Hoće li u svibnju biti štrajka zaposlenih u javnim službama ili neće, još se ne zna pouzdano. Zna se tek da se sa sindikalcima predvođenim Vilimom Ribićem u redovima Vlade još pokušava pronaći kakav-takav dogovor, kao i da datumi koji su se spominjali u vezi sa štrajkom (od 12. svibnja) nikako ne idu u prilog ambijentu koji bi država u trenutku novog zaduživanja na međunarodnom tržištu željela pružiti potencijalnim investitorima.

Imuni na recesiju
I dok traju natezanja sa sindikalcima iz javnog sektora, sa svakom mjesečnom objavom podataka Državnog zavoda za statistiku o plaćama i zaposlenosti stižu sve jasniji signali kako zaposleni u privatnom sektoru, za razliku od javnog, i te kako osjećaju utjecaj recesije. Ukratko, vršne brojke javni sektor malo uljepšava, što samo govori u prilog tezi da je Vladina reakcija u vezi s plaćama državnog javnog sektora imala zakašnjelu reakciju. Prema najnovijim podacima o neto plaćama, za veljaču, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj je iznosila 5.230 kuna, što je 77 kuna ili 1,4 posto manje nego u siječnju. Računajući i inflaciju, realno su neto plaće u veljači pale dva posto. U usporedbama s lanjskom veljačom, prosječna je plaća nominalno bila viša 4,8 posto (237 kuna) dok je realno gotovo stagnirala (porasla je 0,5 posto). U siječnju i valječi zajedno u odnosu na isto razdoblje 2008. nominalno su plaće bile 5,3 posto veće, a realno 1,4 posto. No, promotri li se struktura po djelatnostima, jasno se naziru skupine koje su jače, odnosno slabije pogođene padom ukupne ekonomije. Tako su u javnim službama i upravi neto plaće u veljači u odnosu na isti lanjski mjesec veće za 7 do 14 posto nominalno (realno 2,7 do 9,5 posto), dok su npr. u prerađivačkoj industriji plaće i nominalno praktički iste kao lani (porast od 0,7 posto), a realno su 3,3 posto niže nego godinu dana prije. Nije mnogo drukčija ni situacija u trgovini koja je također jedna od značajnijih djelatnosti po broju zaposlenih; u njoj su plaće u godinu dana porasle 2,5 posto nominalno, a realno su ove veljače 1,6 posto niže. Kad se pak zagrebe po pojedinim granama industrije, niz ih je na godišnjoj razini zabilježilo i znatno veći pad, a jedna od njih je i proizvodnja farmaceutskih proizvoda u kojoj su plaće u veljači bile čak 28 posto niže.

Strah od otkaza
Uza sve, u privatnom sektoru zaposleni su, osim plaća, daleko izloženiji i gubitku posla. Primjerice, na kraju prvog tromjesečja u prerađivačkoj industriji bilo je zaposleno 237.200 zaposlenih, dok ih je još početkom godine bilo 250.250. Dakle, u samo tri mjeseca izgubljeno je više od 13.000 radnih mjesta Inače, najviša prosječna neto plaća za veljaču isplaćena je za savjetničke usluge (11.635 kuna), a po više od 8000 kuna iznosile su prosječne plaće u informatici, telekomunikacijama, zračnom prijevozu te znanstvenom istraživanju i razvoju. Nasuprot tome, unutar prerađivačke industrije u nekoliko grana s već poslovično niskim plaćama prosječna plaća bila i ispod 3000 kuna: u proizvodnji kože i srodnih proizvoda tek nešto iznad 2.500 kuna, u proizvodnji odjeće 2.760 kuna, preradi drva nepunih 3.000 kuna, a u proizvodnji namještaja tek stotinjak kuna više od toga.