Iz Iloka će u Japan poteći 250% više vina

Iločka vinarija u Japanu je od 2012. i to uglavnom preko HoReCa kanala/Iločki podrumi Iločka vinarija u Japanu je od 2012. i to uglavnom preko HoReCa kanala/Iločki podrumi

Dok tunari očekuju ipak normalan rast poslovanja sa Zemljom Izlazećeg Sunca, jer neki od njih jesu u japanskom vlasništvu, Iločki podrumi očekuju ekspanziju.

Japan je jedna od rijetkih razvijenih država s kojom Hrvatska gotovo konstantno zadnjih godina ostvaruje suficit u robnoj razmjeni.

Naime, iako se radi o relativnoj skromnoj vrijednosti međusobne trgovine, koja je lani dosegnula 85,8 milijuna dolara, činjenica je da smo izvezli robe za 55,3 milijuna dolara, a uvezli za 30,5 milijuna. Ovakav trend traje već niz godina, osim lani kad nam je vrijednost uvoza bila za oko pola milijuna dolara viša od izvoza. Japan je daleko tržište i mnogi naši mali i srednji poduzetnici ne vide isplativost prisustva na njemu, no oni koji su tamo otišli nisu požalili.

Situacija bi se dodatno mogla popraviti u narednom razdoblju jer je početkom veljače na snagu stupio gospodarski sporazum EU, čija članica je i Hrvatska, te Japana, o slobodnoj trgovini koji će ukinuti oko milijardu eura teške carine koje Europljani trenutačno plaćaju na tom tržištu.

Ukidanje carina postepeno
Ako se gleda statistika, prema podacima Hrvatske gospodarske komore (HGK), najveći dio našeg izvoza u Japan otpada na ribu, odnosno na tunu, a lani je to iznosilo 32,5 milijuna dolara ili gotovo 60 posto ukupne vrijednosti našeg izvoza. Sporazum bi trebao ukinuti japanske carine na poljoprivredne proizvode od 29,8% te na vino od 15%. Uzgojem i izvozom  tune u Japan bave se četiri tvrtke u Hrvatskoj.

Kali Tuna iz Kali na Ugljanu, Jadran tuna iz Biograda na Moru, Pelagos Net Farma iz Zadra i Sardina iz Postira na Braču.  Najpoznatiji poduzetnik u ovom sektoru je svakako general Ante Gotovina, vlasnik Pelagosa, uz to je blisko poslovno vezan s Jadran tunom, obje tvrtke imaju istog direktora te se može reći da je jedan od glavnih igrača u biznisu, iako su, gledano prema prihodima, od njega još uvijek jači Kaljani i Bračani. Iz Kali Tune, koja drži oko 30% hrvatske proizvodnje ove plave ribe, nam kažu da pozdravljaju sporazum o gospodarskoj suradnji EU i Japana, no ne očekuju, barem ne trenutačno, neke posebne pozitivne efekte od toga. 

 

Tancabel

Naša vina trebala bi se naći u tamošnjim dućanima, i to već od 5 eura naviše.

"Naš vlasnik je iz Japana, a isto tako su i naši kupci u Japanu pa smo mi u svakom slučaju vezani uz to tržište. Ukidanje carina, koje će biti postepeno, svakako će povećati našu konkurentnost u odnosu na kupce u Japanu te generalno očekujemo da će nam dugoročno to pomoći u poslovanju", kazala nam je Tanja Dragaš, prokuristica Kali Tune.

Graševina glavni adut
I dok tunari očekuju normalan rast poslovanja sa Zemljom Izlazećeg Sunca, vinari očekuju pravu ekspanziju. Iločki podrumi su na japanskom tržištu prisutni već sedam godina, a glavni adut im je graševina. Kako je pojasnila Karmela Tancabel, savjetnica predsjednika uprave Iločkih podruma za izvoz, Japan im je najpotentnije tržište, iako po obujmu zauzima tek .3-4.mjesto, iza BiH, Austrije i Njemačke.

"Lani smo u Japan plasirali 20 tisuća litara vina, uglavnom u HoReCa kanalu. Sporazum o slobodnoj trgovini bi nam trebao otvoriti i vrata maloprodaje i vinima s nižom tržišnom cijenom. Krenula je probna isporuka za trgovačke lance, a u konačnici očekujemo da ćemo ove godine na japanskom tržištu rasti 250 posto. Naša vina se zasad prodaju u restoranima kao cjelovita priča o Hrvatskoj i imaju viši cjenovni razred.

No, sad bi se trebala naći i na policama dućana s cijenama koje bi trebale biti kao i u Hrvatskoj, već od nekih pet eura pa naviše", ističe Tancabel. Dodaje da su na japansko tržište krenuli 2012. sa skromnih 2500 litara vina. Osim Japana, Iločki podrumi razvijaju i druga daleka tržišta te su sve nazočniji i u Kanadi, Dubaiju te Tajlandu. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!