Investicije i Agrokor sveli BDP na +2,8

Rast u 4. kvartalu 2 posto/Fotolia Rast u 4. kvartalu 2 posto/Fotolia

Sve izraženija sezonalnost ekonomije otežava tumačenja kvartalnih brojki, kaže Žarko Miljenović.

Da rast hrvatskog BDP-a lagano usporava nagovještavali su već neko vrijeme razni ekonomski pokazatelji, od industrijske proizvodnje do rasta trgovine.

Jednako tako, stope rasta koje Hrvatska uzastopno bilježi već 14 tromjesečja takve su da u širem kontekstu zapravo i dalje znače relativno zaostajanje, pa je tako već neko vrijeme izvjesno i da je s 2017. Hrvatsku, mjereno BDP-om (prema paritetu kupovne moći) prestigla i Rumunjska. Državni statističari jučerašnjom su objavom preliminarne procjene bruto domaćeg proizvoda u zadnjem lanjskom kvartalu sve to samo potvrdili.

Uz plus na razini statističke pogreške u odnosu na prethodni kvartal (0,1%, sezonski prilagođeno), u posljednja tri mjeseca 2017. BDP je na godišnjoj razini realno ojačao dva posto rasta prema originalnim i 2,2 posto prema međunarodno usporedivim desezoniranim podacima. Osim što je to osjetno sporije od rasta većine ostalih zemalja iz posljednja dva vala proširenja Unije, to je i nešto slabije od prosjeka cijele EU (2,6 posto), kao i od dinamike rasta koju je naše gospodarstvo imalo u prva tri tromjesečja. Tako su se i prognoze ekonomskog rasta za 2017. od nešto više od tri posto, koliko su predviđali i u Vladi i većini drugih domaćih i međunarodnih institucija, pokazale mrvu preoptimističnima. Zadnji kvartal spustio je rast na razini cijele 2017. na 2,8 posto.

 

2,5 posto

mogao bi biti rast BDP-a u ovoj godini, predviđaju ekonomski stručnjaci

Dio ekonomskih analitičara nesklon je previše pažnje davati decimali gore-dolje koje periodički sugeriraju statistički podaci. Žarko Miljenović, savjetnik guvernera HNB-a, reći će kako je kod nas zbog pojačane sezonalnosti (s naglaskom na utjecaj trećeg kvartala) ekonomije danas dvojbeno i može li se ta sezonalnost dovoljno pouzdano izmjeriti. Osim toga, dodaje, u pojedinim segmentima događaju se i iregularne komponente, kakva je u posljednjem lanjskom kvartalu bio, primjerice, zastoj prodaje automobila zbog očekivanih poreznih promjena. Čak i kad su posrijedi investicije, čiji rast bjelodano sugerira njihov spor oporavak, on ističe kako bi razumijevanje stvarnih događanja u tom području bilo mnogo lakše kad ne bismo imali samo međugodišnje usporedbe.

Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta smatra da je upravo slabašan rast investicija jedno od važnijih razlikovnih obilježja u tempu rasta BDP-a u nas odnosu na druge članice EU, posebice one s kojima se obično uspoređujemo. To je, kaže, vidljivo i u strukturi bruto dodane vrijednosti (BDV), odnosno slabašnim stopama rasta BDV-a u nekolicini važnih djelatnosti. Tako, primjerice, građevinarstvo u zadnjem lanjskom kvartalu bilježi tek neznatnih 0,6 posto rasta BDV-a, a ni skor na razini cijele godine u tom području neće biti mnogo veći. Slabašan rast od tek nešto više od jedan posto  bilježi se, k tome, i u financijskoj djelatnosti. U sektoru stanovništva na investicije, odnosno potražnju za kreditima utječe iseljavanje.

Istodobno, u sektoru poduzeća imamo sporo razduživanje i inozemno financiranje. Tu je i utjecaj krize i restrukturiranja Agrokora (koji nadilazi pitanje razine investicija), a uza sve, i povlačenje sredstava EU za investicije i dalje ne ide željenom odnosno planiranom dinamikom, nabraja Lovrinčević.  Kad je riječ o usporavanju, jedan od njegovih izvora je i pad BDV-a poljoprivrede; u zadnjem kvartalu 2017. on je iznosio čak 5 posto, a kako je s minusom bio i treći kvartal (prva dva su bila u blagome plusu) poljoprivreda će očito i na razini cijele godine ponovno imati pad BDV-a. Ukupna gospodarska aktivnost mjerena BDV-om, odnosno proizvodnom metodom, u četvrtom je kvartalu rasla po stopi od samo 1,3 posto, a na razini cijele godine bit će nešto iznad dva posto.

Za Lovrinčevića je to ujedno potvrda da su za 2,8 posto rasta BDP-a (BDV uvećan za poreze umanjeno za subvencije) u 2017. u znatnoj mjeri zaslužni porezi tj.  prebacivanje poreznog tereta na nerezidente. Najizraženiji utjecaj to ima kroz turizam na čiji rast već godinama blagotvorno djeluje tzv. turistička renta. Ipak, valja reći da je na rast osobne potrošnje, koji je  i u zadnjem kvartalu i na razini cijele godine bio jedan od ključnih oslonaca rasta (premda je i on u četvrtom kvartalu blago usporio, na +3,4 posto) poticajno djelovao i rast raspoloživog dohotka slijedom povećanja plaća i općenito kretanja na tržištu rada.

Većina ekonomista drži da i ove godine valja računati sa sličnim glavnim motorima rasta. Lovrinčević kaže kako se čini da bi 2018. po strukturi rasta po komponentama BDP-a mogla mogla biti "repriza 2017., a budu li opet izostali veći kapitalni projekti, stopa rasta vjerojatno će biti nešto sporija, oko 2,5 posto. Tek aktivira li se neki od takvih projekata, poput npr. Pelješkog mosta ili nekog drugog značajnijeg projekta financiranog iz sredstava fondova EU, ova bi godina mogla proći bez usporavanja. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve