'Vjerovali ili ne, Hrvatska je opet na radaru investitora'

Foto: Igor Kralj / Pixsell Foto: Igor Kralj / Pixsell

Addiko zaziva daljnje uštede, prije svega kod rashoda za kamate te na izdacima za socijalu i zdravstvo.

Vjerovali ili ne, Hrvatska je opet na radaru investitora - kazao je u ponedjeljak direktor ekonomskih istraživanja Addiko banke Hrvoje Stojić na početku prezentacije na Macroeconomic Outlooku za iduće dvije godine.

Temelje za takvu izjavu Stojić nalazi u domaćim pozitivnim makroekonomskim trendovima koje sve više prepoznaju rejtinške agencije, a time i strani investitori. Od hrvatske samostalnosti investicijski rejting bio je jedna od stabilnijih kategorija u domaćem gospodarstvu. No, u zadnjih pet godina došlo je do njegovog pogoršanja i pada u špekulativni razred, popularnije zvan "smećem". No, dvije ključne rejtinške agencije nedavno su objavile poziitvne izglede za naš rejting čime smo nadomak povratku u investicijski razred, istaknuo je Stojić. Strani ulagači to već prepoznaju, što je najvidljivije po kretanju hrvatske premije na rizik koja se kreće u skladu s premijom država iz naše šire regije čiji se rejting nalazi u investicijskom razredu, istaknuo je Stojić. 

"Percepcija rizika kod investitora, kada je u pitanju Hrvatska, značajno je poboljšana", smatra glavni ekonomist Addiko banke. Rezultat je to fiskalne konsolidacije po čemu smo predvodnici u regiji, dodao je Stojić. U osnovnom scenariju analitičara te banke sa snažnijim nominalnim rastom gospodarstva ove i iduće godine te nižim izdacima za kamate javni bi dug trebao pasti prema 70 posto BDP-a u 2019. godini. To pak s kontinuiranim poboljšanjem eksternih pokazatelja, poput bilance plaćanja i zaduženosti, otvara put rastu kreditnog rejtinga. U tom osnovnom scenariju hrvatski javni dug mogao bi pasti ispod razine koje traže Maastriški kriteriji (60 posto BDP-a) za najviše pet godina, prognozira Stojić.  Međutim, prostora za daljnji pad premije rizika ima, a Stojić ga vidi u daljnjim uštedama, prije svega kod rashoda za kamate te u socijalnim transferima i izdacima za zdravstvo. 

 

7,39 kuna

za euro procijenjeni je srednji tečaj u idućoj godini

Naime, udjel rashoda za kamate u našem je slučaju za jedan posto viši od prosjeka eurozone. K tome, prednjačimo po proračunskoj potrošnji za socijalu i zdravstvo. Kada se sve zbroji i oduzme, Hrvatska spada među srednje zadužene članice Europske unije. Iako ima nešto viši javni dug, financijske obveze u idućim godinama nisu prevelike, naglašava Stojić. Što se tiče ekonomskog rasta, Addiko banka zadržala je prognozu o 3-postotnom rastu u ovoj godini, a istovjetni rast očekuje nas i u idućoj. Ekonomija bi 2020. trebala usporiti na 2,8 posto. Zadržana prognoza rasta za ovu godinu rezultat je snažnog rasta osobne potrošnje, rekordne turističke sezone i solidne inozemne potražnje te sve povoljnijim uvjetima refinanciranja.

Time se poništavaju negativni utjecaji restrukturiranja Agrokora na investicije. Stojić naglašava kako osobna potrošnja nije podržana samo turističkom sezonom već i snažnim oporavkom tržišta rada, kontinuiranim poreznim rasterećenjem ekonomije, padom stope štednje, oporavkom kreditiranja te povećanim doznakama iz inozemstva. Podrška hrvatskom rastu dolazi i iz pozitivnih naznaka u eurozoni. Područje eura ne samo da nastavlja ekonomski jačati, već se nalazi malo iza polovice ciklusa oporavka. Kamatne stope nemaju prevelikog utjecaja na rast, a ni trgovinski rat. Stojić kaže kako dosad uvedene carine u međusobnoj kinesko-američkoj trgovini negativno utječu na 2,5 posto svjetske trgovine.

U slučaju da Kina uzvrati mjerama odmazde u punom opsegu, to bi izravno odrazilo na četiri posto svjetske trgovine, a neizravno na 12 posto. Što se tiče glavnih rizika kod naših trgovinskih partnera, Stojić je ubrojio političku nesigurnost u Njemačkoj i Italiji. No, Hrvatska i dalje ekonomski raste sporije od prosjeka istočne i jugoistočne Europe. Primjerice, dosadašnji lider u regiji bila je Slovenija koja će ove godine ekonomski ojačati za 3,6 posto, procjenjuju u Addiko banci. No, smijenit će je Srbija čiji bi BDP ove godine mogao porasti 4,5 posto.

 

3 posto

rasta hrvatskog BDP-a predviđa Addiko u ovoj i idućoj godini

U tom kontekstu, pitanje je može li Hrvatska rasti brže? Stojić smatra da ne može zbog "nepovoljne naslijeđene strukture gospodarstva".  "No, u našem je slučaju pozitivno što se mijenja struktura rasta, poput povećanja izvoza", naglašava Stojić. Osvrnuo se i na tečaj kune koji u narednom razdoblju vidi "malo jačim". Ovogodišnji prosječni tečaj od 7,42 kune za euro iduće godine pada na 7,39 kuna, a 2020. na 7,36 kuna. Na Macroeconomic Outlooku govorilo se i o digitalnoj transformaciji za koju je predsjednik Uprave Addiko banke Mario Žižek kazao kako ima vrlo veliki utjecaj na bankarsku industriju.

U tom kontekstu, Žižek je najavio skorašnje "otvaranje" virtualne poslovnice te banke.  O aspektima digitalne transformacije pobliže je govorio Luca Martini, partner u konzultantskoj kući PricewaterhouseCoopers koji je na primjeru tri europske banke - britanskog Lloydsa te španjolskih BBVA i Caixabank - pokazao što nova generacija klijenata banaka očekuje i kako to provesti. Martini je istaknuo Caixabank koja predvodi u digitalnoj transformaciji, pa se od 2,4 milijarde transakcija godišnje, 28% njih odvija putem internetskog bankarstva, a 27 posto putem mobilnog. "Digitalni klijenti će uskoro oblikovati bankarske odluke", poručio je Martini dodavši kako novi klijenti sve više traže "Amazon iskustvo" u kontaktu s bankom.  

Komentari (9)
  • itoldyouso
    itoldyouso 17:14 4.10.2018.

    da na radaru.. vec su lansirali agrokor raketu

  • zlocesti
    zlocesti 12:03 3.10.2018.

    Ne vjerujemo !

  • tovarish
    tovarish 8:53 3.10.2018.

    šuplje priče . ovo mi izgleda kao da se žele riješiti dionica, a kupaca ni za lijek pa sad rade marketnig ne bi li nekoga navukli na kupnju

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve