Za Udrugu Franak jedino prihvatljivo rješenje za građane koji imaju kredite vezane uz švicarske franke jest konverzija svih tih kredita u kunske, i to po tečaju franka i kamatnoj stopi koji su vrijedili u trenutku odobravanja kredita, rečeno je u četvrtak na okruglom stolu Udruge Franak i udruge Promijenimo Hrvatsku "Rješenje problema kredita s valutnom klauzulom u CHF".

To je ujedno i stav koji će predstavnici Udruge Franak zastupati u sklopu radne skupine za rješenje problema dužnika u 'švicarcima', koju čine još i predstavnici banaka, Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke (HNB), a koja se sastaje u ponedjeljak.

Pritom ekonomist Ivan Lovrinović, osnivač udruge Promijenimo Hrvatsku, ističe kako to rješenje ne bi koštalo gotovo ništa te dodaje kako ne vjeruje u tvrdnje središnje banke da bi taj model devizne rezerve države smanjio za više od 3 milijarde eura, odnosno oko 30 posto. Lovrinović nije želio pojasniti svoju tvrdnju, već je pozvao guvernera Borisa Vujčića da izračun središnje banke "predstavi pred stručnim auditorijem", umjesto da njime "plaši javnost".

Lovrinović je iznio i podatak da su dužnici u 'švicarcima' od 2011. do danas na temelju tečajnih razlika svoje kredite preplatili za oko 8 milijardi kuna. "Za toliko je smanjena potrošnja u Hrvatskoj, što se negativno odrazilo i na kretanje BDP-a, dakle i produžilo recesiju", istaknuo je.

Da je konverzija jedino rješenje smatra i član saborskog Odbora za financije i državni proračun Goran Marić (HDZ), no on iznosi i prijedlog da se, zbog visoke euriziranosti sustava, krediti u francima prvo konvertiraju u kredite vezane uz euro. Potom, kroz razdoblje od nekoliko godina, treba cijeli sustav deeurizirati, kroz destimulaciju i štednje i zaduživanja u euru.

Istaknuo je i da je do sadašnjeg stanja došlo "zbog izražene želje komercijalnih banaka za spekulacijama, niske razine financijske pismenosti građana te nedovoljne uključenosti regulatora, dakle HNB-a", kojeg Marić označava najvećim krivcem. Ipak, kaže, prije prijedloga konačnog modela dugoročnog rješenja za problem 'švicaraca' mora se provesti detaljnija analiza, "jer niti su sve banke isto postupale, niti su isto izložene franku, niti su svi korisnici kredita u francima prošli isto".

Za navodni prijedlog banaka, da se problemi rješavaju individualno, a temelji se na socijalnom položaju klijenta, iz Udruge Franak kažu da nije dobar. Njime bi se, kaže pravni koordinator udruge Jurica Dobrinić, riješio samo problem građana koji su u izuzetno teškoj socijalnoj situaciji, primjerice jer su ostali su zbog posla ili su obolili, a za sve ostale to nije rješenje.

Financijski stručnjak Niko Delić je, pak, ocijenio da su za današnju situaciju najodgovornije banke, koje su se štitile od fluktuacije tečaja franka, ali to nisu činile i za svoje klijente. Suodgovorne su država i regulator, koji to nisu spriječili i zato te tri strane trebaju ponuditi rješenje, kazao je Delić, iznoseći nekoliko modela po kojima bi se krediti konvertirali u kunske.

Prema tim modelima, trošak konverzije u potpunosti bi se prebacio na banke, koje bi iskazale računovodstveni gubitak, koji se pokriva kapitalom banaka. Tako kapitalno oslabljene banke trebali bi dokapitalizirati ili njihovi strani vlasnici ili država, izravno državnim obveznicama ili putem obveznica HBOR-a, a koje bi onda otkupio HNB, predlaže, među ostalim, Delić.

Na okruglom su stolu svoja iskustva iznijeli i predstavnici sličnih udruga iz Srbije, Slovenije te BiH, u kojoj je, prema riječima predsjednika udruge Kemala Durakovića, već 200-tinjak sudskih presuda kojima su ugovori o kreditima u CHF proglašeni ništetnima, stanje je vraćeno na početno, a dužnicima je omogućeno da otplate samo iznos kredita u domaćoj valuti na dan dizanja kredita uvećano za kamatu.