Javni dug 74,5% BDP-a u rujnu, neizvjestan kraj godine

Zdravko Marić, ministar financija/P. Macek/PIXSELL Zdravko Marić, ministar financija/P. Macek/PIXSELL

Hrvatska je zasad među rekorderima u EU po dinamici pada javnog duga, no čekaju se finalne brojke za 2018. koje će pokazati koliki je udar spašavanja Uljanika i hoćemo li ga platiti odgodom dizanja rejtinga.

Javni dug u Europskoj uniji u prosjeku nastavlja padati; u trećem kvartalu spustio se na 80,8 posto udjela u BDP-u pri čemu je Hrvatska među zemljama s najvećim padom na kvartalnoj te godišnjoj razini.

U Hrvatskoj je na kraju rujna 2018. javni dug iznosio 74,5 posto BDP-a, 1,6 postotna boda manje na kvartalnoj, a 4 boda manje na godišnjoj razini, najnovije su brojke Eurostata. Najveći godišnji pad javnog duga zabilježila je susjedna Slovenija, 8 postotnih bodova. Prema Nacionalnom programu konvergenciji Hrvatska se obvezala smanjivati javni dug. Do kraja ove godine on bi se trebao spustiti prema 72 posto, a do 2021. godine dotaknuti 65 posto BDP-a.

Brzinu konsolidacije pohvalile su rejting agencije najavivši podizanje kreditnog rejtinga što se očekuje do lipnja.  Ono što se čeka su konačne brojke o dugu na kraju godine jer je neizvjesno koliko će jamstava pulskog Uljanika (i kada će se bilježiti) omesti projekcije.

Uspori li značajno dinamika rezanja duga, u pitanje bi mogao doći rejting, kao i projekt uvođenja eura.  Dok je kod nas pitanje duga u središtu priče o uvođenju eura, zemlje koje su pod kišobranom zajedničke valuta ponešto su opuštenije. U 19 članica eurozone dug u BDP-u dosegnuo je 86,1 posto BDP-a. Premda je to 2,1 bod manje nego prije godinu dana, i dalje je osjetno iznad maastriških 60 posto. Apsolutna rekorderka po visini duga je Grčka u kojoj je dug gotovo 2 puta nadmašuje BDP (udio 182,2%, 7,4 posto biše na godišnjoj razini).

Slijedi Italija sa 133 posto, Portugal sa 125 posto te Cipar sa 110,9 posto.  Dok se među spomenutim zemljama mogu prepoznati neki od najglasnijih protivnika štednji, daleko se manje čuju primjeri poput Estonije ili Luksemburga. U baltičkoj zemlji javni dug doseže jedva 8 posto BDP-a, u Luksemburgu niti 22 posto, dok je u Bugarska blago iznad 23 posto. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!