U tekućoj godini Jadranski naftovod planira investirati između 350 i 400 milijuna kuna u predviđene projekte, što je više od 300 milijuna kuna koliko je investirano u dvije prethodne godine, izvijestili su čelnici Janafa na jučerašnjoj konferenciji za novinare održanoj u zagrebačkom sjedištu tvrtke. Te će investicije većim dijelom biti usmjerene u zaštitu okoliša i modernizaciju kako bi se produžio životni vijek naftovoda, kazala je rukovoditeljica Janafova sektora za strateški razvoj i planiranje Gordana Sekulić. Predsjednik Uprave Janafa Dubravko Tkalčić kao najznatnije među njima istaknuo je modernizaciju Janafova sustava nadzora i upravljanja i komunikacijsko-informacijske infrastrukture, unapređenje elektroenergetskog i geoinformacijskog sustava i gradnju obilaznice Krčkog mosta.

Veća sigurnost
Kako je objasnio, Janafov naftovod prolazi lukom tog mosta, a njegovo premještanje planira se zbog sigurnosnih razloga. Planovi Janafova razvoja od 2006. do 2012., dodala je Gordana Sekulić, oslanjaju se na novu energetsku politiku Europske unije te energetsku i gospodarsku strategiju Hrvatske. Naime, nova energetska politika EU uvelike se zalaže za zaštitu okoliša, pa je zemljama članicama i kandidatkinjama određeno da do 2020. godine smanje ispuštanje emisija CO2 u okoliš za 20 posto razvojem energetske učinkovitosti i energetskim miksom, odnosno upotrebom više vrsta energenata u istu svrhu.U toj priči Janaf računa na dio kolača od predviđenog povećanja količina uvozne nafte za Europu od 100 milijuna tona do 2030. godine zbog pada proizvodnje iz Sjevernog mora. “Poslovnu šansu vidimo u skladištenju nafte i derivata za domaće i potrebe zemalja Europske unije kada Hrvatska uđe u EU te u sudjelovanju u projektima Paneuropskog naftovoda i Družba Adria”, kazao je Tkalčić. Stoga će dio predviđenih investicija biti usmjeren na gradnju novih spremnika na postojećim Janafovim lokacijama u Omišlju i Sisku, a Gordana Sekulić dodala je da Janaf ima ambicije gradnje spremnika i na drugim lokacijama. “Za potrebe rekonstrukcije i dogradnje kupili smo zemljište uz terminal Sisak, izradili tehničku dokumentaciju i predinvesticijsku studiju, proveli smo studiju utjecaja na okoliš te konačno dobili i lokacijsku dozvolu”, kazala je Sekulić. Dodala je da je kod Terminala Omišalj pokrenut postupak ishođenja lokacijske dozvole za prostor rezerviran za gradnju novih spremnika sirove nafte.

Veliki igrači
Naftne kompanije u regiji, kazala je Sekulić, pokazuju veliko zanimanje za korištenje Janafovih kapaciteta posebno u uvjetima visokih uvoznih cijena nafte i preslagivanja moći naftnih kompanija ulaskom velikih igrača. Zbog svega toga Janaf bi mogao svoju sadašnju ulogu strateškog naftovoda za jugoistočnu i srednju Europu zamijeniti ulogom strateškog naftovoda za cijelu Europu, mišljenja su njegovi čelnici. Tkalčić i Sekulić nisu govorili o financijskim i fizičkim pokazateljima poslovanja u 2007. godini zbog revizije koja je još u tijeku i obveza prema Zagrebačkoj burzi. Istaknuli su tek da očekuju da bi prošla godina mogla biti jedna od najuspješnijih godina za Janaf od uspostave hrvatske samostalnosti.

U 28 godina prevezli 156 milijuna tona nafte

Janaf je dioničko društvo u većinskom državnom vlasništvu koje upravlja naftovodnim sustavom dugim 610 kilometara građenim od 1974. do 1979. Uz transport nafte bavi se skladištenjem nafte i njezinih derivata. Raspolaže sa 900.000 prostornih metara skladišnog prostora za naftu i 60.000 prostornih metara za derivate. U 28 godina rada transportirao je 156 milijuna tona nafte, pri čemu je u Omišlju pretovareno 2070 tankera.