Zahvaljujući dobrim poslovnim rezultatima izvozno orijentiranog i dinamičnog gospodarstva, najnižoj stopi nezaposlenosti u zemlji, velikim infrastrukturnim projektima koji se počinju realizirati, dobrim dijelom zahvaljujući sredstvima iz eurofondova, ali i općoj europeizaciji ovog prostora, mnogi Istarsku županiju nazivaju hrvatskom lider županijom, a njezinom županu Ivanu Jakovčiću već su prije izbora prognozirali europsku političku karijeru. Što, pak, o svemu tome misli sam Jakovčić pojasnio je u intervjuu za Poslovni dnevnik.
Kako je Istarska županija otišla najdalje u europeizaciji, zbog vašeg istaknutog angažmana u tim procesima mnogi su vas vidjeli na jednoj od državnih funkcija vezanih uz eurointegrcije. Ima li izgleda za to?
Da, Istra je prva u Hrvatskoj postala euroregijom, na tom poslu sam se kao župan zdušno angažirao, bio sam i potpredsjednik Skupštine europskih regija, naša je inicijativa bila i osnivanje Jadranske euroregije u koju su ušle regije svih država koje okružuju Jadran. Pula je prvo sjedište, ja sam prvi predsjednik Jadranske euroregije, koje je cilj prije svega stvaranje prostora mira i sigurnosti, zatim zaštita tog zatvorenog i utoliko ugroženijeg akvatorija, a onda i racionalno korištenje i obogaćivanje jadranskih resursa. Samo godinu dana od osnivanja niz raznih tijela već radi na realizaciji tih ciljeva, naša županija aktivno sudjeluje u mnogim međunarodnim projektima, crpimo novac iz eurofondova. Za to smo se dobro ekipirali i već je više od pet milijuna eura ušlo na taj način u Istru, realizirano je ili se realizira četvdesetak projekata, a u pripremi ih je još toliko da konkuriraju za pretpristupne i kohezijske fondove. Posljednji takav značajni projekt je porečka veletržnica ribe koja je upravo pred otvaranjem. Nastaviti ću na svom poslu davati doprinos europeizaciji Hrvatske. Državna je razina važna, ali nije i jedina.
Znači, sebe i dalje vidite na mjestu župana Istarske županije?
Da, Istra je primjer uspješnog reginalnog modela i to je moj izazov za budućnost.
Zalažete se za decentralizaciju Hrvatske prije svega u financijskom smislu. Istarski zastupnici često su reagirali i u Saboru da iz Istre odlazi veliki novac a vraćaju se mrvice. Hoće li se tu nešto dešavati?
Nakon što je ideja ministarstva za regionalni razvoj koju sam lansirao prije nekoliko mjeseci prihvaćena, i nakon što sad svi govore o decentralizaciji, vjerujem da će se ona i ostvariti. Kada bi se poštivao hrvatski ustav, lokalna i regionalna razina bila bi mnogo važnija i uspješnija, a to bi bilo dobro za sve.
Istarsko gospodarstvo izvozno je orijentirano, nosi ga nekoliko velikih tvrtki, Uljanik, Adris grupa, Cimos…, a tu su i snažne turističke kompanije. Kakav je odnos Županije i gospodarstva?
Nakon što je ideja ministarstva za regionalni razvoj koju sam lansirao prije nekoliko mjeseci prihvaćena, i nakon što sad svi govore o decentralizaciji, vjerujem da će se ona i ostvariti. Kada bi se poštivao hrvatski ustav, lokalna i regionalna razina bila bi mnogo važnija i uspješnija, a to bi bilo dobro za sve.
Ne može se mimoići ni megaprojekt Brijuni Rivijera, koji je pred početakom realizacije. Međutim, čelni čovjek Veljko Ostojić odlazi u portečku Rivieru?
Ostojić je sjajan stručnjak, vjerojatno najcjenjeniji u hrvatskom turizmu. S odlukom me je upoznao prije, nisam se protivio, jer će biti od velike koristi i na svom novom poslu. Vjerujem da će se zamjena objaviti nakon konstituiranja nove vlade, jer BR je državno – županijska tvrtka u većinskom državnom vlasništvu. Vjerujem u taj megaprojekat, koji će bitno izmijeniti sliku istarskog turizma i Istru zaista pretvoriti u prepoznatljivu destinaciju na Mediteranu. Pokazali su to i na prednatječaj prijavljeni mogući investitori, sve eminentne turističke, financijske i druge domaće i svjetske kuće.
Već poduže Istarska županija se priprema za nekoliko velikih infrastrukturnih zahvata koji su sad pred početkom realizacije?
Definirali smo Istru kao ekološki osviještenu županiju, koju ćemo štititi od eko-ekscesa. Zato smo i krenuli u projekte plinofikacije, izgradnje sustava zbrinjavanja otpadnih voda i sustava gospodarenja otpadom. Dolaskom plina iz podmorja i izgradnjom magistralnog plinovoda Pula – Karlovac dobili smo čisti energent i počeli realizirati pripremljeni projekt plinofikacije poluotoka. Uključeni smo u kanalizacijski državni projekt Jadran, ali uporedo tamo gdje se on ne proteže gradimo sami jedinstveni saustav kanalizacije i pročišćivača otpadnih voda, ne samo u priobalju nego u čitavoj Istri, jer moramo zaštititi pitke podzemne vode i izvore. Uznapredovali smo i u pripremama izgradnje županijskog centra za gospodarenje otpadom kod Pule za cijelu Istru. U tijeku je javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš, a predviđen je najsuvremeniji sustav selekcioniranja, reciklaže, proizvodnje energenata i humusa od komunalnog otpada. Ovi projekti već imaju zeleno svjetlo za sufinanciranje iz fondova EK, a uključio se i državni fond za ekologiju i energetsku učinkovitost. Upravo ovih dana potpisan je ugovor s koncesionarom Bina Istrom o nastavku gradnje Istarskog ipsilona, odnosno punog profila autoceste u dužini oko 160 km i u završnici druge cijevi tunela Učka.
Što kažete na suprotstavljanje dijela stanovnika pojedinim projektima kao što su Centar za gospodarenje otpadom, Brijuni Rivijera, već izgrađena tvornica kamene vune Rockwool u Pićnu?
Svaki veliki projekt izaziva diskusije i polemike, što nije loše. Spomenuti projekti doprinijet će ubrzanom razvoju Istre i povećanju životnog standarda njezinih žitelja. Rockwool je posebna priča i ako ne osigura trajnu i cjelovitu zaštitu okoliša, a time i zdravlja ljudi, neće moći nastaviti proizvodnju.
Za Istru se često tvrdi da je poligon za djelovanje raznih profitera s nekretninama. Mnogo se gradi, dolazi i ino kapital, ponekad i netransparentno, a cijene nekretnina lete u nebo. Može li tu Županija na bilo koji način utjecati?
Da, ali ne direktno. Indirektno kroz prostorne planove i infrastrukturu. Sjetimo se prije deset godina nikoga nije zanimala unutgrašnjost Istre, a danas je to gotovo atraktivnije područje od obalnog. Županija ima prostorni plan koji je istina izložen povremenim izmjenama, jer život nosi nove situacije i potrebe i sve se ne može predvidjeti deset godina unaprijed. Prostorne planove imaju i općine i gradovi, dakle sami možemo kreirati optimalno korištenje prostora, kojemu namijenjujemo i adekvatnu infrastrukturu, a oni koji ne poštuju dokumente, idu u poslove na divlje moraju rušiti. Međutim, u Istri su takve pojave ipak u odnosu na druge dijelove obale marginalne. Često se naglašava neriješen problem poljoprivrednog i turističkog zemljišta. Drugi spominjani problem je špekulantsko kupovanje poljoprivrednog i pretvaranje u građevinsko zemljište i na kraju sporost u rješavanju turističkog zemljišta. Sve je to preuveličano. Pravna država djeluje i greške iz prošlosti se više neće ponavljati.
Online prijenosi sjednica županijske vlasti
Istarska javnosti najdirektnije se može informirati o svim odlukama Skupštine i Poglavarstva, jer se sjednice prenose on line, novinarima je otvoren pristup svim sjednicama županijskih tijela, a župan posebno početkom svakog mjeseca organizira razgovore s novinarima prilikom kojih izvijesti o najvažnijim aktualnostima, a onda odgovara na pitanja novinara vezana uz rad i događanja u Županiji. Kad je riječ o eurosuradnji novinari dobivaju dnevna online priopčenja, a mjesečno županijski odjel za međunarodnu suradnju i eurointegracije izdaje i glasilo Euro INFO magazin.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Još uvijek nije sagrađeno niti jedno golf igralište također kao model iskorištavanja našeg prostora za neke nove i strane kolonizatore. Srećom nije sagrađena niti nova, najnovija „Jakovčićeva bolnica“, na potpuno pogrešnoj lokaciji i za ogromne i prevelike novce. Bolnica je Istarska, te pripada svim građanima Istre i mora biti locirana na „vratima Pule“, po pravilima struke, a ne u centru grada, koji pripada sasvim drugim urbanim sadržajima. Opet se sada politički, „odozgor“, nudi i veliki smećarski centar Kaštijun, a svaka bi i malo stručnija osoba zaključila da takav centar, na županijskoj razini, nema što tražiti na toj i takvoj lokaciji. I svakoj domaćici je to jasno ali to nije jasno Tuliu Demetliki i Ljiljani Dravec, a jasno i njihovom poslodavcu Ivanu Jakovčiću. Separiranje i recikliranje otpada treba se odvijati s novim tehnologijama u industrijskim pogonima, a ne jednom ovakvom prečicom spaljivanju. Dosta nam je furana, dioksina i ostalih prljavština kao i političara koji nam to nude kao pravo rješenje. Godina na isteku obilježena je i drugim „planovima“ nametnutih odozgora i politički, opet bez struke i opravdane lokacije institucije kao gradnja Moderne galerije kao Sveučilišni centar i studentski kampus. Dokada će taj samozvani projektant Ivan Jakovčić nametati takve projekte bez participacije zainteresiranih građana i struke? Dokada će nam nametati i nekakve paraistitucije Europskih regija koje tobože obećavaju ogromne novce, a još nije riješio niti osnovna egzistencijalana pitanja povrata istarskih majki i penzionera iz Schengenskog susjedstva. Srećom Ivan Jakovčić nema više vremena, niti će mu to nova Vlada dozvoliti, jer će valjda i tamo biti razumnih i prije svega stručnih ljudi koji su i sada, a i u buduće će procijeniti, da se takvi projekti ne mogu više nikada i nikome nametati „odozgor“ po nekakvim neobičnim i mutnim vizijama, već isključivo po struci , željama i potrebama građana”.
Predsjednik odbora Bruno Poropat i potpredsjednik Damir Radnić
Odbor za referendum uputio je danas medijima reagiranje na iskrivljene i lažne izjave odgovornih istarskih političara i osvrt na 2007. godinu kojeg donosimo u cijelosti. “Upućena poruka, predsjedniku Županijske skupštine Antonu Perušku, danom predaje zahtjeva za referendum o Rockwoolu, koja je glasila „poštivanje prava građana na referendum je test demokraciji u Istri“ odbačena je i opet se je obistinilo da niti treći zahtjev građana Istre za referendumom nije proveden. Nažalost, time je demokratizacija u Istri kao i participacija građana u odlučivanju opet izostala. U Istri se trajno nameću volje politika, «iz višeg na niže – odozgor», a protiv pravila supsidijarnosti. Za 2007. godinu definitivno možemo reći da je godina nastavka negativnih, protugrađanskih trendova u Istri. Rockwool se je dogodio tu gdje je i biti će obilježen kao ogromna crna mrlja na savjesti i moralnosti politike, na ekološkoj i demokratskoj svijesti vladajućih, a da bi ta savjest i moralnost bili u potpunosti dovedeni do apsurda, Jakovčić se je unatoč svojoj ulozi u svemu, čak proglasio najvećim istarskim ekologom godine!!! Posljedice su se već pokazale, u nepovrat su obezvrijeđeni prostor i poljoprivreda te građanska prava na supsidijarno odlučivanje, a kod građana je prouzročen strah od posljedica sukoba sa vlašću. Ni njemu ni njegovim nalogodavcima nije jasno da su se građani Istre i bez Rockwoola snašli i da žele živjeti u prostoru sa više čistog zraka i čiste prirode, sa više zdravlja, pravde, poštivanja vrijednosti i tradicije. Istri je dosta CO2 i ostalih prljavih derivata po glavi stanovnika te boleština koje iz tih zagađenja proizilaze. Istra ne želi niti Rockwool, niti LNG, niti Plomin 3, niti spaljivanje otpada u Koromačnom. Te vrlo jasne poruke građana Istre po Tuliu Demetliki bile su „događanja naroda“, po Marini Matulović Dropulić „zakašnjela pamet“, a po Ivanu Jakovčiću „politikanatstvo“. Pretjerana urbanizacija već daje svoje negativne učinke (npr. slučaj Vodnjana gdje je najprije prodana urbanizirana zemlja, a nakon toga se isti prodavatelj, Grad Vodnjan, žali na pretjeranu urbanizaciju!!!). Pitoma sela u unutrašnjosti Istre počela su ličiti na hacijende iz western filmova, a priobalje na meksičke sapunice sa bazenom iz „Milano Mare“, prljajući tako prostor i obezvrjeđujući tradicijsko stvaralaštvo kao podlogu moderne arhitekture. Do danas nije donesen zakon o agroturizmu za jednu od najprosperitetnijih grana razvoja sela i zaleđa obalnoj Istri i većina obitelji sa seoskih gospodarstava i danas obijaju vrata birokracije koja po nahođenju donosu kvazi uredbe, a na terenu se dešava najveći plagijat koji obezvrjeđuje ono što bi trebala biti intencija zakona, a to je očuvanje seoske proizvodnje i služenje u izvornom seoskom ambijentu, što znači ostati na selu i sačuvati selo. Godina na isteku obilježena je i nekim sretnim okolnostima, neostvarenim projektima samozvanog projektanata Ivana Nina Jakovčića čiji „projekti“ se ne temelje na opravdanim potrebama razvoja niti stručnom i profesionalnom planiranju potrošnje prostora. Srećom na Brijunskom otočju nije prodan niti jedan kvadrat Istarske zemlje i nije sagrađen ili rekonstruiran niti jedan objekt posredovanjem poduzeća za „učinkovitu rasprodaju Istre“ Brijuni Rivijera d.o.o., te najveće istarske agencije za promet nekretninama. A moglo se dogoditi kao i sa Barbarigom i Dragonerom čime bi se prouzročila nepopravljiva dugoročna šteta građanima Istre i Hrvatske u ogromnim iznosima, većim od nekoliko milijardi kuna. Srećom, vraćen je na doradu i Generalni urbanistički plan grada Pule i sada može biti dorađen i s pripadajućim teritorijem koje je napustila vojske od Valelunge do Muzila, te bi time Pula uistinu postala grad na moru, sa svom svojom ljepotom trećeg milenija ali bez političkog posredovanja i fantomskog poduzeća Brijuni Rivijera, kojeg je napustio i njen generalni vođa. Još uvijek nije sagrađeno niti jedno golf igralište također kao model iskorištavanja našeg prostora za neke nove i
Uključite se u raspravu