Poljoprivredno-prehrambeni segment najveći je dobitnik novog programa ruralnog razvoja koji će na godišnjoj razini u razdoblju 2014.-2020. raspolagati sa 282 milijuna eura budući da je Europska komisija dopustila da se iz ruralne omotnice (332 milijuna eura) za plaćanje izravnih potpora u poljoprivredi preusmjeri 15 posto.

Otkriva to završna verzija programa koji će, potvrdili su nam u Ministarstvu poljoprivrede, svoju službenu verziju radi složene administrativne procedure unutar Europske unije dobiti tek krajem 2014. No, taj detalj, tvrde, neće odviše usporiti proceduru jer, prvi natječaj namjeravaju objaviti u ožujku-travnju 2014.

Taj je sektor, ističu, do sada uglavnom bio izostavljen iz svih dokumenata o subvencioniranju novih ulaganja. S programom ruralnog razvoja ta praksa nestaje, kroz kalendarsku godinu imat će dostupno oko 160 milijuna eura, a maksimalni iznos nepovratne potpore po jednom projektu bit će pet milijuna eura.

U pravilu sufinancirat će se 50 posto ulaganja, no predviđene su i iznimke. Tako poduzetnici mlađi od 40 godina ukoliko investiraju u razvoj poljoprivrednih gospodarstava na otocima ili u brdsko-planinskim područjima mogu dobiti i do 90 posto troška, a za ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda 70 posto, uz limit od pet milijuna eura. Za europske potpore moći će se kandidirati mikro, mali i srednji poduzetnici, no vrata nisu potpuno zatvorena ni velikima. Za potpore će se u nekim mjerama moći natjecati i Agrokorovo Belje, Žito, Kraš, Gavrilović ili Kutjevo, s projektima čija vrijednost ne prelazi deset milijuna eura.

U ministarstvu ističu da su s nadzornicima iz Bruxellesa koji su u više navrata ocjenjivali sadržaj ruralnog programa postigli suglasje oko svih bitnih detalja osim, koliko je državnog teritorija u kategoriji težih uvjeta gospodarenja. Podloge, u čiju je izradu uz osoblje resornog ministarstva bila uključena i znanstvena zajednica te Državni hidro-meteorološki zavod pokazuju da je to čak 85 posto što EU nadzornici nisu prihvatili.

Kada se zbroje područja nadmorske visine iznad 600 metara, odnosno 500 s nagibom većim od 15 posto, predjeli krša, područja u kojima je mraz pristutan i devet mjeseci te otoci kao i OECD kriterij o naseljenosti koji kaže da su područja s manje od 150 stanovnika po četvornom kilometru ruralna samo se Zagreb ne uklapa u teže uvjete gospodarenja, kažu i ministarstvu i dodaju da na završnu rundu pregovora polovicom studenoga nose nove argumente i vode jak tim struke. 

Poticati konkurentnost poljoprivrede, osigurati održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatskim promjenama te postići uravnotežen teritorijalni razvoj uključujući stvaranje i očuvanje radnih mjesta ciljevi su, ističu u Ministarstvu poljoprivrede, koje namjeravaju ostvariti novim ruralnim programom kojim Hrvatska, prijavi li kvalitetne projekte, kroz sljedećih sedam godina iz europske blagajne za investicije u agraru može povući više od 2,3 milijarde eura.