Hrvatski predsjednik Ivo Josipović smatra da je rašireno nepovjerenje hrvatskog društva u kapitalizam jedan od razloga zašto su sve dosadašnje vlade bile nevoljne u provedbi reformi nužnih za modernizaciju gospodarstva i uvođenja reda u javne financije, doznaje se iz intervjua za Financial Times objavljenog u četvrtak.
Prema riječima hrvatskog predsjednika, jedna vlada za drugom propustila je provesti gospodarske reforme koje bi privukle strana ulaganja, otvorila nova radna mjesta i izvukla zemlju iz recesije koja bi se lako mogla produljiti i u 2015., sedmu godinu za redom, piše FT i podsjeća da, iako prema ustavu hrvatski predsjednik nema direktnu ulogu u oblikovanju gospodarske politike, Josipović svoj položaj koristi za promicanje dobrobiti slobodnog tržišta i stranih ulaganja.
"Najveća prepreka reformama je u našim glavama. Kadgod se netko pojavi kao značajniji ulagač, u društvu dolazi do reakcije da 'taj dolazi da ovdje ostvari dobit, a mi to ne smijemo dozvoliti'", izjavio je Josipović za Financial Times, pojašnjavajući da je to "najvjerojatnije naslijeđe iz bivšeg političkog sistema – socijalizma".
"Taj je pristup vidljiv i u medijima i među političarima. Postoji rašireni strah od ulagača i poduzetnika. Sada imamo zakon za poticanje stranih ulaganja, ali to nije dovoljno", kazao je Josipović.
Na pitanje jesu li problemi tako teški da bi možda zahtjevali program pomoći EU-a ili Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), kazao je da "bi u Hrvatskoj volio vidjeti situaciju u kojoj bi se svi problemi rješavali odlukama vlade i parlamenta".
"Ali, naravno, pomoć bi bila dobrodošla", dodao je i istaknuo da bi "u primjeni teških mjera morali misliti na stabilnost društva i poštenja u odnosima u društvu".
"Nadam se da ne bi bili tretirani poput Grčke", rekao je Josipović. Hrvatska je poput Grčke, koju su 2010. spasili EU i MMF u zamjenu za stroge mjere štednje i reforme državne administracije i ekonomije, opterećena skupim, prenapučenim javnim sektorom, manjkavom proračunskom disciplinom i slabom poslovnom konkurentnošću.
Financial Times podsjeća da je od 2008. hrvatsko gospodarstvo zabilježilo pad od skoro 13 posto te da nezaposlenost, prema podacima iz rujna, iznosi 17,7 posto. Javni dug raste i dosegao je 67 posto BDP-a, više nego dvostruko u odnosu na 2008. Bilo koji program EU-a i MMF-a za Hrvatsku razlikovao bi se od onog za Grčku, Irsku, Portugal ili Cipar, koje su zemlje eurozone.
Ekonomisti su jednoglasni da će Hrvatska, ukoliko bude zatražila međunarodnu pomoć, najvjerojatnije pričekati do iza sljedećih parlamentarnih izbora za oko godinu dana. S jednim pogledom uperenim upravo na sljedeće izbore, premijer Zoran Milanović iz redova socijaldemokrata, poput predsjednika Josipovića, u rujnu je obećao da će izbjegavati društveno bolne poteze, poput masovnijeg otpuštanja iz javnog sektora, u korist "sporijeg, ali manje traumatičnog reformskog puta", piše FT.
Članak u Financial Timesu završava i ocjenom guvernera HNB-a Borisa Vujčića da hrvatskom politikom dominira kratkovidan cilj osvajanja glasova umjesto stvaranja učinkovitog gospodarstva koje otvara radna mjesta.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Nakon povratka s putovanja iz Češke u svibnju 1990. godine u krugu prijatelja rekao sam – sretan je narod koji ima predsjednika koji je rođen u četverokatnici koja je u vlasništvu njegovih roditelja, a to mislim i danas.
Mislim da je obratno. Ulagači ne vjeruju Hrvatskoj i potencijalnim poslovnim partnerima u RH. Dijelo iz vlastitog iskustva a dijelom zato jer su se proširile mnoge istinite priče o (ne)mogućnostima i (ne)prilikama ulaganja u RH, pored stare socijalističke prakse i onih malih činovnika koji svi redom otvaraju ruke za proviziju, čekanja dozvola i papira. Vuku ih za nos godinama i pelješe a da ništa ne dobiju zauzvrat. Pored toga Hrvatska jako malo toga nudi kao zemlja za dobra stana ulaganja. Od okvirnih uvjeta, do obrade projekata, poreznog režima itd. Korupcija i neuređenost zemlje se nažalost osjeća na svakom koraku, možeš je maltene nanjušiti. Hrvatska još uvijek funkcionira kao država iz socijalističkog doba, 24 godina poslije a da ništa nije poduzela da bi postala tržišno gospodarstvo s otvorenim tržištem. Birokracija, nepotizam, korupcija i ostale nuspojave koje su se pojavile s osobama koje su se ušuljale u politiku i gospodarstvo onemogućuju razvitak Hrvatske, u društvenom i gospodarskom smislu. U ovako štetnom obliku toga nije bilo ni u onoj bivšoj državi. Velika se šteta stvara od strane domaćih “štetnika” koji dobro posluju u svoj džeš (zna se već kako) ali pri tome uništavaju zemlju i društvo u kojem žive, ostaju nekažnjeni i samo jedna garnitura zamjenjuje drugu. Ovo bi pak opet pozvalo na plan pravosudne instituciije, koje svoj posao rade jako sporo i jako loše. Hrvatska u ovakvom obliku ne može ozbilno očekivati velika i kvalitetna ulaganja iz inozemstva. Pri tome se prema ulagačima ne možeš tutorski ponašati kao što to rade cijelo ovo vrijem. Tko plaća, taj odlučuje i naređuje. Ne obratno. Ali da bi netko došao i uložio nešto moraš mu nešto ponuditi ali istodobno i nešto tražiti zauzvrat, ne za svoj džep nego za svoju državu i svoje društvo. Izjava predsjednika je stoga presmiješna. Problem je domaći, velikog je razmjera i nije do drugih da se to popravi i ispravi. Ali vrijeme nas uči da se na ovim prostorima ništa ne mijenja na bolje, obično ide na onu drugu stranu na štetu velike većine koja tvori ovu državu.
SDP-ovci nam opet “reklamiraju” domovinu po svijetu. Trebalo bi zbornik njihovih izjava napraviti: te paradoksalna, te slučajna, te ne vjeruje u kapitalizam. Ako je išta od toga istina, to je zato jer se vi svim silama trudite da bude tako.
Koliko dugo ćemo još slušati ove populističko-paušalne gluposti prvog GBR agenta u Hrvatskoj? Pa zar masovni odlasci naših ljudi na rad u Njemačku nisu najbolji primjer u kakav oblik društvenog organiziranja vjerujemo? Osim Marka Pola, nikada nisu naši ljudi išli na istok, nego na zapad. Ovo je zapravo još jedna poruka investitorima da ne dolaze jer im Hrvatska trenutno nije pogodna sredina, a kmeri će je zdušno nastojati učiniti još nepogodnijom!
Uključite se u raspravu