Krajem lipnja 2020. godine trebali bi biti gotovi svi radovi na kopnu, a s 1. listopadom te iste godine, prema postojećim planovima, LNG terminal trebao bi početi s radom, najavili su sudionici Okruglog stola održanog u Večernjem listu pod nazivom LNG terminal – novi opskrbni pravac jugoistočne Europe. 
Strateški projekt koji podrazumijeva izgradnju plutajućeg terminala na otoku Krku, koji je sufinanciran novcima Europske unije i koji između ostalog ima i podršku SAD-a, kako kažu sugovornici, globalna je ‘roba’ koja će imati temeljnu ulogu na tržištu. 
“LNG je i dalje skuplji od plina koji se distribuira cjevovodima, ali riječ je o globalnoj robi. Brojni su benefiti od novog dobavnog pravca kojim će se promijeniti i cijela slika regije. Svakako, to podrazumijeva i rad na jačanju potrošnje”, kazala je Ivana Ivančić, članica Uprave i izvršna direktorica zadužena za uvoz, trgovinu i opskrbu u Prvom plinarskom društvu. 
Na pitanje koji su benefiti izgradnje terminala za krajnje korisnike, sudionici okruglog stola, Barbara Dorić, direktorica LNG Hrvatska d.o.o, Marin Zovko, član Uprave Plinacroa, Ivana Ivančić iz Prvog plinarskog društva, te Mario Matković, direktor tvrtke MET Croatia Energy Trade, složili su se da jednostavnog odgovora nema. 
“Podizanje cijena nije plan, ni dugoročno, ni kratkoročno.  

Upravo suprotno, izgradnja terminala osigurat će nižu cijenu plina i transporta, jer će porast transportiranih količina omogućiti snižavanje tarife. Izgradnja LNG terminala dugoročan je projekt koji se ne promatra od danas do sutra nego u perspektivi od narednih 50 godina”, kazao je Marin Zovko iz Plinacroa. 
 “Teško je trenutno predvidjeti koliko će LNG biti konkurentan, ali terminal na Krku nam je nužan kako zbog sigurnosti opskrbe tako i zbog dugoročnog razvoja gospodarstva. Uostalom da bi industrija funkcionirala, energenta mora biti”, poručila je Barbara Dorić iz LNG Hrvatska koji je operativni nositelj projekta LNG terminala. Istaknula je ujedno da cijeli projekt već duže vrijeme prate dezinformacije poput one da Hrvatska za terminal nabavlja brod star 38 godina.
“Raspisali smo novi natječaj i glavni je uvjet da ako netko i ponudi rabljeni brod on ne smije biti stariji od 11 godina, dok ako se radi konverzija na postojećem LNG tankeru ona ne smije biti starija od 12 mjeseci što znači da će se za potrebe konverzije koristi isključivo već postojeći trup LNG tankera koji ide u brodogradilište i na njemu se radi kompletno novo postrojenje s najnovijim tehnološkim standardima te iz brodogradilišta izlazi novi FSRU”, poručila je Barbara Dorić. 
Kako su naglasili sugovornici, cijela negativna kampanja i nije im iznenađenje. Naime, lokalna se zajednica bunila i kada se raspravljalo o kopnenom terminalu, tvrdeći kako je plutajući bolje rješenje, a sada je pak obrnuta retorika.

“Nikome u interesu nije ekološka upitnost, već, naprotiv, ekološki standardi jasno zacrtani u projektu koji nadmašuju stroge granične vrijednosti standarda koje propisuje Europska unija. Kada se radi veliki energetski projekt uvijek se stvori kritična masa koja je protiv. To naravno nije problem, problem je neargumentirana rasprava i zanemarivanje argumenata stručne javnosti”, kazali su sugovornici. 
 Napominju i kako je sada u Hrvatskoj, a promatrajući cijenu nafte, idealno vrijeme za raspisivanje novih natječaja za istraživanje ugljikovodika. 
“Hrvatska ima svoju domaću proizvodnju plina koja je sada u padu i zato je između ostalog odličan trenutak za raspisivanje tendera za istraživanje i eksploataciju plina na domaćim poljima”, kazala je Ivana Ivančić. Naglasila je da je Rusija najveći izvoznik plina u Europu, nakon čega slijede Norveška, Rumunjska i Nizozemska, a budući da je domaća proizvodnja u padu, Europa će uvelike ovisiti o uvozu plina. 
Novi dobavni pravac prirodnog plina, kao što je LNG terminal, svakako će promijeniti geostratešku sliku – zaključili su sudionici okruglog stola. 
“Projekt LNG terminala izuzetno je bitan za Hrvatsku jer je stavlja na plinsku mapu Europe, ali i dalje je upitna komercijalna isplativost projekta”, poručio je Mario Matković. 
Da je do konačne realizacije strateškog projekta preostalo još jako malo ‘stepenica’ poručio je Marin Zovko, član Uprave tvrtke Plinacro. 
 ”Očekujemo da će to na kraju biti jedna pozitivna priča za čiju realizaciju je svakako potrebna podrška i interes zemalja, odnosno tvrtki iz regije koje će kroz dugoročni  zakup kapaciteta opravdati samu investiciju”, zaključio je.