Izvoz rastao 10 mlrd. kn, ali uvoz 4 milijarde više

Hrane smo u 10 mjeseci 2017. uvezli za 15 milijardi, a izvezli za 8,6 milijardi kuna/FOTOLIA Hrane smo u 10 mjeseci 2017. uvezli za 15 milijardi, a izvezli za 8,6 milijardi kuna/FOTOLIA

Listopadski uvoz povećan je 400 milijuna više nego izvoz, a rezultat je daljnje produbljavanje deficita.

Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske i dalje je u znaku dvoznamenkastih stopa rasta. Najnoviji podaci državnih statističara pokazali su da je u listopadu izvezeno robe u vrijednosti 15 posto većoj nego godinu prije, ali tek nešto sporije od toga (13,5%) na godišnjoj je razini povećan i uvoz u tom mjesecu. Time je desetomjesečni skor izvoza dosegnuo 14 posto, ali je i uvoz stigao nadomak godišnjoj stopi rasta od 12 posto.

U novčanom iskazu, dakako, ta dinamika izgleda nešto drukčije, zbog znatno veće osnovice na strani uvoza. Tako je listopadski uvoz povećan 400 milijuna više nego izvoz, a rezultat toga je daljnje produbljavanje robnog deficita. S krajem listopada negativan je saldo robne razmjene premašio 51 milijardu kuna, što je nemalih četiri milijarde kuna više nego u prvih deset mjeseci prethodne godine. Stope rasta izvoza i uvoza već su godinama, posebice od ulaska u EU, u povelikom raskoraku u odnosu na kretanja industrijske proizvodnje.

Netom prije Nove godine DZS je objavio da je obujam proizvodnje porastao samo dva posto. Taj podatak dio će ekonomista apostrofirati i u kontekstu rasta potrošnje te naročito novih rekorda koje bilježi turizam, a s tim u vezi znakovitim se smatra i to što u još jednoj turistički najboljoj godini poljoprivredna proizvodnja ne ostvaruje rast. U prva tri kvartala, naime, ona bilježi godišnji pad od 0,8 posto. Drugim riječima, od rasta turističke potrošnje hrvatska industrija i gospodarstvo u cjelini ne izvlači prave benefite jer se (pre)velik dio rastuće potrošnje namiruje uvozom roba.

 

14 posto

porast je robnog izvoza u 10 mjeseci 2017. godine

No, priče o (ne)konkurentnosti i velikoj ovisnosti hrvatskog turizma (i ne samo turizma) o uvozu, čime se ograničavaju i pozitivni efekti turističkih rekorda na ukupnu ekonomiju, nisu od jučer, a ne jednom to je spomenuto i u analizama EK. Pritom se u kontekstu turizma obično apostrofira  uvoz hrane, odnosno nedovoljno participiranje domaće prehrambene industrije u potrošnji  turista. Prošla godina očito nije mnogo toga promijenila; u sektoru Hrane u deset je lanjskih mjeseci robni deficit povećan za više od milijardu kuna.

I izvoz te kategorije je, doduše, blago povećan - sa 8,3 na 8,6 milijardi kuna (što je porast od 4 posto), no istodobno je uvoz porastao za više od 1,3 milijarde kuna ili gotovo deset posto - na čak 15,1 milijardu kuna. Sve u svemu, u rekordnoj turističkoj godini pokrivenost uvoza izvozom hrane je smanjena, a i tempom rasta izvoza kao pozitivnom stranom robne razmjene taj segment kaska. Ističući upravo dvoznamenkastu stopu rasta robnog izvoza, Zvonimir Savić, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore, ističe kako se rast hrvatskog izvoza temeljio na "povoljnim globalnim kretanjima (posebno onima na razini EU), većoj orijentaciji poduzetnika na izvoz, ali i na povećanju cijena energenata i pojedinih sirovina na globalnoj razini".

Raspoloživi podaci o kretanju uvoznih cijena za eurozonu pokazuju, naime, da su uvozne cijene u djelatnosti rudarstva i vađenja u prvih deset mjeseci na godišnjoj razini povećane za petinu, a u prerađivačkoj industriji za 2,5 posto, i to uz najveći utjecaj rasta cijena naftnih derivata, a u manjoj mjeri i proizvoda prehrambene industrije, proizvoda kemijske industrije te metala. Takva struktura se djelomično podudarala s rastom izvoza iz Hrvatske, ističu u HGK. To se u prvom redu očitovalo u vrijednosti izvoza naftnih derivata te proizvoda farmaceutske industrije i metala.  Ipak, činjenica je da rast izvoza bilježi većina djelatnosti, a to upućuje na to da je kretanje cijena bilo samo jedno od uporišta njegova rasta. 

 

14,5 mlrd.

kuna ili 11,9% više robe uvezeno je u odnosu na godinu prije

S druge strane, imajući na umu gotovo 12-postotni rast robnog uvoza i skroman rast industrijske proizvodnje, očito je da se značajan dio solidne dinamike izvoza odnosi na trgovinske tokove otvorene za poduzetnike ulaskom Hrvatske u EU - ono što se obično naziva "izvoz nakon uvoza" ili reeksport, uz ostvarenje kakve-takve dodane vrijednosti na račun oplemenjivanja, dorada i raznih usluga. Za veće stope rasta industrijske proizvodnje očito treba još poraditi na konkurentnosti. To vrijedi i za npr. brodogradnju, koja je zabilježila čak 30 posto veću vrijednost izvoza (2,2 milijarde kuna), dok se o jednoj od njezinih okosnica, Uljaniku, u posljednje vrijeme govori mahom u kontekstu duboke krize, a danas i upitnih plaća.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!