Šet mjeseci otkako je došla na čelo T-Coma, Irena Jolić Šimović, priprema kompaniju za najveći investicijski val u posljednjih 10 godina. Grupa T-HT planira u stanovima i poslovnim prostorima diljem Hrvatske žičane telefonske utičnice zamijeniti optičkim priključcima te, kako je istaknuo predsjednik uprave Ivica Mudrinić, “utažiti žeđ za sve većom internetskom propusnošću i podići brzine surfanja na 25, 50 i 100 Mbps”. T-Com je u 2008. godini 30 posto svojih korisnika prebacio na ADSL, a statistike zapadne Europe ukazuju da bi ih ukupno mogao prebaciti 55 posto. Lani je u postavljanje nove opreme za DSL te u pripreme za optičku infrastrukturu T-HT uložio 1,6 milijardi kuna što je 30 posto više nego godinu prije. Jolić Šimović istiće da su spremni za ponudu takozvanog triple-playa – usluge koja objedinjuje telefon, internet i televiziju, i da samo čekaju zeleno svijetlo tržišnog regulatora. No, naglašava da bi na dinamiku T-HT-ovog ulaganja u optiku nepovoljno utjecali novi državni nameti T-Mobileu.

Koliko je potrebno uložiti u novu pristupnu mrežu? Spominju se investicije od jedne do dvije milijarde eura.
To je svakako vrlo skupa priča i u njezinu računicu treba uključiti niz čimbenika poput pokrivenosti. No, čak ni najrazvijenije zemlje nemaju pokrivenost optičkom infrastrukturom od 100%, pa tako neće ni Hrvatska. Konkretnu brojku ne mogu iznijeti, ali unazad par godina navodili su se različiti podaci. Primjerice, spominjale su se brojke od 500 do 700 eura za uvođenje optike po korisniku. Preporučljivo je to usporediti sa stanjem na drugim sličnim tržištima, primjerice u Sloveniji da bi se dobila cjelovitija slika.

Kada ćete to realizirati?
To je vrlo bliska budućnost. No, ovisi o signalu koji država daje prema tržištu jer tako velike investicije ne mogu se planirati ukoliko postoje velike neizvjesnosti.

Očekujete li ekskluzivitet nad tom budućnom infrastrukturom kao što ju je u Njemačkoj svojevremeno tražio Deutsche Telekom (DT)?
DT je prije nekoliko godina kretao s uslugom VDSL-a, a mi pričamo o optici do stana (FTTH) i optici do zgrade (FTTB). No, ne podrazumijevamo u tom smislu ekskluzivitet, ali ni postavljanje regulatornih prepreka za realizaciju tako velikih investicija. Konkretna regulatorna pravila za brze optičke mreže još nisu donesena. Europska komisija ima nekoliko naputaka, a T-HT će imati svoje mišljenje u trenutku kad će se donositi takva regulativa u Hrvatskoj agenciji za poštu i elektroničke komunikacije.

U kojoj je onda fazi vaš investicijski plan u optiku?
T-Com je u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu već krenuo u testiranje nove optičke infrastrukture do građana. Želimo vidjeti kako sve funkcionira u novoj ponudi s obzirom da optiku već koristimo u ponudi za poslovne subjekte. Optika je budućnost telekoma.

Neki operateri kroz suradnju s građevinskim tvrtkama postavljaju svoju optičku pristupnu infrastrukturu u nove objekte. Hoće li i T-Com raditi nešto slično?
Radimo na takvom programu, jer takav će model zasigurno kroz nekoliko godina postati standard. Za građane i poslovne subjekte najvažnije je da će im optički priključak podići vrijednost nekretnine.

Optika se polaže u DTK. Ima li tu još otvorenih pitanja?
U Zakonu o elektroničkim komunikacijama to je pitanje riješeno preko prava puta. No, za njegovu praktičnu provedbu čeka se Pravilnik agencije o pravu puta koji će donijeti tržišni regulator.

Hoće li T-HT zbog planiranih investicija imati problema sa zaduženošću ili negativnim utjecajem na dividendu?
Telekomunikacije su vrlo intenzivan biznis i stope povrata kapitala nisu iste kao u nekim drugim industrijama. Svi pokazatelji ukazuju da dobro radimo svoj posao. Imamo snažan tijek novca i T-HT je u tom smislu iznimno kvalitetna kompanija. Nadam se da će se to jednog dana dovoljno prepoznati i na burzi.

Zašto je lani usprkos rastu prihoda od interneta za 33% prosječni mjesečni prihod po korisniku ADSL-a pao 1,6%?
Prihod od interneta je porastao na 901 milijuna kuna zbog rasta broja korisnika ADSL-a, dok je ARPU, prosječan prihod po korisniku, blago snižen zato što smo, da bi pridobili korisnike, pružili benefite u obliku besplatnog povećanja brzina.

Kakav rast u segmentu broadbanda očekujete u ovoj godini?
Mijenja se paradigma. Naš prihod od glasovnih usluga je u opadanju i lani smo ga počeli nadoknađivati prihodima od broadband usluga. Udio od fiksne telefonije pao je s 59% udjela u ukupnom prihodu u 2007. na lanjskih 54% udjela. Prihod od interneta porastao je 33%. Zbog burze mogu tek reći da u 2009. očekujemo rast. Broadband predstavlja renesansu telekom biznisa.

Ima li smisla značajno ulagati u fiksni broadband kad se može brzo surfati i na mobilnim mrežama?
Svaka usluga ima svoju nišu. Film ćete radije gledati na velikom ekranu, za što vam treba fiksni broadband, a zatrebate li informaciju dok ste u pokretu, koristit ćete mobilni broadband. Postoji komplementarnost, a ne isključivost. Treba uzeti u obzir navike korisnika. Pad prometa u prijenosu glasa u fiksnoj telefoniji, što ga bilježimo u Hrvatskoj, znatno je veća pojava u drugim europskim zemljama. To je stoga što u Hrvatskoj fiksni telefon ima određenu vrijednost, zamjetnu kod starije populacije. Mlađe generacije češće koriste mobitele.

Kako će izgledati fiksne telekomunikacije u budućnosti?
Gradimo infrastrukturu čiji je potencijal velik. To se već sad očituje u rastu broja korisnika u broadbandu i IPTV-u, a osim toga dolaze nam i nove broadband usluge što je velika prednost fiksnog telekoma poput T-Coma. Nove broadband usluge također će se temeljiti na sadržaju. Razvijat će se usluge poput povezivanja i komunikacije od kuće i na poslu, pametnih zgrada, video-nadzora, a sve će to korisnicima osigurati nove mogućnosti.

Koliki je interes T-Coma u medijskom biznisu?
Krećemo u tom smjeru na svoj način. Uz iznimke, poput France Telecoma ili Telekoma Polske, koji je ušao u produkciju filmova, te je čak bio koproducent filma Andrzeja Wajde “Katyn” lani nominiranog za nagradu Oscar, brojni pokazatelji upozoravaju na to da telekomi nisu uspješni u proizvodnji sadržaja. No, iako telekomi načelno ne proizvode sadržaj, kupuju ga i putem svoje infrastrukture dostavljaju korisnicima. U tom smislu nam dobro dolazi poznavanje korisničkih navika.

Koliko su usluge poput Fonoteke, Snimalice, Shoppinga isplative?
Još ne, ali daju kompetitivnu prednost nad konkurencijom. Snimalica je hrvatski TiVo, a istraživanja iz SAD-a sugeriraju da korisnici to traže i rast koji bilježimo u tom segmentu to potvrđuje. Slično je sa Shopping uslugom i Fonotekom. No, trebalo bi malo bolje urediti zakonsku regulativu oko glazbenih prava s jedne strane, a s druge je važno smanjiti još uvijek dosta raširenu piratizaciju glazbe. Kroz ugovore s diskografima pokušavamo ponuditi pjesme i albume koji su u trendu, jer to je ono što se prodaje i gdje vidimo rast.

Kako se ta multimedijska transformacija u ponudi odrazila na strukturu zaposlenika?
Prilično snažno. Dio zaposlenika smo dodatno educirali, a dio novih kompetencija nadoknadili dovođenjem specijaliziranih stručnjaka. Dodatno smo poradili na proširenju prodaje i marketinga. Što se pak tiče sadržaja, doveli smo dosta ljudi koji su stručni za medije i odabir medijskih sadržaja, što telekom biznis dosad nije imao.

Hoćete li na još neke načine, osim kroz spajanje prodaje i marketinga, doći do spajanja T-Coma i T-Mobilea? Planirate li spojiti T-Com i Iskon?
T-Com i T-Mobile nude komplementarne usluge i u tom smislu istražujemo prostor za suradnju. To može primjerice biti u području ponude quadriple-play usluga, znači usluzi koja spaja telefon, internet, televiziju i mobitel. Što se pak tiče Iskona, za njega nema planova za integraciju. Tvrtka je prepoznata kao kvalitetan brend, dobro posluje i bilježi rast korisnika.

Kako se planirate nositi s državnom tvrtkom Odašiljači i veze koja vam je u veleprodaji sve snažniji konkurent, a riječ je o, uz internet, segmentu u kojem bilježite najbrži rast prihoda?
Planiramo ostati prvi u veleprodaji, a konkurencija je pozitivan poticaj. T-HT je preuzeo dokumentaciju za digitalnu zemaljsku televiziju DVB-T i razmatramo takav korak.

Ulazak u IT biznis

Hoćete li kupovati sistemske integratore ili ulazak u IT vidite kroz partnerstva s IT tvrtkama?
Sigurno je to segment u koji planiramo ući. Partnerski tu vidimo prostor za rast. Ugovor s Microsoftom je uistinu dobar primjer, jer smo postigli uspjeh u tom segmentu, a suradnja na konferenciji Windays samo je jedna od potvrda dobrog partnerskog odnosa. Što se pak tiče akvizicija, one se promatraju po konkretnim slučajevima i za to je potrebno donijeti adekvatnu poslovnu odluku. Mi definitivno ulazimo u područje sistemske integracije, odnosno ulazimo u poslovanje koje na zapadu zovu ICT-em, kombinacijom telekomunikacija i informatike