Integrirano energetsko tržište nije više samo nužda, nego i realnost

Autor: Mislav Šimatović , 22. rujan 2015. u 22:00
Alternativni opskrbljivači drže više od 10 posto tržišta struje

Tržište energije je liberalizirano, a benefiti su najuočljiviji u segmentu električne energije.

Razvoj i liberalizacija tržišta energije najvažniji je makroekonomski trend koji se dogodio u Hrvatskoj u posljednje dvije godine: tržište električne energije doživjelo je punu liberalizaciju koja je, nakon industrijskih potrošača, zahvatila i kućanstava, značajan korak u liberalizaciji doživjelo je i tržište naftnih derivata gdje je ukinuta državna kontrola nad maloprodajnom cijenom derivata.

Proces potpune liberalizacije zasad je jedino prekinut na tržištu prirodnog plina u segmentu kućanstava i to na barem dvije godine. Međutim u gospodarskom sektoru liberalno tržište plina postoji već nekoliko godina. Benefiti koje donosi liberalizacija tržišta najuočljiviji su u segmentu električne energije. Alternativni opskrbljivači danas drže više od 10 posto domaćeg tržišta, dok s druge strane potrošači plaćaju nižu cijenu. No postavlja se pitanje je li takav sustav dugoročno održiv, te jesu li opskrbljivači zadovoljni procesom i postavljenom regulativom, posebno u pogledu regulacije cijene obveznog otkupa energije iz obnovljivih izvora.

Integrirano energetsko tržište nije više samo nužda nego i realnost. Na to ukazuje i nedavno osnovana Hrvatska burza električne energije, koja bi ovih dana trebala početi s radom i koja će omogućiti aktivno trgovanje energijom u Zagrebu. Dok se u razdoblju niskih cijena nafte iščekuje sudbina projekata istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu i kopnenom dijelu Hrvatske, zanimljivo je promatrati stanje na tržištu plina, posebno u kontekstu najave velikih infrastrukturnih projekata poput LNG terminala na Krku i Jadransko-jonskog plinovoda s jedne strane, te pada potrošnje tog energenta već nekoliko godina zaredom, s druge strane.

Istovremeno, prema pokazateljima Ine proizvodnja domaćeg plina raste. Ako se uzme u obzir i povoljni razvoj geopolitičkih okolnosti, Hrvatskoj se na tom polju otvaraju velike prilike. Realizacijom projekta gradnje LNG terminala i jadransko-jonskog plinovoda, Hrvatska bi mogla postati zemlja s najvećim suficitom plina na vlastitom tržištu, te kao takva, i dobro mjesto za formiranje regionalnog plinskog čvorišta.

Komentirajte prvi

New Report

Close