Jače pozicioniranje maslinarstva oblikuje cijenu koja prati kvalitetu ulja

U županiji je registrirano 4397 gospodarstava za uzgoj maslina/H. JELAVIĆ/PIX U županiji je registrirano 4397 gospodarstava za uzgoj maslina/H. JELAVIĆ/PIX

Cilj je održati maslinarstvo glavnom tradicijskom gospodarskom djelatnošću te stručno obraditi stanje u sektoru, navode iz Županije.

Zavod za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku izrađuje studiju postojećeg stanja sektora maslinarstva i uljarstva Dubrovačko-neretvanske županije s planskim mjerama unapređenja, u vrijednosti 92,500.00 kuna, čiji je cilj održati maslinarstvo glavnom tradicijskom gospodarskom djelatnošću te stručno obraditi stanje u maslinarstvu i koncept njegova razvoja.

Osim što je maslinarstvo, time i uljarstvo, važna gospodarska djelatnost, neophodan je i njegov turistički značaj zato što, kako nam otkrivaju maslinari iz Dalmacije, na kontinentu raste potražnja za maslinovim i ostalim uljima. U najjužnijoj županiji stoga smatraju da je važno razvijati maslinarstvo i uljarstvo kroz pozicioniranje na tržištu jer bi tako cjenovna vrijednost pratila kvalitetu hrvatskog ulja. Prosječna cijena kvalitetna maslinova ulja po litri, prema stanju na tržištu, iznosi i do 150 kuna, a na policama dućana dostupna su i jeftina iz izvoza za 40-ak. 

"Tako bi se kompenzirala manja količina maslina, odnosno ulja", tvrde iz Županije, a rješenje vide upravo u navedenoj studiji, koja bi trebala pomoći i kod rješavanja problema s kojima su se maslinari lani suočili; loš urod, drastično manji broj maslina na granama i ključni problem s maslinovim mušicama. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji registrirano je 4397 poljoprivrednih gospodarstava koja se bave uzgojem maslina na 2847,95 hektara, dominiraju sorte oblica, leccino, lastovka, levantinka i dubrovačka bjelica.

 

Tomac Talajić

Dio OPG-ova je uz novac EU otvorio kušaonice, obnovio i proširio pogone.

Na nacionalnoj razini prosjek proizvodnje maslinova ulja u posljednjih deset godina je 41,5 tisuća hektolitara. "Zadnjih godina ne bilježimo značajan porast u podizanju novih maslinika i proizvodnji maslina i ulja, ali se trendovi u proizvodnji mijenjaju. Tako je dio proizvođača prešao ili je u prijelaznom razdoblju ekološkog sustava proizvodnje i u tome uz očuvanje prirodnih resursa vide i dodanu vrijednost za svoje proizvode.

Isto tako dio OPG-ova se javio na natječaje iz programa ruralnog razvoja i sredstava iz EU fondova, koja su im omogućila otvaranje kušaonica, obnavljanje i proširenje uljara te otvaranje novih pogona s najnovijom tehnologijom prerade", rekla nam je inženjerka agronomije Ivana Tomac Talajić iz Ministarstvu poljoprivrede. Ove godine očekuje se, kaže, dobar urod maslina, zdravstveno stanje plodova je jako dobro, a prvo otvaranje uljara i početak berbe očekuje se u zadnjem dijelu listopada.

Ministarstvo je u ožujku potpisalo 22 ugovora za ulaganja u uljare, ukupna vrijedna 56,2 milijuna kuna. To je rezultat natječaja za povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima iz programa ruralnog razvoja, za ulaganja u objekte za proizvodnju ulja od maslina, tikva, uljarica i voća. Vrijednost potpore projektu iznosila je od 15.000 do 600.000 eura, a intenzitet potpore 50% od ukupnih prihvatljivih troškova.

"U 2018. uvezeno je 4100 tona maslinovog ulja u vrijednosti od 15,3 milijuna eura najviše iz Španjolske, Italije i Francuske. U isto vrijeme smo izvezli 289 tona vrijednih 2,6 milijuna eura najviše u Sloveniju, BiH te Italiju", kažu iz Ministarstva poljoprivreda. Pred Hrvatskom je svijetla perspektiva, smatraju maslinari, javlja se potreba za korištenjem blagodati hrvatskog podneblja uz širu i raznolikiju ponudu.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!