AGROKOR: 'Od nagodbe treba odustati, EPM model ima tridesetak slabosti, a jedva 10 prilika'

Tjera li se perspektivne sastavnice koncerna prisilno u stečaj/Boris Ščitar/VL/PIXSELL Tjera li se perspektivne sastavnice koncerna prisilno u stečaj/Boris Ščitar/VL/PIXSELL

O produljenju Lexa, ne samo radi prenapregnutih rokova, sve se češće govori kao o drugoj prilici za državu.

U slučaju Agrokor već danima sve su oči uprte u natezanja predstavnika ruskog Sberbanka i američkog Knightheada. Duboko u sjenu pali su pregovori koji se usporedno vode s nekoliko većih domaćih vjerovnika nezadovoljnika koje se nastoji udobrovoljiti kako bi se u nagodbi izbjegle gnjavaže s osporavanjima i parničenjem. U kojoj je fazi završno loptanje između ruske banke i predstavnika američkog fonda odnosno roll up kreditora još se ne zna iako su do najavljenog usuglašavanja plana nagodbe i slanja prijedloga Trgovačkom sudu preostala samo tri dana.

Sberbank uz svoje diplomate navijače pritom pregovara s pozicija sutrašnjeg dominantnog vlasnika novog Agrokora, a Knighthead, također uz podršku s diplomatskih tribina, gleda kako uhvatiti što bolju, tj. još bolju zaradu od svoje investicijske ekskurzije u Hrvatsku.  "A gdje je Hrvatska? Ni pri pisanju Lex Agrokora ni poslije u političkim definiranjima cilja Agrokora, nije najjasnije definiran interes Hrvatske. Ovo je prilika da političari definiraju taj interes i da se za njega izbore", jučer je konstatirao ekonomski komentator Željko Ivanković. Premijer je, kaže, dosad izlazio samo s pričom o spriječenoj katastrofi. Ako se zna što se želi i sad se može izaći s novim ciljem, novim timom, kaže. Takvo su viđenje u kontekstu mogućeg produljenja Lexa već ranije iznosili i neki drugi kroničari slučaja Agrokor poput Goranka Fižulića ili konzultanta Hrvoja Japunčića.

Japunčić smatra da je "proces restrukturiranja Agrokor grupacije kao osnovnu premisu trebao sadržavati alternativu, ali ne na način "jedina moguća nagodba ili stečaj" već u osnovnom odabiru budućnosti kroz barem dva oblika ili modela nagodbe.  Prvi alternativni prijedlog prva je, još potkraj 2017. ponudila Udruga manjinskih dioničara kao izravno zainteresirana strana, premda ne i sudionik procesa nagodbe, ali u to vrijeme za to apriori nije bilo sluha.  Kako je u međuvremenu proces ipak i kompromitiran, u produljenju lexa, ali ne samo u kontekstu prenapregnutih rokova, sve se češće govori kao o drugoj prilici za (bolje) definiranje "interesa Hrvatske". Neki pritom podrazumijevaju i prilično temeljit "reset" modela nagodbe: kako se približava "deadline" za proces nad koncernom Agrokor, zanimljivo, sve glasniji bivaju i kritički tonovi i upozorenja.

>>Japunčić: Alternativni pristup nagodbi ili zašto vjerovnicima Agrokora treba omogućiti izbor

 

7,8 mlrd.

kuna tražbina otpisuje se domaćim vjerovnicima

Od analiza kojima se bave pojedini financijski djelatnici trenutno prednjači ona pod nazivom "Nagodba Agrokorovih vjerovnika i moguća kapitalna povezivanja s ciljem smanjivanja financijskih rizika" autorice dr. Mihaele Grubišić Šeba iz tvrtke BizVision. Predstavljena je na 53. Simpoziju Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika koji je prošlog vikenda održan na Malom Lošinju. Između ostalog ona navodi i 30-ak slabosti te sličnu brojku prijetnji od predloženog modela prioritetnog namirenja Entity Priority Model i nacrta nagodbe, i to naspram ukupno tek 10-ak prilika koje se time stvaraju. Kao pobornik alternativnog modela (dva moguća rješenja) pledira za odustajanje od predložene nagodbe.

"S obzirom na nepouzdanost GFI, netransparentnost postupka izvanredne uprave i utemeljene sumnje u pogodovanje i korupcije, predlaže se odustajanje od predložene nagodbe, vraćanje pretpostavke kontinuiteta poslovanja koncernu Agrokor i dozvoljavanje vlasnicima da (uz nadzor kreditora i vjerovnika) financijski restrukturiraju koncern po Stečajnom zakonu ili Zakonu o trgovačkim društvima", zaključuje Grubišić Šeba dodajući da predložen koncept nagodbe rezultira brisanjem dioničkog kapitala na štetu hrvatskih vjerovnika i dioničara, temeljenog na nepotvrđenim financijskim podacima za 2016. i 2017. Perspektivne sastavnice koncerna se prisilno tjeraju u stečaj, seljenjem sjedišta koncerna u Nizozemsku, a domaćim vjerovnicima, kaže, otpisuje se 7,8 mlrd. kn tražbina, ne računajući potpuni otpis dioničkog kapitala vlasnicima.

 

10. srpnja

krajnji je rok za izglasavanje nagodbe po lexu

Uz to, ističe, RH se izlaže velikom riziku odšteta po sudskim tužbama postojećih dioničara i riziku u vezi buduće konkurentnosti prehrambene industrije i poljoprivrede, kao i tržišta kapital.  Inače, uz pitanja poput motiva i koliko su kritičari upregnuti u javni interes ili moguće u interes sadašnjih vlasnika, činjenica je da realnih povoda za propitivanja ne manjka. Dio analitičara stoga u prvi plan i stavlja važnost kategorija kao što su pravičnost i poštenje za sve dionike procesa, uz bazično propitivanje koje se tiče interesa RH, tj. osigurava li se na dostatni način visoka "letvica" u očito prijeko potrebnoj zaštiti za hrvatske strateške interese u prehrambenoj i prerađivačkoj industriji. Razlog?

Sastavnice Agrokora po planu prelaze u ruke krovne nizozemske zaklade, ali u formi anonimnih vlasnika. Stoga, iako stižu u "5 do 12",  analize pod egidom  zaštite vjerovnika i nacionalnih interesa, mogu pomoći da se do kraja objektivno sagleda stanje, a tako i koristiti Vladi i predstavnicima državnih institucija. Generalno, dio njih se ne refirara pozitivno spram modela namire i samog procesa izvanredne uprave, koja po njima bez opravdanja usteže dati svu dokumentaciju na Trgovački sud. S pravnog i financijskog aspekta gledano, pitanje je što će kritičari uspjeti polučiti, no pod njihovim povećalom je niz pitanja vezanih uz tijek procesa. To znači da su pod povećalom razne teme; npr. transparentnost provođenja postupka, navodni nepotpuni financijski podaci, te posebno roll up kredit, koji je poseban 'trn' dijelom i zbog navodno problematičnog načina knjiženja, a tu je kao 'šlag' i još uvijek prva razina sumnji u pogodovanja i korupciju, zbog čega je i krenula USKOK-ova istraga afere Hotmail.

Komentari (6)
  • Jordan
    Jordan 5:50 13.6.2018.

    Nikakvo produljenje lexa ne dolazi u obzir ako se misli nastaviti sa ovakvom nagodbom. Ova nagodba je nezakonita i puna pogodovanja pojedinim vjerovnicima i takva će ostati i za 3, 6 ili 12 mjeseci.

  • SeRija
    SeRija 19:27 12.6.2018.

    Japunčić smatra da je “proces restrukturiranja Agrokor grupacije kao osnovnu premisu trebao sadržavati alternativu, ali ne na način ”jedina moguća nagodba ili stečaj“ već u osnovnom odabiru budućnosti kroz barem dva oblika ili modela nagodbe. Prvi alternativni prijedlog prva je, još potkraj 2017. ponudila Udruga manjinskih dioničara kao izravno zainteresirana strana, premda ne i sudionik procesa nagodbe, ali u to vrijeme za to apriori nije bilo sluha. Kako je u međuvremenu proces ipak i kompromitiran, u produljenju lexa, ali ne samo u kontekstu prenapregnutih rokova, sve se češće govori kao o drugoj prilici za (bolje) definiranje ”interesa Hrvatske“. Neki pritom podrazumijevaju i prilično temeljit ”reset“ modela nagodbe: kako se približava ”deadline" za proces nad koncernom Agrokor, zanimljivo, sve glasniji bivaju i kritički tonovi i upozorenja.

  • Industrija
    Industrija 17:49 12.6.2018.

    Produljenjem se globalno ne postize nista i zato ga ne smije i ne moze biti.
    Kad bi se produljilo to bi znacilo da je netko, bilo tko, sa svojim trazbinama i utjecajem zakocio. U tom slucaju apetiti rastu, a imovina se smanjuje i tu nema kraja.
    Najbolja mogca nagodba je sad. Sve drugo je losije.

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!