Industrijska proizvodnja raste, ali zaposlenost i prihodi padaju

Autor: Poslovni.hr , 15. veljača 2017. u 22:00
Foto: Pixsell

Hrvatska je s 3,9-postotnim rastom u prosincu rekorder EU.

Hrvatska je po industrijskoj proizvodnji, pokazatelju u kojem se smjeru gospodarstvo kreće, s mjesečnim rastom od 3,9 posto u prosincu (14,9% godišnje u prosincu) bila rekorder u Europskoj uniji. Istovremeno, podaci Eurostata otkrivaju da je u eurozoni pala 1,6 posto, a na razini 28 članica Unije za ipak blažih jedan posto.
U Hrvatskoj gospodarskoj komori ističu da je rast domaći skok tog indikatora posljedica rasta u gotovo svim njegovim sastavnicama, osim energije. Konkretno, u većoj proizvodnji prerađivačke industrije, posebice kemikalija, farmaceutskih proizvoda, motornih vozila, prikolica i poluprikolica.

Oprezno s brojkama

“Razina proizvodnje u prosincu veća je od one iz istog mjeseca 2008., što zasad predstavlja jedini takav slučaj u razdoblju nakon te godine”, ističu iz HGK. ”Ipak, ovo su samo podaci za prosinac, odnosno samo za jedan mjesec koji ne predstavlja nastavak ni prekid nekog trenda. Za objektivniji opis situacije, s obzirom na to da je podacima u prosincu zaokružena cijela godina, potrebno je uzeti podatke za cijelu 2016.”

 

14,9posto

rasla je proizvodnja u prosincu na godišnjoj razini

Slično razmišlja i makroekonomist Željko Lovrinčević koji ističe da s brojkama za treba biti vrlo oprezan, posebno na prijelazu godine. “Očito je došlo do rasta koji je rasprostranjen na većem broju sektora što je pozitivno. No, istodobno prihodi od industrije i broj zaposlenih u tom sektoru nastavlja padati”, kaže Lovrinčević.

U dva različita smjera

Domaće gospodarstvo tako ponovno odražava sebi svojstveni paradoks: dok industrijska proizvodnja raste, i to nemalih 5 posto u cijeloj 2016., prihodi tih istih tvrtki koje proizvode više istodobno padaju (4,5 posto na godišnjoj razini u studenom 2016.) te zapošljavaju 0,4 posto bilo manje radnika. Kako je moguće da proizvodnja raste gotovo dvije godine, a još uvijek nema prelijevanja tog trenda na skok zaposlenosti? Lovrinčević smatra da to odražava strukturni problem ekonomije i slabu iskorištenost kapaciteta u odnosu na zemlje u okruženju.
“Mi nemamo uvoza investicijske tehnologije, inovacija, istraživanja i razvoja ni novih strateških partnera, a veće investicije uglavnom su u hotelijerstvu. To pokazuje da se tehnološka matrica ekonomije ne mijenja, a upravo je tehnologija ta koja pokazuje u kojem smjeru ide ekonomija”, zaključuje Lovrinčević. S pozitivnim inozemnim faktorima i vjetrom u leđa porezne reforme, pred nama je oko 1,5 godina rasta od oko 3%. Ne iskoristi li se taj period za mikroreforme, val će se ispuhati, a ekonomija nužno usporiti na svoj prirodni, sporiji kolosijek. 

Komentirajte prvi

New Report

Close