Potrošačke cijene u Hrvatskoj u srpnju su porasle 2,1 posto u odnosu na isti mjesec godinu ranije, što predstavlja usporavanje godišnje stope rasta u odnosu na rekordnih lipanjskih 2,4 posto, no ipak je riječ o drugoj najvišoj stopi inflacije u ovoj godini, pokazuju u petak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Naime, rast godišnje stope inflacije u lipnju od 2,4 posto bio je najveći od travnja 2013. godine, a uslijedio je nakon značajnih porasta u svibnju, od 1,9 posto te travnju, 1,3 posto.

Po podacima DZS-a, u srpnju ove u odnosu na isti mjesec prošle godine najviše su, za 7,2 posto, porasle cijene prijevoza, a s rastom od 3,6 posto slijedile su cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva. Za 2,7 posto porasle su cijene u restoranima i hotelima, a za 2,4 posto alkoholnih pića i duhana.

Cijene hrane i bezalkoholnih pića, koje u strukturi potrošačkih cijena imaju i najveći udio od gotovo 28 posto, u srpnju su bile 1,5 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. U strukturi cijena hrane i bezalkoholnih pića najveći se rast na godišnjoj razini bilježi kod cijena ulja i masti, za 4,9 posto, te povrća, 4,8 posto.

Za 1,5 posto u srpnju su na godišnjoj razini porasle cijene zdravlja, one u kategoriji raznih dobara i usluga skočile su za 1,3 posto, a za 0,8 posto u rekreaciji i kulturi. Porast od 0,4 posto bilježe cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva, 0,2 posto komunikacija i za 0,1 posto cijene obrazovanja, pokazuju podaci DZS-a.

Na godišnjoj razini u srpnju pad su jedino zabilježile cijene odjeće i obuće, i to za 4,2 posto.

Po podacima DZS-a, cijene dobara u srpnju su su prema istom mjesecu lani porasle 2,3 posto, a cijene usluga za 1,4 posto.

Pad potrošačkih cijena na mjesečnoj razini

Na mjesečnoj razini službena statistika u srpnju bilježi pad potrošačkih cijena za 0,9 posto u odnosu na lipanj. Tako su uslijed sezonskih sniženja najveći pad zabilježile cijene odjeće i obuće, za 14 posto. Cijene hrane i bezalkoholnih pića u prosjeku su niže 0,5 posto, prijevoza 0,4 posto, obrazovanja 0,3 posto, komunikacija 0,2 posto, dok su cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva u prosjeku niže 0,1 posto.

Pad indeksa potrošačkih cijena u srpnju 2018. u odnosu na lipanj 2018. ublažile su cijene restorana i hotela, koje su u prosjeku više za 1,6 posto, cijene rekreacije i kulture, koje su u prosjeku više za 0,4 posto, zatim cijene raznih dobara i usluga, koje su porasle 0,3 posto. One alkoholnih pića i duhana u prosjeku su veće 0,2 posto, te cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva za 0,1 posto.

Istodobno, cijene zdravlja su se zadržale na razini iz lipnja iste godine.

Analitičari Raiffeisen banke (RBA) u nastavku godine očekuju da će utjecaj rasta cijena hrane na inflatorne pritiske vjerojatno oslabiti, a ponajviše uslijed iščezavanja učinka snažnog poskupljenja povrća početkom 2017. 

"Stoga očekujemo da će rast cijena energije zbog jačanja uvoznih inflatornih pritisaka utjecati na rast maloprodajnih cijena naftnih derivata na domaćem tržištu, ostajući glavna komponenta snažnijih inflatornih pritisaka", navode u analizi.

Na godišnjoj, pak, razini, ocjenjuju da će, uz više cijene električne energije, pojačani inflatorni pritisci dolaziti i od viših cijena sirove nafte, koje će se prvo preliti na potrošačku košaricu kroz komponentu transporta.

"Konačno, očekujemo kako će dio inflatornih pritisaka doći i od kontinuiranog jačanja domaće potražnje i rastuće potražnje u turizmu. Iako bi na razini cijele 2018. prosječna stopa inflacija trebala ostati skromna, naša očekivanja od 1,4 posto izložena su riziku revizije na više zbog globalnog okruženja", ističu iz RBA.