Za naše dobavljače imamo dobru vijest: rokovi plaćanja bit će skraćeni s prosječnih šest na tri mjeseca. U tu svrhu utrošit će se dio od 127 milijuna eura kredita koji je HEP nedavno dobio, izjavio je Ivan Mravak, predsjednik Uprave Hepa u ponedjeljak na prigodnom božićnom susretu s novinarima.

Redovni dugovi
Kako se neslužbeno saznaje, uskoro će se podmiriti i dobar dio duga Ini, koji je veći od 400 milijuna kuna. Do kraja godine, najavljuju u Upravi HEP-a, dugovanje Ini bit će na redovnoj poslovnoj razini.Kredit iz kojeg će se djelomično podmiriti i trošak HEP-ovih investicija dobiven je zahvaljujući stabilnom kreditnom rejtingu od BBB po S&P-u, što Hep svrstava u kreditno sposobne kompanije. Prema riječima člana Uprave Darka Dvornika, kredit je povoljan s obzirom na stanje na tržištu. Dobiven je na pet godina, s mogućnošću produženja otplate za još dvije godine. U idućoj godini HEP planira dizanje još jednog kredita od 100 milijuna eura, za nastavak investicijskog ciklusa, koji bi po planu trebao ukupno vrijediti 2,9 milijardi kuna. Investicije će biti financirane iz amortizacije (23 posto), naknada za priključke (22 posto) te postojećih i novih kredita (25 i 30 posto).Predsjednik Uprave Mravak najavio je da će HEP ovu godinu završiti s prihodima od 11,5 milijardi kuna i dobiti od 30 milijuna kuna, otprilike kao i lani. Pozitivan rezultat ostvarit će unatoč teškoj poslovnoj godini, obilježenoj velikim rastom troškova proizvodnje i nabave električne energije te rastom tečaja dolara. U hidroelektranama je zbog suše, primjerice, proizvodnja manja za 0,6 teravatsati od planirane, a uvoz električne energije povećan je za 1,2 tWh. Rast cijene električne energije od 20 posto, planiran za početak godine, ostvaren je tek od 1. srpnja. Među pozitivne efekte poslovanja Mravak je smjestio smanjenje gubitka energije u prijenosnoj i distribucijskoj mreži (sada su oko 8,6 posto, a u planu je smanjenje na šest do sedam posto) te uspješniju naplatu potraživanja.

Budućnost opskrbe
U idućoj godini planira se rast potrošnje električne energije od 3,5 posto, rast potrošnje toplinske energije od 5,3 posto i plina od 3,8 posto. Dovršit će se blok L u TE/TO Zagreb od 100 megavata, gradi se hidroelektrana Lešće od 42 MW, a u proljeće počinje i izgradnja bloka u TE Sisak od 230 MW. Ishodit će se lokacijska dozvola za plinsku elektranu u Slavoniji od 400 MW, a s partnerima iz Njemačke očekuje se ulaganje u vjetroelektranu od 60 MW u kninskom zaleđu. Prema Mravkovim riječima, potrebe Hrvatske za energijom teško će biti podmirivane poslije 2020. bez nuklearne elektrane.

Činjenice

Struja na tržištu
Od 1. srpnja 2009. samo će kućanstva imati reguliranu cijenu električne energije, dok će svi ostali kupci (58 posto ukupne potrošnje) biti na tržištu. Dotad će svi morati odabrati dobavljača, ili će odmah morati plaćati skuplju struju.

Prvi izbor
U HEP-u vjeruju da će oni biti prvi izbor, osobito dok cijene ne budu potpuno tržišne. Na tu će razinu, procjenjuje se, doći 2011. godine.

Klauzule ugovora
No i sada će HEP s novim povlaštenim kupcima, iz kategorije “srednjih” i “malih”, sklapati ugovore s promjenjivim klauzulama, ovisno o kretanju cijena energenata. Prema trendovima na tržištu, cijena u takvim ugovorima mogla bi u drugom polugodištu biti i niža zbog pada cijene nafte i plina.