Jeftini energenti nagrizli rezultate, ali najveći igrači ostali su u plusu

Foto: Thinkstock Foto: Thinkstock

Istraživanje i proizvodnja nastavili su s uspješnim povećanjem domaće proizvodnje nafte, čime je dosegnuta razinu iz 2009. godine, kažu u Ini.

Energetski sektor je po prihodima tradicionalno u samom vrhu svih lista najvećih poduzeća u Hrvatskoj, a takva situacija je i na ovogodišnjoj Top 505 ljestvici. Uzme li se 15 najvećih tvrtki s ovog popisa, njih sedam dolazi iz energetike, s tim da su tri najveće upravo kompanije iz ove branše. Prošle je godine sektor generalno karakterizirao pad prihoda, a uglavnom i dobiti, što je u pravilu uzrokovano nižim cijenama energenata, u prvom redu nafte. No, za razliku od većine ostalih sektora, energetičari, barem oni veći, redom su godinu završili pozitivno s većom ili manjom dobiti. Tradicionalno prvo mjesto drži naftna industrija Ina koja je lani imala prihod od 15,1 milijardu kuna, a što je bio pad za 24 posto u odnosu na godinu prije. Tvrtka je imala gotovo 4600 zaposlenih, a dobit od 160 milijuna kuna je bila itekako pozitivniji rezultat od 1,2 milijarde kuna gubitka u 2015. Iz same Ine ističu da je 2016. za njih bila uspješna godina. “Usprkos nepovoljnom okruženju i nužnoj optimizaciji troškova, gotovo svi poslovni pokazatelji djelatnosti zabilježili su rast. Istraživanje i proizvodnja nastavili su s uspješnim povećanjem domaće proizvodnje nafte, čime je nakon nekoliko godina rasta, proizvodnja dosegla razinu iz 2009. godine. Povećanje proizvodnje nafte pomoglo je dijelom kompenzirati pad proizvodnje plina sa zrelih polja, osobito u podmorju. Poslovanje rafinerija i marketinga treću je godinu zaredom zabilježilo rast prodaje u Hrvatskoj i regiji, a ostvareno je i regionalno širenje maloprodaje, akvizicijom Energopetrola. Financijski rezultati ove tvrtke potpuno su konsolidirani u rezultate Ina Grupe, pri čemu je broj maloprodajnih mjesta dostigao gotovo 500. Kapitalna i druga ulaganja u 2016. bila su snažna te su dostigla gotovo 1,6 milijardi kuna. Ako usporedimo razinu ulaganja Ine i trendove nakon pada cijene nafte u 2014. godini s globalnim i regionalnim naftnim i plinskim kompanijama, vidljivo je da je Ina među rijetkima koje su zadržale snažnu razinu ulaganja i omjer reinvestiranja iznad razine od 60 posto. U prvom polugodištu 2017. godine zabilježen je zavidan rast Ininih rezultata u svim aktivnostima. Svi najvažniji pokazatelji poboljšani su, pri čemu je EBITDA povećana s 521 milijun kuna u prvom polugodištu 2016. godine na 1398 milijuna kuna u prvom polugodištu 2017. godine, dok je neto dobit bez jednokratnih stavki skočila na 608 milijuna kuna u usporedbi sa 70 milijuna kuna u prvom polugodištu 2016. Pozitivni rezultati u prvom polugodištu 2017. upućuju na dobar nastavak godine”, ističe predsjednik Uprave Ine, Zoltán Áldott.

Zadovoljni postignutim

Na drugom mjestu ukupne, ali i energetske ljestvice je Hrvatska elektroprivreda, a u Top 10 energetskih tvrtki su još dvije HEP-ove tvrtke kćeri: HEP – Operator distributivnog sustava (ODS) te HEP – Proizvodnja. Sam HEP je imao prihod od 8,86 milijardi kuna, a što je bio pad za 6,9 posto u odnosu na 2015. Dobit od 1,32 milijarde kuna je bila pak 18,5 posto manja. HEP-ODS je lan imao prihod nešto veći od sedam milijardi kuna, što je bilo 5,7 posto lošije nego u godini prije. Dobit od 667 milijuna kuna je bila za osam posto lošija. S druge strane, HEP – Proizvodnja je s 3,27 milijardi prihoda imala nešto manje od jedan posto slabiji rezultat nego u godini prije, no zato im je dobit od 428,3 milijuna kuna bila 27 posto veća nego u 2015. Iz samog HEP-a ističu da je čitava Grupa treću poslovnu godinu za redom ostvarila iznimno dobar rezultat.  “Prema revidiranim financijskim izvješćima, u 2016. godini ostvarena je konsolidirana neto dobit od 2,05 milijardi kuna. U 2016. rasla je proizvodnja hidroelektrana i termoelektranama te je povećana nabava električne energije na tržištu. HEP je povećao prodaju električne energije u Hrvatskoj, no uz smanjenje prihoda zbog pada ukupne razine jediničnih cijena električne energije za sve kategorije kupaca, kako korisnika javne usluge opskrbe, tako i opskrbe pod tržišnim uvjetima. Prihodi od prodaje električne energije izvan Hrvatske značajno su povećani u odnosu na 2015. uslijed većeg izvoza viškova električne energije proizvedene u elektranama HEP-a te veće prodaje kupcima u regiji. U 2016. stabiliziran je tržišni udjel HEP-a u opskrbi domaćih kupaca električnom energijom. U segmentu opskrbe poslovnih kupaca na slovenskom tržištu ostvaren je udjel od 12,5 posto, te je ostvaren iskorak i na druga susjedna tržišta (Bosna i Hercegovina i Srbija), čime je HEP dodatno učvrstio poziciju tržišnog lidera u opskrbi električnom energijom. Poslovni prihodi Grupe u 2016. iznosili su 14,4 milijarde kuna te su manji za 169,1 milijuna kuna (1,2%) u odnosu na prethodnu godinu. Ostvarene su investicije u iznosu od 2,59 milijardi kuna, koje su financirane vlastitim sredstvima bez potrebe dodatnog dugoročnog zaduženja. Rejting agencija Standard & Poor’s povećala je samostalnu ocjenu kreditnog rejtinga HEP-a s b+ na bb, ali i ukupnu ocjenu HEP-ovog kreditnog rejtinga s BB- na BB. Time se ukupna ocjena kreditnog rejtinga izjednačila s ocjenom rejtinga Hrvatske, a prema mišljenju agencije, HEP zasad ne može imati bolji rejting od države”, ističu u HEP-u kojem je na čelu predsjednik Uprave Perica Jukić, kojem se, doduše, upravo traži nasljednik.

Petrol i PPD

Petrol je 4. po redu energetska i 6. ukupno po prihodu hrvatska tvrtka u 2016. godini koja zapošljava 787 ljudi te ostvaruje prihod od 4,87 milijardi kuna. Prošlogodišnja realizacija je bila 12,4% manje nego u godini prije, no dobit od 99 milijuna kuna je porasla 42,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Vukovarsko Prvo plinarsko društvo (PPD) lani je bilo peto s prihodom od 3,3 milijarde kuna, a što je bio pad za 12%. Dobit od 180 milijuna kuna je 12,9 posto slabija od one u 2015. Ivana Ivančić, članica uprave PPD-a zadužena za uvoz, trgovinu i opskrbu te strana tržišta, ističe da su rezultati PPD-a u 2016. godini u skladu s očekivanjima i na razini planiranih vrijednosti. “Bilježimo rast u prodanim volumenima kao i u prisutnosti na inozemnim tržištima. Prošlogodišnje poslovanje energetskoga sektora obilježile su vrlo niske cijene plina, ali i ostalih energenata što je utjecalo na prihode većine tvrtki u energetskom sektoru. Međutim, želim naglasiti da smo proteklu godinu iskoristili za kvalitetnu pripremu i istup na susjedna tržišta što je rezultirao velikim rastom opsega poslovanja u 2017. godini u kojoj očekujemo izvrsne poslovne rezultate. Naša dugoročna strategija usmjerena je na zadržavanje vodeće uloge na plinskom tržištu Hrvatske te širenje u regiji, što uspješno i ostvarujemo. Snažan nastup na domaćem i stranim tržištima rezultat je rada naših zaposlenika. Svaki od njih ambasador je naših vrijednosti u odnosu s klijentima, partnerima i zajednicom. U ime menadžmenta zahvaljujem svakom od naših sjajnih zaposlenika za njihovu odlučnost, kreativnost i pristup radu”, ističe Ivančić. Crodux Ivana Čermaka je 14. hrvatska tvrtka po prihodu, a među energetičarima zauzima visoko 7. mjesto s realizacijom od 2,83 milijardi kuna. Crodux zapošljava 848 ljudi, a prihod im je bio 4,25 posto manji nego u 2015. No, zato je dobit od 58,4 milijuna kuna bila više od 40% veća. Iza njih dolaze konkurentski im Lukoil na 28. mjestu Top505 te Tifon na 52. Lukoil je imao prihod od 1,79 milijardi kuna te dobit od 19,2 milijuna kuna, obje stavke su u minusu u odnosu na godinu prije. Tifon je uprihodio 1,23 milijarde, a što je bilo 6,9% manje, uz dobit od 42,8 milijuna, a što je bio rast od 67 posto. Listu 10 najvećih energetskih tvrtki zatvara Gradska plinara Zagreb – Proizvodnja s prihodom od 1,1 milijardu kuna te dobit od 44,5 milijuna. Prihod im je bio gotovo 17% manji nego u godini prije, a dobit 28% veća. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!