Iskoristili tek 25% potencijala ESIF kredita za MSP

Banke su do svibnja kroz taj program kreditirale 60-ak investicija MSP-a vrijednih 550 milijuna kuna/ FOTOLIA Banke su do svibnja kroz taj program kreditirale 60-ak investicija MSP-a vrijednih 550 milijuna kuna/ FOTOLIA

Kod ESIF kredita za rast i razvoj na HBOR-ovih 50% sredstava kamata je 0%, a klijent ne plaća ni naknadu.

Nove inovativne proizvode na kojima se temelji rast gospodarstva najčešće lansiraju mala i srednja poduzeća (MSP), čulo se i prošli petak na skupu "Mreža za rast MSP-a" na kojemu je Hrvatska gospodarska komora okupila poduzetnike i mrežu institucija za financijsku i savjetničku podršku MSP-ima.

Sve važnije mjesto u tome dobivaju sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF), čija potpora se, uz kredite i jamstva, ove godine polako širi i na sufinanciranje ulaganja u vlasnički kapital, kroz fondove poduzetničkog kapitala. Jedan od izdašnijih financijskih instrumenata čija provedba traje dovoljno dugo za mjerenje "prolaznog vremena" su ESIF Krediti za rast i razvoj. Oni se realiziraju kroz suradnju HBOR-a i triju poslovnih banaka (Zabe, PBZ-a i Erstea) s kojima je krajem 2017. potpisan sporazum . HBOR-u je iz ESI fondova za to dodijeljeno 110 mil. eura, a sa sredstvima poslovnih banaka riječ je o 220 milijuna eura ili oko 1,6 mlrd kuna kreditnog potencijala za investicije MSP-a. 

Nakon prve godine provedbe tempo realizacije "na prvu" ne izgleda dojmljivo, zna li se da kod tih kredita HBOR-ova polovica sredstava (iz ESIF-a) ide uz nultu kamatu, a klijenti su pošteđeni i plaćanja uobičajene naknade. Prema godišnjem izvješću HBOR-a, u 2018. je iz njihove 'kvote' plasirano 173,7 mil. kuna, što sa sredstvima banaka znači 347,5 mil. kuna kredita. Očekivano, solidno, slabo? Je li do potražnje ili su banke nedovoljno revne i zainteresirane za "polovično" kreditiranje? U HBOR-u kažu da su prva sredstva odobrena tek u ožujku 2018. jer investicijski krediti zahtijevaju opsežniju dokumentaciju i pripremu projekta.

Do sredine svibnja, kažu, banke su odobrile 410,6 mil. kuna tih kredita, od čega je polovica iz sredstava ESIF-a, a to predstavlja 25% sredstava za provedbu dodijeljenih HBOR-u. Tim kreditima, dodaju, financirane su investicije vrijedne 550 milijuna kuna. Prema posljednjem ažuriranju podržanih projekata, dosad je financiran 61 projekt. Dinamika odobravanja sredstava ovisi o odlukama i procedurama poslovnih bankama, a iz redova poduzetnika sporadično se čuje da su banke, s obzirom na vlastiti kreditni potencijal, zapravo sklonije kreditiranju u 100-postotnom iznosu, pogotovo ako glavninu iznosa kredita mogu pokriti jamstvom HAMAG BICRO-a, također iz ESI fondova. Koliko su takva iskustva reprezentativna, teško je reći, ali ako to i nije rijetkost ili iznimka, zasad ostaje na prigušenom negodovanju.

 

5,6 milijardi

kuna vrijedni su lani odobreni krediti, 86% je za investicije

Na stranicama HBOR-a, naime, poduzetnicima se nudi mogućnost za prijave nepravilnosti ili prigovora na banku zbog odbijanja zahtjeva za kredit, ali u HBOR-u kažu kako do sada nisu primili niti jednu prijavu nepravilnosti ili prigovor na banku zbog odbijanja zahtjeva za kredit. "Funkcija HBOR-a je popunjavati tržišne nedostatke", ističu u toj instituciji. Kako poslovne banke trenutno osiguravaju dovoljno povoljnih sredstava za kreditiranje gospodarstva, u HBOR-u kažu kako poput drugih razvojnih banaka, smanjuju obujam kreditiranja kroz "uobičajene kredite" i više se okreću "popunjavanju drugih tržišnih nedostataka".

To podrazumijeva "daljnje unaprjeđenje uloge izvozne banke te razvoj novih programa i načina financiranja, prvenstveno onih koji su dostupni kroz sredstva EU fondova te aktivnosti vezanih uz razvoj industrije rizičnog kapitala kao najdeficitarnijeg oblika financiranja na našem tržištu". Dosadašnje prilagodbe u 2018. su se očitovale npr. u 13-postotnom povećanju odobrenih sredstava za poticanje hrvatskog gospodarstva. "Ukupno smo podržali 2650 projekata s iznosom od 8,4 milijardi kuna.

Najveći se dio odnosi na kredite kojima je podržano gotovo 2000 projekata s iznosom većim od 5,6 mlrd. kuna, od čega je 86% bilo odobreno za investicije", ističe Uprava na čelu s Tamarom Perko. Na taj rezultat najviše je utjecalo povećano kreditiranje projekata sufinanciranih EU fondovima u okviru kojega je lani odobren pet puta veći iznos nego 2017.  Osjetan porast zabilježen je, kažu, i u poslovima HBOR-a kao izvozne banke, a ojačana prisutnost među izvoznicima lani je rezultirala osiguranjem 56% više izvoznog prometa nego godinu prije.

U prvom kvartalu 2019. kreditna je aktivnost, pak, na razini prošlogodišnjeg, s tim da su bruto krediti nakon blagog pada tijekom 2018. (na 26,2 mlrd. kuna) krajem ožujka dosegnuli 27,1 mlrd. kuna. Komentirajući te brojke vodstvo HBOR-a ističe da je ove godine zamjetan povećan interes za financiranje projekata javnog sektora i ulaganja u infrastrukturu. To naročito vrijedi za jedinice lokalne samouprave i interes za sredstva ESIF kredita za energetsku učinkovitost u zgradama javnog sektora.

Te kredite korisnicima odobrava izravno HBOR, i to po samo 0,1% do 0,5% (ovisno o razvijenosti područja ulaganja) pa se u tom segmentu očekuje osjetan rast.  Radi lakšeg snalaženja poduzetnika i jednostavnijeg podnošenja zahtjeva početkom svibnja je smanjen broj kreditnih programa HBOR-a, ali su za pojedine skupine poduzetnika uvjeti dodatno poboljšani. Konačno, do kraja godine očekuje se osnivanje fonda za ulaganje u kapital malih i srednjih te srednje kapitaliziranih poduzeća koja nisu u početnoj fazi poslovanja, i to vrijednosti od najmanje 70 milijuna eura. Za to zajedničko ulaganje sredstava Europskog investicijskog fonda i HBOR-a EIF trenutno provodi natječaj za upravljanje. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve