Investitori koji su prilikom izdanja kupili 750 milijuna eura hrvatskih euroobveznica potkraj prošog tjedna su ih i platili i time je priča o samom projektu novog zaduženja države stavljena ‘ad acta’. Od ukupnog iznosa Ministarstvo financija konvertirat će u kune manje od 200 milijuna eura no ni to neće završiti na domaćem deviznom tržištu. Te će eure od ministra financija Ivana Šukera izravno otkupiti Hrvatska narodna banka, potvrdio nam je guverner Željko Rohatinski.

Osim što će time na tržištu izostati pritisci na jačanje kune zbog veće ponude deviza, HNB će tako ponovno ‘podebljati’ i svoje devizne rezerve. Kako sad približno isti iznos otkupljuje od države, devizne će se rezerve HNB-a vratiti na razinu s početka godine. Vraćanjem na ovogodišnje startne pozicije tako se dodatno oslobađa prostor za buduće intervencije, odnosno za odgovor na moguće deprecijacijske pritiske nakon ljeta.Kako s pristizanjem utrška od obveznica HNB namjerava zatvoriti i swap aranžman s bankama sklopljen početkom godine radi financiranja tekućih rashoda države (isplate mirovina i proračunskih plaća), emitiranje kuna u okviru konverzije eura neće rezultirati naglim povećanjem likvidnosti u sustavu. Ukratko, netom zaključeno državno zaduženje ne bi trebalo izazvati potrese na deviznom ili novčanom tržištu. No, radari hrvatskih gospodarstvenika koji se već mjesecima žale na problem likvidnosti – pritom naglašavajući da su javna i državna poduzeća svojim kašnjenjima plaćanja jedan od glavnih generatora usporenih tokova novca – već su ionako okrenuti novim zaduživanjima nužnim za poboljšanje likvidnosti u gospodarstvu. Potpredsjednik Vlade Damir Polančec je tako tijekom proteklog vikenda ponovio da Vlada radi na rješavanju likvidnosti javnih/državnih poduzeća (HEP-a, HAC-a, HC-a i INA-e) što bi do kraja godine trebalo rezultirati skraćivanjem rokova plaćanja obveza na 60 do najviše 75 dana. S tim u vezi doznajemo da će se u tu misiju jače angažirati neke banke koje se nisu pretrgnule prilikom plasmana obveznica. Kako doznajemo iz nekoliko dobro upućenih izvora, Intesa je PBZ-u za kreditiranje državnih poduzeća poput HEP-a i HAC-a već osigurala kreditnu liniju vrijednu 500 milijuna eura. Naime, Privredna banka i talijanska bankarska grupacija IntesaSanPaolo kao njezin vlasnik su, prema saznanjima Poslovnog dnevnika, praktički potpuno apstinirale od tog projekta. Ministar Šuker je, navodno, zbog toga bio veoma nezadovoljan, no PBZ-ov vlasnik se očito ‘čuvao’ za kreditiranje državnih poduzeća. Kad već za razliku od Zagrebačke banke/UniCredita, Intesa/PBZ nisu u izdanju državnih obveznica participirale aranžerski, svoj su veći interes našli u financiranju državnih poduzeća. Kojim će se tempom ona realizirati i kako će se rasporediti zasad se ne zna podrobnije, ali nema sumnje da će PBZ, odnosno Intesa u tome biti jedan od jačih oslonaca. Inače, posredno bi rješavanju problema likvidnosti gospodarstva trebali pomoći i planovi vezani uz Hrvatsku banku za obnovu i razvoj, koje je iznio Polančec najavljujući pregovore sa Svjetskom bankom o kreditnom aranžmanu za HBOR, kao i vjerojatno izdavanje euroobveznica HBOR-a.

Devizne rezerve

Efekt aukcija
U intervencijama na deviznom tržištu tijekom ove godine središnja je banka više deviza prodala bankama nego što je od njih otkupila, a neto efekt tih intervencija bilo je smanjenje deviznih rezervi za oko 190 milijuna eura.

Ublažavanje krize
Početkom godine, podsjetimo, Hrvatska narodna banka najavljivala je da je za ublažavanje utjecaja krize na financijski sustav spremna zagrabiti u svoje devizne pričuve oko milijardu eura (po potrebi i nešto više od toga).