatne stope s bankama. Problem je u tome što se to ne odnosi i na postojeće korisinike kredita, kod kojih će banke samovoljno određivati dijelove formule za izračun promjenjive kamatne stope.

'U svim dijelovima u kojima Zakon o kreditnim institucijama osigurava zaštitu potrošača-korisnika kredita, potrebno je osigurati da se ta prava i zaštita odnose i na postojeće korisnike (one koji su već sklopili ugovore) kao i one koji će tek sklopiti nakon stupanja na snagu ovog Zakona', rekla je sudionica panela Sandra Benčić (Centar za mirovne studije, Platforma 112). 'U suprotnom doći će do nejednakog položaja postojećih i budućih korisnika kredita, što se može smatrati stavljanjem u diskriminatorni položaj', upozorila je.

U obrazloženju izmjena i dopuna ZOKI nedostaju direktive koje se tiču zaštite potrošača kao što su  Direktiva 2008/48 o kreditnim ugovorima potrošača (Council Directive on credit agreements for consumers) i Direktiva o nefer klauzulama u potrošačkim ugovorima (Council directive on unfair terms in consumer contracts), kaže Benčić.

Što je napravila Rumunjska?

Kako bi se rješila ova problematika, trebali bismo pogledati kakva je praksa u Europskoj uniji. Postoji jedan vrlo zanimljiv primjer, točnije presuda koja bi Hrvatskoj trebala biti smjernica u usklađivanju važećeg Zakona o kreditnim institucijama. Benčić je podsjetila na Rumunjsku koja je u sklopu harmonizacije domaćeg zakonodavstva s Direktivom 2008/48 donijela regulativu koja je: eliminirala naknade za kredite koji se otplaćuju unaprijed, eliminirala naknade za rizik koje je banka naplaćivala korisnicima kredita s promjenjivim kamatnim stopama te obvezala banke na primjenu transparentnog izračuna kamatne stope bazirane na Euribor plus fiksna marža. Ono što je još važnije sve je to primjenjivo i na postojeće ugovore.

Volksbanka tužila Rumunjsku, Rumunjska zatražila mišljenje Europskog suda za pravdu

Volksbanka je tužila Rumunjsku zbog ovakvog propisa kao i činjenice da je odredila toj banci kaznu zbog naplate 0,2 posto  iznosa kredita kao naknadu korisnicima kredita koja nije bila dozvoljena odnosno nabrojana kao legalna u novoj regulativi, ispričala je Benčić. Volksbanka  je također tvrdila da se u Rumunjskoj nalazi u nepovoljnenijem položaju nego u ostalim zemljama EU. Rumunjski je sud zatražio od Europskog suda pravde (ECJ) mišljenje o ovom slučaju.

Evo zašto je ovo značajan primjer primjena Direktive 2008/48 u nacionalnom zakonodavstvu:

Sud je ovom presudom odredio opseg zaštite potrošača u kontekstu kreditnih ugovora. Utvrdio je da država članica može ograničiti bankovne troškove koje vjerovnik nameće korisniku kredita te da država može kao prijelazne mjere odrediti da se nova regulativa odnosno direktiva odnosi i na postojeće kredite/sklopljene ugovore, naglasila je Benčić.

Također je utvrđeno da država može odrediti obveze kreditnim institucijama u pogledu toga koje naknade može nametnuti korisnicima kredita kao mjeru zaštite potrošača i u onom dijelu koji nije pokriven direktivom (beyond directive) . Zaključeno je i da takva stroža regulativa ne uzrokuje manje povoljan položaj kreditnih institucija u Rumunjskoj u odnosu na druge zemlje članice EU.

>>  Novi zakon dobar za buduće korisnike kredita, štetan za postojeće