Ipak sam odlučuje o nekretninama do 7,5 milijuna kuna

Foto: Patrik Macek/PIXSELL Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Kolege ministri propustile Marićev zakon o upravljanju državnom imovinom.

Jedan od zakona koji se najduže iščekuje, zakon o upravljanju državnom imovinom, koji je trebao biti usvojen do kraja lipnja, konačno će se naći na dnevnom redu današnje sjednice Vlade.

U ponedjeljak je prijedlog, koji je ljetos prošao javnu raspravu i zapeo je u postupku usklađivanja između državnih ministarstava, napokon prihvaćen na sjednicama koordinacija stručnih tijela Vlade.

Ministar državne imovine Goran Marić, zbog stanke koja u radu Hrvatskog sabora slijedi do 15. siječnja, svoj će zakonski prijedlog braniti tek u drugoj polovici siječnja i veljači, s obzirom na to da se predviđa uobičajen postupak usvajanja u dva čitanja i realno je, dakle, očekivati da bi zakon bio usvojen u prvom tromjesečju. Sam prijedlog novog zakona izazvao je u pripremi puno reakcija, poglavito zbog povećanja ovlasti u raspolaganju državnim nekretninama koje bi trebao dobiti ministar državne imovine. S dosadašnjih milijun kuna vrijednost nekretnina o kojima ministar može odlučivati samostalno, bez suglasnosti Vlade, penje se na 7,5 milijuna kuna.

Toliko visoka vrijednost dovođena je u pitanje tijekom javne rasprave, a sporna je bila i pojedinim ministarstvima, no Goranu Mariću uspjelo je nakon tri mjeseca uvjeriti kolege u Vladi da je tako visok prag nužan kako bi se postiglo ubrzanje postupaka raspolaganja imovinom, kojemu novi zakon teži.

Jedna od bitnih novosti u predloženom zakonu, koju ističu iz Ministarstva državne imovine, jest uređenje imovinskopravnih odnosa između države i lokalnih i područnih vlasti nad nekretninama koje su u državnom vlasništvu, a kojima upravljaju gradovi, općine i županije.

 

7 godina

razdoblje je koje mora obuhvatiti nova strategija

Nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, koje imaju funkciju općeg dobra poput škola, vrtića, bolnica, vatrogasnih domova, igrališta, sportskih i rekreacijskih objekata, tržnica, parkova i spomenika, upisat će se u vlasništvo jedinica lokalne, odnosno područne samouprave, ističu iz Ministarstva državne imovine. Plaćanje komunalnih naknada gradovima i općinama jedna je od novina koja je ne samo ušla u zakon, nego se i primjenjuje od rujna, slijedom presuda Ustavnog suda kojima je državi ukinuto oslobađanje od tog davanja lokalcima za svoje nekretnine.

S donošenjem novog zakona u Ministarstvu državne imovine imat će pune ruke posla, ne samo oko podzakonskih akata, nego i niza drugih dokumenata koji proizilaze iz zakona. Upravo, naime, istječe i strategija upravljanja imovinom RH koja bi tako početkom godine trebala biti puštena u raspravu, a trebala bi obuhvatiti naredno sedmogodišnje razdoblje, do 2024. godine. Odugovlačenje u donošenju zakona odgodilo je i usvajanje godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom za 2018., kojeg se na Vladi trebalo po važećem zakonu prihvatiti do konca listopada.

U Ministarstvu državne imovine nisu računali da će prijedlog novog zakona zapeti i rastegnuti se s njegovim prihvaćanjem do potkraj godine, a prijedlog plana žele temeljiti na novom zakonu, koji, kako ističu, predstavlja iskorak prema sustavnom i proaktivnom pristupu sektoru državne imovine, koji uključuje stanove, poslovne prostore, građevine, građevinska i poljoprivredna zemljišta, kampove, vojarne… Svrha je novog zakona, napominju, postaviti sveobuhvatan pravni okvir na temelju kojega će se odgovorno i funkcionalno upravljati imovinom Republike Hrvatske te, primjerice, od koncesija, prodaje i zakupa državnih nekretnina osigurati stalan prihod državnoj blagajni. Ministar Marić u dosadašnjim javnim nastupima ne krije kako mu je intencija nastaviti smanjivati raspoloživo zemljište u državnom portfelju i stavljati ga u funkciju, a detaljniji plan raspolaganja, dakle, uslijedit će po usvajanju zakona. Što se trgovačkih poduzeća tiče, njihovi bi planovi poslovanja također bi trebali biti inkorporirani u godišnji plan upravljanja imovinom.

Ove godine, inače, Vladi i Saboru još uvijek nisu, kako je to uobičajeno, podastrti objedinjeni podaci o poslovanju svih strateških i tvrtki od posebnog interesa države. U Ministarstvu državne imovine kažu kako će se nastaviti s tom praksom, a analiza podataka, koja je obuhvatila ne samo rezultate iz prošle godine, nego i širi kontekst, rađena je temeljito i uskoro bi trebala biti predstavljana u Banskim dvorima.     

Komentari (1)
  • Jovan
    Jovan 17:21 13.12.2017.

    mister 10%?

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!