Hoće li se sljedeće akademske godine plaćati školarine ili će visoko obrazovanje biti besplatno, još se ne zna. Premda, neslužbeno doznajemo, postoji politička odluka da se studira besplatno, još je nepoznato hoće li participacija biti oslobođeni svi ili samo studenti prvih godina. Zna se jedino da se hrvatski maturanti prvi put ne moraju brinuti zbog razredbenih ispita za upise na fakultete jer će njih zamijeniti državna matura.

Sva ostala pitanja, poput onog hoće li dio studenata studij plaćati ili ne te kolike će uopće biti upisne kvote, još su dvojbe. Javna rasprava o tome treba li visoko obrazovanje biti besplatno, koji su potaknuli studenti Filozofskog i drugih fakulteta tijekom prošlogodišnjih blokada, načelno i dalje traje. Ministarstvo obrazovanja pod vodstvom bivšeg ministra Dragana Primorca još je sredinom prošle godine imenovalo radnu skupinu koja je trebala iznjedriti rješenje, a na čelu tog povjerenstva bio je Radovan Fuchs, sadašnji ministar. Kad je u srpnju preuzeo novu funkciju, Fuchsa je u povjerenstvu zamijenio Žarko Puhovski, profesor Filozofskog fakulteta. Radna skupina, kazao je Puhovski, predala je svoj zaključak Ministarstvu prije mjesec dana i od tada nije bilo nikakve povratne informacije s njihove strane. “Prema našem rješenju visoko obrazovanje bilo bi besplatno za sve studente prve godine i za one na višim razinama studija, ali samo ako su uspješni. Participaciju bi plaćali tek oni studenti koji nemaju maksimalan broj ECTS bodova. Primjerice, ima li student 55 od 60 maksimalnih bodova, plaćao bi jednu dvanaestinu participacije, a tko ima 30 bodova polovicu školarine”, pojasnio je Puhovski te dodao da bi se sva sredstva prikupljena naplatnom školarina kanalizirala u poseban fond, a ne na račune fakulteta.

Zakon o sveučilištu
Pravnom regulacijom besplatnog obrazovanja bavi se i tim koji priprema zakon o sveučilištu. Konačna verzija tog zakona drži se u tajnosti, a tekst bi svim rektorima hrvatskih sveučilišta trebao biti prezentiran do kraja veljače. Većina sugovornika Poslovnog dnevnika procjenjuje da će se tada točno znati tko će i pod kojim uvjetima besplatno studirati mada svi pretpostavljaju da će tu mogućnost imati samo brucoši. Na naš upit ima li država u ovom trenutku toliko sredstava, rektor Sveučilišta u Splitu Ivan Pavić odgovara da se to može riješiti jer akademska godine počinje u rujnu, što znači da bi se iz ovogodišnjeg proračuna trebao nadoknaditi manjak samo za tri mjeseca, dok bi se ostatak sredstava ionako povukao iz proračuna za 2011. godinu. Sličan stav već je izrekao i Aleksa Bjeliš, rektor Sveučilišta u Zagrebu. On je pohvalio inicijativu o besplatnom visokom obrazovanju, ali je pritom i jasno poručio da će država sveučilištima gubitak prihoda od školarina morati nadomjestiti.

Materijalni troškovi
“Tim prihodima uglavnom su se financirali materijalni troškovi fakulteta. Proračunska sredstva za mnoge institucije jednostavno nisu bila dovoljna. Kako još nije donesen okvir koji bi sveučilištu zajamčio povrat sredstava, ni sveučilište u ovom trenutku ne može zajamčiti besplatno studiranje”, neslužbeno se doznaje sa zagrebačkog sveučilišta.

Sve ovlasti policije

Očekivanja od proračuna
“Uvede li se besplatno obrazovanje za studente prve godine, očekujemo da država iz proračuna svim sastavnicama svih sveučilišta osigura novonastali manjak sredstava koji je uvijek dosad uprihodovan školarinama jer se jedino na taj način nastava može uspješno provoditi, bez ikakvih zadiranja u kvalitetu”, napomenuo je Ivan Pavić, rektor Sveučilišta u Splitu.