IRB predvodnik, Japance zanima hi-tech

Foto: Davor Visnjic/PIXSELL Foto: Davor Visnjic/PIXSELL

Hrvatsko gospodarstvo očekuje čudo, najprije u znanstvenim projektima.

Nakon što je ovog tjedna potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Japana, otvara se pitanje efekata na hrvatsko gospodarstvo i pritom, zanimljivo, u prvi plan dolazi pozitivan utjecaj koji RH može imati u područjima u kojima već postoje intenzivni oblici suradnje Japana i EU na velikim projektima. Takav primjer je istraživanje i razvoj nuklearne energije, navodi lobist u Bruxellesu Željko Ivančević.

U fokus dolazi Institut Ruđer Bošković, kaže, zbog sudjelovanja u međunarodnim kapitalnim projektima vezanim za nuklearnu energiju, u kojima sudjeluje i Japan.

Sporazum se pokazuje kao odlučujući impuls za daljnji razvoj svjetskog energetskog projekta ITER - prvog termonuklearnog fuzijskog reaktora vrijednog više od 15 milijardi eura. U njemu je IRB i koordinator Hrvatske fuzijske jedinice (CRU), kojoj je na čelu dr. Tonči Tadić te ona sudjeluje u aktivnostima povezivanja hrvatskih tvrtki za sudjelovanje na natječajima za izgradnju i opremanje ITER-a.

No, to nije sve što s tiče uloge IRB-a, jer se Hrvatska sa Španjolskom ispred EU udružila u zajedničku inicijativu izgradnje ifMIB-Dones centra u Granadi, za što je namijenjeno između 400 i 600 mil. eura. Dones će služiti za istraživanje i razvoj materijala od kojih će biti izgrađeni budući nuklearni reaktori, pa tako Tadić ističe da će trgovinski sporazum olakšati sklapanje s Japanom i novog znanstvenog sporazuma o suradnji na fuziji, u trajanju od 10 godina, jer postojeći ističe krajem ovog desetljeća.

Oprezni investitori

Dobra iskustva i aktivna pozicija IRB-a, kroz sudjelovanje u projektima vezanim za nuklearnu energiju, u tom kontekstu mogla bi prema Ivančeviću biti dobar uzor i drugim institucijama i poduzećima.

Drugim riječima, otvara se perspektiva za suradnju s RH i ovdašnjim tvrtkama u području znanosti i high techu, u širokom rasponu od robotike i baterija pa do brodogradnje, avio i automobilske industrije, pri čemu Tadić napominje da japanske tvrtke na naše tržište ulaze oprezno nakon dvije neuspjele realizacije (u gradnju Luke Rijeke i investicija u TE Plomin).

Mi moramo stvoriti uvjete, kaže Tadić, da ih zanima doći, jer njih tvrdi ne zanimaju hoteli, kockarnice i marine, nego partnerstvo s kompanijama koje razvijaju high-tech proizvode.

Ne zanima ih ni masovna proizvodnja, kaže, jer jeftinu radnu snagu mogu naći u ostatku JI Europe, nego ih moramo privući da dođu kod nas zbog svojih interesa, a u tome bi pomogli i materijali na japanskom kao i besplatni ured u HGK koji bi im se omogućili, ako to mi ponudimo, temeljem sporazuma s Japanskom gospodarskom komorom, koja objedinjuje i njihovu poslodavačku udrugu.

Trgovinski sporazum ima izuzetnu važnost, i to kako navodi Ivančević ne samo zbog svog sadržaja i vjerojatnih učinaka, nego vremena u kojem je zaključen, a u kojem “jačaju tendencije protekcionizma i ekonomskog nacionalizma”.

 

15 milijardi

eura vrijednost je ITER-a, prvog termo- nuklearnog fuzijskog reaktora

Ovo je prvi znak, kako on sagledava, stabilizacije, jačanja i liberalizacije gospodarskih odnosa dvije snažne ekonomije s velikim utjecajem na globalne trendove, ali ipak smatra i da je mala vjerojatnost za prelijevanje pozitivnih efekata sporazuma na domaće gospodarstvo, makar i posredno, preko pozitivnih utjecaja koje će realizirati većina članica EU.

Stvaranje uvjeta

Uz odnose koji su i po njemu opterećeni nekim negativnim iskustvima japanskih investitora u RH, Ivančević ističe i nedovoljnu izvoznu orijentiranost RH gospodarstva da bi moglo iskoristiti ovakve prilike. Usprkos činjenici da će ovaj sporazum potaknuti Japan i na veća ulaganja u Europi, lobist poručuje ono što je ključno za budućnost: “RH tek mora ispuniti mnoge preduvjete kako bi se pojavila u klubu zemalja interesantnih za velike strane investicije”.

S time se slažu i drugi, a kako navodi direktorica Ekonomskih istraživanja RBA Zrinka Živković Matijević vanjskotrgovinska razmjena RH s Japanom veoma je skromna, pa se kratkoročno ne vidi bitniji utjecaj sporazuma na RH gospodarstvo. Glavni ekonomist HGK-a Zvonimir Savić smatra da bi sporazum trebao ohrabriti japanske investicije u RH, ali će presudan čimbenik biti stvaranje uvjeta za njihovo poticanje.

Za robni izvoz i izvoz usluga navodi da su bili otežani carinama i drugim zaštitnim mehanizmima u Japanu, a isticale su se carine na govedinu, vino, sir i čokoladu te zahtjevne procedure za izvoz voća. Sporazumom je, veli, obuhvaćen cijeli niz industrijskih proizvoda te mogućnost sudjelovanja na javnim tenderima u Japanu za građevinske tvrtke. “Svaki ovakav sporazum otvara nove mogućnosti za tvrtke iz EU i utječe na povećanje gospodarske aktivnosti, posebno kada se radi o velikim svjetskim gospodarstvima, u ovom slučaju o Japanu.”

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!